{"id":160019,"date":"2026-09-10T16:21:25","date_gmt":"2026-09-10T14:21:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=160019"},"modified":"2026-09-10T16:23:37","modified_gmt":"2026-09-10T14:23:37","slug":"grcki-jogurt-ili-jogurt-grckog-tipa-koliko-nas-jedna-rijec-moze-zavarati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/09\/grcki-jogurt-ili-jogurt-grckog-tipa-koliko-nas-jedna-rijec-moze-zavarati\/","title":{"rendered":"Gr\u010dki jogurt ili jogurt gr\u010dkog tipa: Koliko nas jedna rije\u010d mo\u017ee zavarati?"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska ima 52 poljoprivredna i prehrambena proizvoda registrirana na razini Europske unije kao za\u0161ti\u0107ena oznaka izvornosti (ZOI), za\u0161ti\u0107ena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajam\u010deno tradicionalni specijalitet (ZTS). Te oznake potro\u0161a\u010du jam\u010de proizvodnju prema propisanim pravilima, odre\u0111eno zemljopisno podrijetlo ili tradicionalni na\u010din proizvodnje, uz slu\u017ebeni nadzor.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je, me\u0111utim, razlikovati ih od marketin\u0161kih izraza poput “doma\u0107e”, “tradicionalno”, “izvorno” ili “po doma\u0107oj recepturi”. Takvi izrazi sami po sebi ne zna\u010de da proizvod ima neku od za\u0161ti\u0107enih europskih oznaka niti da je ono \u0161to sugeriraju slu\u017ebeno potvr\u0111eno. Istodobno, EU propisi jasno propisuju da informacije o hrani ne smiju obmanjivati potro\u0161a\u010da, uklju\u010duju\u0107i u pogledu podrijetla, na\u010dina proizvodnje, izgleda, opisa ili slikovnih prikaza.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to zapravo zna\u010di ono \u0161to pi\u0161e na ambala\u017ei?<\/h2>\n\n\n\n

Jedan od dobrih primjera su “gr\u010dki jogurt” i “jogurt gr\u010dkog tipa” koji izgledaju vrlo sli\u010dno, no iza sli\u010dne gusto\u0107e ne mora stajati isti na\u010din proizvodnje. Gr\u010dki, odnosno procije\u0111eni jogurt, proizvodi se uklanjanjem dijela sirutke nakon fermentacije, \u010dime se dobiva gu\u0161\u0107a tekstura i ve\u0107i udio proteina. Kod gr\u010dkog tipa sli\u010dna se tekstura mo\u017ee posti\u0107i razli\u010ditim tehnolo\u0161kim postupcima, primjerice pove\u0107avanjem udjela mlije\u010dnih proteina ili dodavanjem mlijeka u prahu.<\/p>\n\n\n\n

Upravo zbog takvih primjera valja se zapitati \u0161to potro\u0161a\u010du zapravo govori naziv proizvoda, a \u0161to ambala\u017ea i na\u010din na koji je proizvod predstavljen.<\/p>\n\n\n\n

Podrijetlo, tradicija i autenti\u010dnost prehrambenih proizvoda<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im pritu\u017ebama potro\u0161a\u010da na proizvode \u010diji naziv, ambala\u017ea ili vizualni identitet stvaraju dojam odre\u0111enog podrijetla, tradicije ili na\u010dina proizvodnje nisu nu\u017eno neto\u010dni pojedina\u010dni podaci na deklaraciji. Potro\u0161a\u010di \u010desto prigovaraju premalim slovima i ukupnoj poruci pakiranja, koju smatraju zavaravaju\u0107om, ka\u017ee nam mag. nutr. Diana Gluhak Spaji\u0107<\/strong>, voditeljica Sektora za hranu Unije potro\u0161a\u010da Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Prva skupina pritu\u017ebi odnosi se na nutritivne tvrdnje. “Primjerice, na proizvodu pi\u0161e ‘bez \u0161e\u0107era’, dok na pole\u0111ini stoji da sadr\u017ei ugljikohidrate i jednostavne \u0161e\u0107ere koji su prirodno prisutni u proizvodu. Budu\u0107i da potro\u0161a\u010d to \u010desto ne razumije, \u017eali se na la\u017eno ogla\u0161avanje”, otkriva Gluhak Spaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prigovara se i proizvodima s nacionalnim ili regionalnim vizualnim kodovima – \u0161ahovnicom, nacionalnim bojama, motivima sela ili obiteljskog gospodarstva te nazivima poput “dalmatinski”, “slavonski” ili “doma\u0107i” kad je sirovina uvezena. Takvi elementi mogu sugerirati doma\u0107e podrijetlo, iako zapravo ozna\u010davaju mjesto prerade ili vlasni\u0161tvo marke.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i s izrazima “tradicionalno”, “izvorno”, “po doma\u0107oj recepturi” na proizvodima koji sadr\u017ee arome, zamjenske masno\u0107e, tehnolo\u0161ki dodanu vodu ili stabilizatore. Ti izrazi nemaju pravnu definiciju ni specifikaciju pa, za razliku od slu\u017ebenih oznaka, nisu ni mjerljivi ni provjerljivi, napominje Gluhak Spaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Podrijetlo kao va\u017ean kriterij odabira proizvoda<\/h2>\n\n\n\n

“Imamo i pritu\u017ebi na zemljopisne nazive koji se koriste kao opis stila, a ne podrijetla, primjerice ‘gr\u010dki’, ‘feta’, ‘toskanski’, ‘alpski’. Tu je granica izme\u0111u dopu\u0161tenog opisa i zavaravanja najtanja i ovisi o ukupnom dojmu koji pakiranje ostavlja”, navodi na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n

Ra\u0161iren nesporazum ti\u010de se, dodaje, i adrese proizvo\u0111a\u010da, koju je obvezno navesti. Ona, me\u0111utim, nije podatak o podrijetlu pa registracija tvrtke u Zagrebu ne zna\u010di da je proizvod proizveden u Hrvatskoj niti da je hrvatska sirovina.<\/p>\n\n\n\n

Proizvo\u0111a\u010di sve to iskori\u0161tavaju jer, prema Eurobarometru, podrijetlo hrane 42 posto gra\u0111ana EU navodi kao va\u017ean \u010dimbenik pri kupnji, pa je njegovo sugeriranje marketin\u0161ki vrlo isplativo.<\/p>\n\n\n\n

“Doma\u0107e”, “izvorno”, “tradicionalno” \u2013 bez posebnog pravnog statusa<\/h2>\n\n\n\n

Na\u0161a sugovornica ka\u017ee da je razlika izme\u0111u slu\u017ebenih oznaka kvalitete i marketin\u0161kih izraza poput “doma\u0107e”, “tradicionalno” ili “izvorno” pravno golema, a komunikacijski gotovo nevidljiva. “ZOI, ZOZP i ZTS jedine su pravno definirane kategorije, a prepoznaje ih manje od petine EU potro\u0161a\u010da”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

\"Nutricionistica
Diana Gluhak Spaji\u0107 (privatni album)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Svaki naziv ima javno objavljenu specifikaciju proizvoda, upisan je u Unijin registar eAmbrosia i podlije\u017ee kontroli. Nasuprot tome, ‘doma\u0107e’, ‘po doma\u0107oj recepturi’ i ‘s farme’ nisu pravno definirani pojmovi. Jedino je ograni\u010denje op\u0107a zabrana zavaravanja, no ona djeluje tek nakon prijave. Ne vidim razlog za\u0161to bi ‘ekolo\u0161ki prihvatljivo’ moralo biti dokazivo i certificirano, a ‘po doma\u0107oj recepturi’ ne. To je sljede\u0107i logi\u010dan korak u za\u0161titi potro\u0161a\u010da i zahtjev koji \u0107emo i sami zastupati”, istaknula je Gluhak Spaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Potro\u0161a\u010dima je, dodaje, korisno znati da provjerljive oznake ipak postoje i na nacionalnoj razini. Sustav kvalitete Dokazana kvaliteta – Hrvatska<\/a> ure\u0111en je pravilnikom i podrazumijeva specifikaciju i certifikaciju od ovla\u0161tenog kontrolnog tijela, dok HGK-ove oznake “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” imaju jasna pravila dodjele. Sama rije\u010d “doma\u0107e” na ambala\u017ei ne zna\u010di ni\u0161ta od toga.<\/p>\n\n\n\n

Zemlja proizvodnje Hrvatska, na ambala\u017ei gr\u010dki motivi<\/h3>\n\n\n\n

Navo\u0111enje stvarne zemlje proizvodnje nije dovoljno ako naziv, fotografije i boje proizvoda istodobno sugeriraju druk\u010dije podrijetlo, ka\u017ee predstavnica Unije potro\u0161a\u010da. “Uredba o informiranju potro\u0161a\u010da o hrani jasno propisuje da informacije ne smiju dovoditi potro\u0161a\u010de u zabludu, osobito o zemlji ili mjestu podrijetla. To se odnosi i na predstavljanje hrane, uklju\u010duju\u0107i izgled i oblik ambala\u017ee, koja je relevantna poruka potro\u0161a\u010du, a ne samo dekoracija.”<\/p>\n\n\n\n

Ako se zemlja podrijetla proizvoda razlikuje od podrijetla primarnog sastojka, proizvo\u0111a\u010d mora navesti i podrijetlo tog sastojka ili jasno nazna\u010diti da je druk\u010dije. Iz Unije potro\u0161a\u010da upozoravaju da se ta obveza u praksi zna ispunjavati tek sitnim navodom na pole\u0111ini, dok nacionalna ikonografija ostaje istaknuta na prednjoj strani.<\/p>\n\n\n\n

Primjer gr\u010dkog jogurta dobro pokazuje problem. Iako naziv nije za\u0161ti\u0107en kao oznaka zemljopisnog podrijetla u EU, Europska komisija smatra ga oznakom zemlje podrijetla, odnosno jogurtom iz Gr\u010dke. Proizvod izvan Gr\u010dke koji nosi taj naziv stoga mo\u017ee dovesti potro\u0161a\u010da u zabludu i ne smije se koristiti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to ka\u017ee Ministarstvo poljoprivrede<\/h2>\n\n\n\n

Pretpakirana hrana mora biti ozna\u010dena prema Uredbi i Zakonu o informiranju potro\u0161a\u010da o hrani, no Uredba ne propisuje posebne uvjete za kori\u0161tenje izraza poput “doma\u0107e”, “tradicionalno”, “izvorno” ili “po doma\u0107oj recepturi”. Njihova uporaba nije zabranjena, pod uvjetom da su to\u010dni i opravdani te da ne dovode potro\u0161a\u010da u zabludu.<\/p>\n\n\n\n

“Uredba propisuje da informacije o hrani ne smiju biti obmanjuju\u0107e, osobito u pogledu prirode, identiteta, svojstava, sastava, koli\u010dine, trajnosti, podrijetla ili postupka proizvodnje”, isti\u010du u Ministarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Za odre\u0111ene kategorije hrane navo\u0111enje zemlje podrijetla je obvezno – primjerice za med, vo\u0107e i povr\u0107e, ribu, gove\u0111e meso i proizvode od gove\u0111eg mesa, maslinovo ulje, jaja te svje\u017ee, rashla\u0111eno i smrznuto svinjsko, ov\u010dje, kozje i meso peradi. Kod ostalih proizvoda podrijetlo se mora navesti samo ako bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti potro\u0161a\u010da u zabludu, osobito kad ambala\u017ea ili marketin\u0161ki elementi sugeriraju da hrana potje\u010de iz druge zemlje, nagla\u0161avaju.<\/p>\n\n\n\n

Kad je rije\u010d o jogurtu gr\u010dkog tipa koji nije proizveden u Gr\u010dkoj, u Ministarstvu isti\u010du da na ambala\u017ei nije dopu\u0161teno koristiti naziv “gr\u010dki jogurt” niti druge elemente koji bi upu\u0107ivali na gr\u010dko podrijetlo. Dozvoljeni su navodi poput “gr\u010dki tip” ili “gr\u010dki stil” i sli\u010dni, koji upu\u0107uju na tehnologiju proizvodnje, a ne na zemlju podrijetla.<\/p>\n\n\n\n

Isticanje stvarne zemlje podrijetla ne daje automatsko pravo na kori\u0161tenje drugih oznaka koje bi upu\u0107ivale na drugo podrijetlo. “Opravdanost takvih oznaka procjenjuje se od slu\u010daja do slu\u010daja, a u nadle\u017enosti je inspekcijskih tijela te nacionalnih i EU sudova. Pri tome se analizira cjelokupna prezentacija proizvoda, od vizualnih elemenata i veli\u010dine oznaka do polo\u017eaja navoda na pakiranju”, odgovaraju u Ministarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Tanka granica izme\u0111u podrijetla i dojma<\/h2>\n\n\n\n

“Naziv ‘jogurt gr\u010dkog tipa’ ne\u0161to je drugo, jer opisuje tehnologiju, odnosno cije\u0111eni jogurt gu\u0161\u0107e teksture i vi\u0161eg udjela proteina, i na\u010delno je dopu\u0161ten, no dopu\u0161tenost se procjenjuje od slu\u010daja do slu\u010daja. Ako uz rije\u010d ‘tipa’ na ambala\u017ei stoje gr\u010dka zastava, plavo-bijela paleta, motiv maslinika ili gr\u010dka toponimija, ukupni je dojam da je gr\u010dkog podrijetla i dodatak ‘tipa’ tada ne otklanja zavaravanje”, ukazuje Gluhak Spaji\u0107 na nedostatak preciznije pravne regulacije.<\/p>\n\n\n\n

“Na\u0161a je kritika da je ta razlika pravno bitna, a potro\u0161a\u010du nevidljiva. Potro\u0161a\u010d na polici odlu\u010duje u nekoliko sekundi i \u010dita dominantni element, ne fusnotu. Formalna uskla\u0111enost s propisom i po\u0161tena komunikacija prema potro\u0161a\u010du ovdje o\u010dito nisu ista stvar”, isti\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Kako se procjenjuje dojam koji proizvod ostavlja na potro\u0161a\u010da?<\/h2>\n\n\n\n

“Tu se gleda kako proizvod do\u017eivljava obi\u010dan kupac koji pakiranje pogleda na brzinu, a ne netko tko poznaje propise. Pritom se posebno pazi na proizvode namijenjene djeci i starijima. Ne ocjenjuje se jedan podatak, nego ukupan dojam: naziv, slike, boje, \u0161to je otisnuto krupno, a \u0161to sitno na pole\u0111ini, pa \u010dak i cijena u odnosu na prave proizvode iz te kategorije. Zato ni potpuno to\u010dna deklaracija ne zna\u010di da je sve u redu ako prednja strana pakiranja govori ne\u0161to drugo”, doznajemo.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj nadzor nad ozna\u010davanjem hrane i nepo\u0161tenom poslovnom praksom provodi Dr\u017eavni inspektorat. “Ono \u0161to u tom sustavu ne funkcionira jest njegova reaktivnost. Ocjena ukupnog dojma pokre\u0107e se u pravilu tek nakon prijave, kada je proizvod ve\u0107 dugo na tr\u017ei\u0161tu i proizvo\u0111a\u010du se to ve\u0107 nekoliko puta isplatilo \u010dak i ako plati kaznu. Nemamo obvezu prethodnog testiranja percepcije ambala\u017ee ni javno objavljenu metodologiju po kojoj se dojam ocjenjuje, pa je ishod te\u0161ko predvidjeti i za potro\u0161a\u010da i za po\u0161tenog proizvo\u0111a\u010da koji bi se htio uskladiti.”<\/p>\n\n\n\n

“Uz to, teret pokretanja postupka zapravo je na potro\u0161a\u010du, iako informacije u cijelosti ima proizvo\u0111a\u010d. Objavljivanje anonimiziranih i obrazlo\u017eenih odluka inspekcije o tome za\u0161to je pojedina ambala\u017ea ocijenjena zavaravaju\u0107om bila bi jeftina i u\u010dinkovita preventivna mjera te brz na\u010din da se tr\u017ei\u0161na praksa promijeni bez novih propisa”, smatra predstavnica Unije potro\u0161a\u010da odgovorna za sektor hrane.<\/p>\n\n\n\n

Savjeti potro\u0161a\u010dima<\/h2>\n\n\n\n

“Potro\u0161a\u010dima savjetujem da odluku donesu na temelju toga \u0161to pi\u0161e na pole\u0111ini proizvoda, a ne na \u0161arenom pakiranju s prednje strane. Bitan je naziv proizvoda, a ne marka. ‘Sirni namaz’ nije sir, ‘proizvod od mesa’ nije \u0161unka, ‘napitak’ nije sok. Zatim potra\u017eite gdje je proizvod stvarno napravljen – to nije adresa tvrtke ve\u0107 navod ‘proizvedeno u’ ili ‘zemlja podrijetla’.”<\/p>\n\n\n\n

“Zapamtite jo\u0161 jedno pravilo: rije\u010d ‘tipa’ zna\u010di ‘nije’. ‘Gr\u010dkog tipa’ ili ‘feta tipa’ govori o okusu i na\u010dinu izrade, ne o zemlji iz koje dolazi. Pravo jamstvo daju samo znakovi ZOI, ZOZP i ZTS i certificirane hrvatske oznake. Popis sastojaka pro\u010ditajte do kraja, a sastojci su poredani od najzastupljenijeg, pa prva tri govore najvi\u0161e, a vrijedi obratiti pozornost na arome, biljne masti umjesto mlije\u010dne, dodanu vodu i \u0161krob.”<\/p>\n\n\n\n

“Ako posumnjate da vas je pakiranje zavaralo, fotografirajte prednju i stra\u017enju stranu, sa\u010duvajte ra\u010dun i zabilje\u017eite rok trajanja, pa to prijavite Dr\u017eavnom inspektoratu i javite nama u Uniji potro\u0161a\u010da Hrvatske. Vi\u0161e prijava o istoj stvari mo\u017ee mijenjati ambala\u017eu cijele kategorije”, poruka je Diane Gluhak Spaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kazne od 9.290 do 13.272 eura<\/h2>\n\n\n\n

Kako doznajemo u Ministarstvu, Zakon o informiranju potro\u0161a\u010da o hrani predvi\u0111a nov\u010dane kazne od 9.290 do 13.272 eura za pravne osobe koje ozna\u010davanjem dovedu potro\u0161a\u010da u zabludu u pogledu podrijetla hrane.<\/p>\n\n\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski proizvodi mogu nositi slu\u017ebene oznake podrijetla i kvalitete, dok izrazi doma\u0107e ili tradicionalno sami po sebi nisu jamstvo autenti\u010dnosti. Ambala\u017ea pritom mo\u017ee stvarati pogre\u0161an dojam o podrijetlu hrane.<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":160043,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[4020],"class_list":["post-160019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-zastita-potrosaca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160019"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":160046,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160019\/revisions\/160046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/160043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}