Rad uz mirovinu jedna je od tema koja me\u0111u na\u0161im \u010ditateljima izaziva potpuno suprotne reakcije. Jedni smatraju da bi nakon desetlje\u0107a rada umirovljenik kona\u010dno trebao odmarati i imati mirovinu dovoljnu za normalan \u017eivot. Dapa\u010de, zazivaju zabrane rada u mirovine kako se ne bi remetila komocija onih koji ne \u017eele raditi.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno drugi \u017eele nastaviti raditi, ostati aktivni i dodatno zaraditi. Dva gotovo suprotna pogleda poslale su nam umirovljena manualna radnica Smiljka<\/strong> i profesorica Tatjana<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Smiljku posebno ljuti u\u010destalo pisanje o mogu\u0107nostima rada umirovljenika. Smatra da se time stvara dojam da \u010dovjek koji je zavr\u0161io radni vijek ponovno mora dokazivati svoju vrijednost radom.<\/p>\n\n\n\n \u201eSramotno je koliko poku\u0161avate natjerati penzionere da rade. Vidi se da radite za Vladu i da stalno gurate pri\u010du kako bi umirovljenici trebali ponovno na posao i da ako ne radi\u0161 onda ne vrijedi\u0161. Ja sam svoje odradila. Imam pravo le\u017eati do kraja \u017eivota, a dr\u017eava mi je du\u017ena to platiti jer sam pla\u0107ala doprinose. Ja sam to zaradila\u201c, napisala nam je velikim slovima.<\/p>\n\n\n\n Od premijera Andreja Plenkovi\u0107a (HDZ) zato ne o\u010dekuje nove mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja umirovljenika, nego bitno ve\u0107e mirovine. \u201eZahtijevam mirovinu od 1.500 eura jer se bez toga danas ne mo\u017ee normalno \u017eivjeti. Ja sam Plenkovi\u0107ev poslodavac, a ne on moj, pa da mu sada idem \u010distiti kafi\u0107e kao neke moje prijateljice koje su pod stare dane morale ponovno po\u010deti raditi. Umrla bih od srama da se sada prijavljujem na posao i da svaki dan ponovno moram i\u0107i raditi. Kako bih pro\u0161la pored susjeda na cesti?\u201c<\/p>\n\n\n\n Za Smiljku je va\u017ena i \u010dinjenica da nisu svi radni vijek proveli na poslovima koje je mogu\u0107e bez ve\u0107eg optere\u0107enja nastaviti raditi u starijoj dobi. \u201eKako bih unukama objasnila da baka mora raditi, a stara je? Zar mojih 35 godina rada nije bilo dovoljno? Nismo svi lupali \u0161tambilje. Neki su se po\u0161teno naradili i sve \u0161to od ove dr\u017eave o\u010dekuju je da im da minimum 1.500 eura penzije da se mogu najesti.\u201c<\/p>\n\n\n\n Smiljka mirovinu vidi kao razdoblje \u017eivota u kojem bi \u010dovjek trebao imati vremena i novca za ono \u0161to tijekom radnog vijeka nije mogao.<\/p>\n\n\n\n \u201eUmirovljenici bi trebali putovati, vidjeti mora i u\u017eitaka, \u017eivjeti kao normalni umirovljenici\u201c, navodi. Iz njenog je pisma vidljivo da ne gravitira prema Louvreu, MoMi ili Guggenheimu, ve\u0107 planove za budu\u0107nost ve\u017ee uz neke druge prizemnije ideale.<\/p>\n\n\n\n \u201eSamo se u Hrvatskoj o\u010dekuje da penzioner sjedi doma, broji svaki euro, a onda mu se jo\u0161 govori da bi trebao raditi. Nigdje u svijetu umirovljenici ne rade, samo je pametan Plenkovi\u0107 to izumio. Ne \u017eelim posao, ho\u0107u svoje pare! A ‘ko je ljen\u010dario kroz radni vijek, nek’ radi u mirovini i misli da je pametan.\u201c<\/p>\n\n\n\n Ipak, Smiljka je jedna od brojnih umirovljenika koji stvarnost \u017eele prilagoditi vlastitim o\u010dekivanjima. Rad u mirovini nije hrvatska posebnost, a Hrvatska je po nastavku rada nakon po\u010detka primanja starosne mirovine zapravo bila ispod prosjeka Europske unije.<\/p>\n\n\n\n Prema Eurostatu, 2023. je nakon po\u010detka primanja starosne mirovine nastavilo raditi 13 posto stanovnika EU-a u promatranoj skupini od 50 do 74 godine, dok je u Hrvatskoj udio bio pet posto. U Estoniji je nastavilo raditi 54,9 posto, Latviji 44,2 posto, Litvi 43,7 posto, \u0160vedskoj 37,6 posto, Finskoj 28,6 posto, a \u010ce\u0161koj 27,5 posto. Eurostat navodi i da su naj\u010de\u0161\u0107i razlozi za nastavak rada bili zadovoljstvo radom i osje\u0107aj produktivnosti, koje je navelo 36,3 posto ispitanika, te financijska potreba, koju je navelo 28,6 posto.<\/p>\n\n\n\n Sasvim suprotno od Smiljke, profesorica Tatjana na na\u0161im je dru\u0161tvenim mre\u017eama iznijela sasvim druk\u010diji pogled. Njoj ne smeta \u0161to ljudi ne \u017eele raditi u mirovini, nego stav prema onima koji to \u017eele.<\/p>\n\n\n\n \u201eNa\u017ealost, u Hrvatskoj rad uz mirovinu nije tema. Cijenim va\u0161 trud, ali kod nas vlada taj mentalitet<\/em>: ‘Ja sam se naradila, nisam luda da dalje radim u penziji.’ Nas koji radimo smatra se nekakvim fanaticima koji nemaju drugog smisla u \u017eivotu osim radoholi\u010darenja, a nije tako. Mi imamo tra\u017eene struke i znanja koja mo\u017eemo prenijeti mladima. A uz to ne \u017eelimo mentalno, a ni tjelesno zakr\u017eljati.\u201c<\/p>\n\n\n\n Tatjana rad nakon umirovljenja vidi kao osobni izbor i mogu\u0107nost koja joj odgovara, a vlastiti standard ne \u017eeli temeljiti na o\u010dekivanju da \u0107e ga netko drugi pove\u0107ati. \u201eOsobno sam zadovoljna da ta mogu\u0107nost postoji. Cijeli \u017eivot radim nekoliko poslova uz svoj redovni i svjesna sam \u010dinjenice da se valja ‘uzdati u se i u svoje kljuse’ ako si \u017eeli\u0161 pobolj\u0161ati standard.<\/p>\n\n\n\n \u201eTa imaginarna o\u010dekivanja da \u0107e prosje\u010dna mirovina ‘ni\u010dim izazvana’ najednom narasti na tih obe\u0107anih 800 ili koliko ve\u0107 eura su iluzija\u201c, ka\u017ee jasno.<\/p>\n\n\n\n Posebno je poga\u0111aju komentari kojima se nastavak rada u mirovini prikazuje kao dokaz da se netko ranije nije dovoljno naradio. \u201eRaditi u mirovini ne zna\u010di da \u010dovjek nije ni\u0161ta radio cijeli \u017eivot. Nekima posao i dalje donosi zadovoljstvo, dodatni prihod i osje\u0107aj da njihovo znanje jo\u0161 nekome koristi\u201c, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\nSmiljka: Imam pravo le\u017eati do kraja \u017eivota<\/h2>\n\n\n\n
Mirovina za more i u\u017eitke, a ne novi posao<\/h2>\n\n\n\n
Brojke ru\u0161e tvrdnju da umirovljenici rade samo u Hrvatskoj<\/h2>\n\n\n\n
Profesorica Tatjana: Ne \u017eelimo mentalno ni tjelesno zakr\u017eljati<\/h2>\n\n\n\n
“Prosje\u010dna mirovina ne\u0107e ni\u010dim izazvana narasti”<\/h2>\n\n\n\n
Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n