Francuska ve\u0107 ra\u010duna osnovnu mirovinu prema 25 najpovoljnijih godina zarade, a od danas roditeljima koji ispunjavaju uvjete iz tog prosjeka izbacuje jo\u0161 jednu ili dvije slabije godine. Za jedno dijete obra\u010dun se skra\u0107uje na 24 najbolje godine, a za dvoje ili vi\u0161e djece na 23, objavila je tamo\u0161nja vlada.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, \u017eeni koja je radila 40 godina u prosjek za mirovinu ulazi najboljih 25, dok ostalih 15 ne utje\u010de na taj prosjek. Ako ima priznata odgovaraju\u0107a mirovinska prava za dvoje djece, prema novim pravilima uzimaju se njezine najbolje 23 godine. Time se mogu dodatno ubla\u017eiti posljedice slabijih primanja iz razdoblja u kojima je zbog obiteljskih obveza prihva\u0107ala slabije pla\u0107ene poslove.<\/p>\n\n\n\n
Povoljniji izra\u010dun primjenjuje se na mirovine koje po\u010dinju te\u0107i od danas u obuhva\u0107enim sustavima za zaposlene u privatnom sektoru, samozaposlene i poljoprivrednike, uz uvjet priznatih mirovinskih prava za djecu. Postoje\u0107e mirovine ne\u0107e se automatski prera\u010dunavati, a korist za nove umirovljenike ovisit \u0107e o razlici izme\u0111u zarada koje ostaju u prosjeku i onih koje iz njega ispadaju.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska je krenula drugim putem. Reformom iz 1999. godine postupno je napustila obra\u010dun prema deset najpovoljnijih uzastopnih godina. Obra\u010dunsko razdoblje produljivalo se do 40 godina u 2009. godine, a od 2010. uzima se cijeli radni vijek.<\/p>\n\n\n\n
U izra\u010dun su tako u\u0161le i slabije pla\u0107ene godine koje su ranije mogle ostati izvan njega. Pritom se osobna pla\u0107a uspore\u0111uje s prosje\u010dnom pla\u0107om u istoj godini, pa je za budu\u0107u mirovinu va\u017eno koliko je radnik zara\u0111ivao u odnosu na tada\u0161nji prosjek.<\/p>\n\n\n\n
Posljedicu manje zarade zbog roditeljstva ili prekid karijere Hrvatska ubla\u017eava takozvanim maj\u010dinskim dodatkom, odnosno dodanim sta\u017eem od 12 mjeseci za svako ro\u0111eno ili posvojeno dijete. Dodani sta\u017e pove\u0107ava mirovinu, no ne uklanja slabije pla\u0107ene godine iz obra\u010duna niti omogu\u0107uje ranije ispunjavanje uvjeta za umirovljenje.<\/p>\n\n\n\n
No Hrvati nisu zaboravili nekada\u0161nji obra\u010dun koji je umirovljenicima omogu\u0107avao puno izda\u0161nije mirovine. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Vi\u0161nja Stani\u0161i\u0107<\/strong> u travnju je u Saboru zatra\u017eila pravedniji obra\u010dun, uspore\u0111uju\u0107i hrvatski sustav sa slovenskim izborom najpovoljnijeg razdoblja. Posebno se osvrnula na posljedice ratnih primanja: \u201eU obra\u010dun mirovina nam ulaze i te godine koje su bile kriti\u010dne i u kojima su pla\u0107e bile vrlo male\u201d, kazala je Stani\u0161i\u0107<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Tu je ideju jo\u0161 preciznije artikulirao predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj \u0160pika<\/strong>, koji je predlo\u017eio isklju\u010divanje deset najlo\u0161ijih godina iz izra\u010duna mirovine. Time bi se kompenzirali ratno i poratno razdoblje, pretvorbu, privatizaciju i ste\u010dajeve, zbog kojih mnogi radnici nisu mogli birati kada \u0107e i za kakvu pla\u0107u raditi.<\/p>\n\n\n\n