Pomo\u0107 ostarjelom roditelju \u010desto po\u010dinje postepeno: odlaskom u trgovinu, podizanjem lijekova ili prijevozom lije\u010dniku. Zatim treba skuhati, o\u010distiti stan, platiti ra\u010dune, organizirati terapiju ili pomo\u0107i pri kupanju, a obveze se mogu \u0161iriti toliko postupno da \u010dovjek tek nakon mjeseci ili godina shvati da roditelju vi\u0161e ne poma\u017ee povremeno, nego je postao njegov neformalni njegovatelj.<\/p>\n\n\n\n
Za taj postupan i \u010desto neprimjetan proces sve se \u010de\u0161\u0107e koristi izraz “puzaju\u0107a skrb”. Nije rije\u010d o medicinskoj dijagnozi ni slu\u017ebenom stru\u010dnom pojmu. Kako pi\u0161e The Guardian<\/em>, obveze se gomilaju malo-pomalo, za razliku od situacija u kojima osoba zbog mo\u017edanog udara, te\u0161ke bolesti ili druge nagle promjene preko no\u0107i postane potpuno ovisna o pomo\u0107i drugih.<\/p>\n\n\n\n Prema ameri\u010dkom izvje\u0161\u0107u “Skrb u SAD-u 2025.”, oko 63 milijuna odraslih Amerikanaca skrbi o \u010dlanu obitelji ili drugoj bliskoj osobi. To je svaki \u010detvrti odrasli stanovnik, a 94 posto njih skrbi o odrasloj osobi. Ameri\u010dke dr\u017eavne statistike navode da \u017eene \u010dine 59 posto osoba koje pru\u017eaju nepla\u0107enu skrb.<\/p>\n\n\n\n Za Hrvatsku postoje podaci iz istra\u017eivanja koje je OECD proveo 2020. godine me\u0111u obiteljskim njegovateljima, a rezultate objavio u izvje\u0161\u0107u “Unaprje\u0111enje dugotrajne skrbi u Hrvatskoj”. Gotovo 75 posto ispitanih njegovatelja bile su \u017eene, prosje\u010dne dobi 62 godine. Ne\u0161to vi\u0161e od polovice skrbilo je o vlastitim roditeljima ili roditeljima bra\u010dnog partnera, a oko \u010detvrtine o supru\u017eniku ili partneru.<\/p>\n\n\n\n Oko 70 posto ispitanih njegovatelja nije radilo, a me\u0111u njima je blizu 45 posto bilo u mirovini. Ve\u0107ina ispitanika pomo\u0107 je pru\u017eala svakodnevno, a medijan vremena provedenog u osobnoj njezi, ku\u0107anskim poslovima i drugim oblicima nemedicinske pomo\u0107i iznosio je 45 sati tjedno. OECD je procijenio i da je oko polovice ispitanih obiteljskih njegovatelja \u017eivjelo ispod granice siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Drugu procjenu daju ekonomisti Luz Mar\u00eda Pe\u00f1a-Longobardo i Juan Oliva-Moreno sa Sveu\u010dili\u0161ta Castilla-La Mancha. U radu “Ekonomska vrijednost neprofesionalne skrbi: analiza na razini cijele Europe” analizirali su podatke Eurofoundova Europskog istra\u017eivanja kvalitete \u017eivota iz 2016. i 2017. godine za 33 europske zemlje. Za Hrvatsku su procijenili 532.633 osobe koje pru\u017eaju neformalnu skrb, od \u010dega su 68 posto bile \u017eene. Prosje\u010dno su skrbi posve\u0107ivali 15,86 sati tjedno, a godi\u0161nja ekonomska vrijednost tog rada procijenjena je na 1,57 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 konkretniji uvid daje istra\u017eivanje Ane \u0160tambuk, Silvije Rusac i Lee Skokandi\u0107 sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. U znanstvenom radu Profil neformalnih njegovatelja starijih osoba u gradu Zagrebu<\/em>, objavljenom 2019. u Reviji za socijalnu politiku<\/em>, analizirale su prigodni uzorak od 342 neformalna njegovatelja osoba starijih od 65 godina na podru\u010dju Zagreba. Tipi\u010dni njegovatelj bila je zaposlena \u017eena srednje dobi koja skrbi o roditelju.<\/p>\n\n\n\n U tom su istra\u017eivanju k\u0107eri \u010dinile 41,3 posto njegovatelja, a sinovi samo 6,5 posto. Zaposlenih je bilo 48,1 posto, a umirovljenika 33,9 posto. Cijeli dan i no\u0107 skrb je pru\u017ealo 31,6 posto ispitanika. Naj\u010de\u0161\u0107e su pomagali pri njezi starije osobe i obavljanju ku\u0107anskih poslova. O rezultatima tog zagreba\u010dkog istra\u017eivanja neformalnih njegovatelja<\/a> detaljnije smo pisali i ranije.<\/p>\n\n\n\n Rodna razlika vidi se i iz Ankete o raspolaganju vremenom Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, provedene od studenoga 2022. do studenoga 2023. na inicijalnom uzorku od 4.680 ku\u0107anstava u cijeloj Hrvatskoj. \u017dene su dnevno u prosjeku tro\u0161ile \u010detiri sata i \u010detiri minute na brigu o ku\u0107anstvu i obitelji, a mu\u0161karci dva sata i 26 minuta. Ti podaci obuhva\u0107aju sav nepla\u0107eni rad u ku\u0107anstvu i obitelji, a ne samo njegu starijih osoba. O \u017eenskom udjelu u neformalnoj skrbi i nepla\u0107enom radu<\/a> tako\u0111er smo ve\u0107 pisali.<\/p>\n\n\n\n Gerijatrica Rosanne Leipzig s Medicinskog fakulteta Icahn pri Mount Sinaiju za Guardian<\/em> ka\u017ee da se sposobnost samostalnog \u017eivota procjenjuje kroz osnovne aktivnosti svakodnevnog \u017eivota, poput kupanja, odijevanja, hranjenja, kori\u0161tenja zahoda i kretanja, te slo\u017eenije aktivnosti poput kuhanja, kupovine, vo\u017enje, telefoniranja, vo\u0111enja ku\u0107anstva, upravljanja novcem i uzimanja lijekova.<\/p>\n\n\n\n No\u0161enje iste odje\u0107e danima, prazan hladnjak ili sve sporije odgovaranje na telefon mogu biti znakovi da je starijoj osobi potrebno vi\u0161e pomo\u0107i. Stru\u010dnjaci preporu\u010duju da se o tome razgovara prije nego \u0161to potrebe narastu do razine na kojoj jedan \u010dlan obitelji preuzme ve\u0107inu svakodnevne skrbi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pomo\u0107 roditelju mo\u017ee se neprimjetno pretvoriti u gotovo puno radno vrijeme. Istra\u017eivanja pokazuju da najve\u0107i teret neformalne skrbi nose \u017eene.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":139888,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3292,3012],"class_list":["post-159491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-neformalni-njegovatelji","tag-rodna-neravnopravnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159491"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":159497,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159491\/revisions\/159497"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/139888"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}U Hrvatskoj tri \u010detvrtine \u010dine \u017eene<\/h2>\n\n\n\n
K\u0107eri 41 posto, sinovi 6,5 posto<\/h2>\n\n\n\n
Kada roditelju treba vi\u0161e pomo\u0107i<\/h2>\n\n\n\n