{"id":160063,"date":"2026-09-29T12:27:17","date_gmt":"2026-09-29T10:27:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=160063"},"modified":"2026-09-29T12:49:12","modified_gmt":"2026-09-29T10:49:12","slug":"znate-li-citati-sastav-proizvoda-prvi-sastojak-otkriva-najvise","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/09\/znate-li-citati-sastav-proizvoda-prvi-sastojak-otkriva-najvise\/","title":{"rendered":"Znate li \u010ditati sastav proizvoda? Prvi sastojak otkriva najvi\u0161e"},"content":{"rendered":"\n

Deklaracija na proizvodi izgleda kao niz sitnih slova koje je te\u0161ko pro\u010ditati, no upravo se na njoj kriju informacije koje mogu pokazati \u0161to zapravo kupujemo. Nutricionist Marko \u0160imi\u0107<\/strong>, s portala Nutribrat<\/a>, savjetuje da se prije svega pogleda popis sastojaka, i to njegova prva tri mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Sastojci se navode silaznim redoslijedom prema masi u trenutku dodavanja u proizvodnji pa ono \u0161to je na po\u010detku popisa uglavnom \u010dini najve\u0107i dio proizvoda. \u201ePrvo me zanima popis sastojaka, to\u010dnije njegova prva tri mjesta. Odmah zatim provjeravam nutritivnu tablicu na sto grama jer se jedino tako dva proizvoda mogu po\u0161teno usporediti. U toj tablici me najvi\u0161e zanimaju \u0161e\u0107eri, sol i bjelan\u010devine.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Nakon toga treba pogledati postotak klju\u010dnog sastojka. Na primjer, koliko je vo\u0107a u vo\u0107nom jogurtu, jetre u pa\u0161teti ili lje\u0161njaka u namazu. Taj je podatak obvezan kada se sastojak isti\u010de u nazivu ili slikom na ambala\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

\u0160e\u0107er nije samo “\u0161e\u0107er”<\/h2>\n\n\n\n

\u0160imi\u0107 upozorava i na jednu \u010destu zamku: \u0161e\u0107er se u popisu sastojaka mo\u017ee pojavljivati pod razli\u010ditim nazivima. Ako su na popisu \u0161e\u0107er, glukozno-fruktozni sirup, dekstroza i koncentrat vo\u0107nog soka, svaki od njih pojedina\u010dno mo\u017ee biti ni\u017ee na popisu, iako ih ukupno mo\u017ee biti puno. Zato popis sastojaka treba \u010ditati zajedno s nutritivnom tablicom koja pokazuje ukupnu koli\u010dinu \u0161e\u0107era.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRedoslijed ipak ima granice. Pokazuje \u010dega je vi\u0161e, ali ne i koliko, a sastojci kojih ima manje od 2 posto smiju se na kraju popisa navesti bilo kojim redom\u201c, ka\u017ee \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Duga\u010dak popis ne zna\u010di nu\u017eno lo\u0161 proizvod<\/h2>\n\n\n\n

Jedna od \u010destih zabluda jest da je proizvod s kra\u0107im popisom sastojaka automatski bolji. Ali nije tako. Proizvod od samo tri sastojka mo\u017ee sadr\u017eavati \u0161e\u0107er, biljnu mast i kakao, dok musli od zobenih pahuljica, ora\u0161astih plodova, sjemenki i su\u0161enog vo\u0107a mo\u017ee imati deset sastojaka, a nutritivno biti znatno bogatiji. Duljina popisa govori koliko je komponenti u proizvod u\u0161lo, ali sama po sebi ne govori ni\u0161ta o njihovoj kvaliteti.<\/p>\n\n\n\n

E brojevi nisu uvijek lo\u0161i<\/h2>\n\n\n\n

Sli\u010dno vrijedi i za famozne E-brojeve. Na\u0161 sugovornik obja\u0161njava da oznaka E zna\u010di da je tvar pro\u0161la procjenu sigurnosti i odobrena je u Europskoj uniji za odre\u0111ene kategorije hrane i koli\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

Tako su, primjerice, E300 vitamin C, E330 limunska kiselina, E440 pektin, a E160a beta-karoten. Sustav se pritom neprestano preispituje. Titanijev dioksid, E171, izba\u010den je iz hrane 2022. godine nakon nove procjene Europske agencije za sigurnost hrane. \u201eSam E-broj ipak nije ocjena proizvoda, nego podatak koji dobiva smisao tek uz ostatak popisa\u201c, ka\u017ee nutricionist.<\/p>\n\n\n\n

\"Deklaracija
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kod odre\u0111enih skupina potro\u0161a\u010da ipak treba obratiti pozornost na pojedine aditive. Osobe s astmom ili osjetljivo\u0161\u0107u na sulfite trebaju paziti na oznake od E220 do E228, dok se dugoro\u010dni u\u010dinci dijela emulgatora na crijevnu mikrobiotu jo\u0161 istra\u017euju.<\/p>\n\n\n\n

Prednja strana je reklama, stra\u017enja obveza<\/h2>\n\n\n\n

Posebno treba biti oprezan s velikim natpisima na prednjoj strani pakiranja. \u201ePrednja strana ambala\u017ee je reklama, a stra\u017enja obveza\u201c, slikovito obja\u0161njava \u0160imi\u0107. Tvrdnje poput \u201ebez dodanog \u0161e\u0107era\u201c, light <\/em>ili \u201eizvor proteina\u201c imaju zakonski definirano zna\u010denje, ali ono nije uvijek jednako onome \u0161to kupac iz njih intuitivno zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, \u201ebez dodanog \u0161e\u0107era\u201c ne zna\u010di da proizvod nema \u0161e\u0107era. Takav proizvod ne smije sadr\u017eavati dodane \u0161e\u0107ere ni drugu namirnicu koja slu\u017ei za zasla\u0111ivanje, ali prirodno prisutni \u0161e\u0107eri ostaju. Vre\u0107ica su\u0161enih marelica ili gro\u017e\u0111ica mo\u017ee zato imati tu tvrdnju, a istodobno sadr\u017eavati vi\u0161e od 50 grama \u0161e\u0107era na sto grama.<\/p>\n\n\n\n

Light <\/em>mo\u017ee biti vrlo kalori\u010dan<\/h2>\n\n\n\n

Light <\/em>tako\u0111er ne zna\u010di automatski manje kalorija. Proizvod mora imati najmanje 30 posto manje neke karakteristike u odnosu na sli\u010dan proizvod i mora biti navedeno \u010dega ima manje. Ako je rije\u010d o masti, dio nje mo\u017ee biti zamijenjen \u0161krobom ili \u0161e\u0107erom pa energetska vrijednost mo\u017ee ostati blizu onoj klasi\u010dnog proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Kod tvrdnje \u201eizvor proteina\u201c uvjet je da bjelan\u010devine daju najmanje 12 posto energije, dok za \u201evisok udio proteina\u201c treba biti najmanje 20 posto. To ne govori koliko proteina potro\u0161a\u010d zapravo dobiva u jednoj porciji. Keks ili plo\u010dica od 30 grama s takvom oznakom tako mo\u017ee sadr\u017eavati manje od \u010detiri grama bjelan\u010devina.<\/p>\n\n\n\n

Prirodno nije uvijek bolje<\/h2>\n\n\n\n

Ni rije\u010d \u201eprirodno\u201c sama po sebi nije garancija da je proizvod bolji. \u0160imi\u0107 upozorava da ona nema posebnu zakonsku definiciju kada se koristi samostalno i ne zna\u010di ni nutritivno vrjedniji ni manje prera\u0111en proizvod. \u201eI \u0161e\u0107er i sol su prirodni\u201c, ka\u017ee \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno treba gledati i oznaku \u201ebez konzervansa\u201c. Sol, \u0161e\u0107er, ocat ili limunov sok mogu imati konzerviraju\u0107u ulogu, a kod nekih kategorija proizvoda konzervansi ionako nisu dopu\u0161teni. Zato je va\u017eno pro\u010ditati cijeli popis sastojaka, a ne samo prednju stranu ambala\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Jeftinije ili skuplje: \u0161to zapravo pla\u0107amo?<\/h2>\n\n\n\n

Kada uspore\u0111ujemo dva proizvoda iste kategorije, \u0160imi\u0107 savjetuje da se prvo pogleda cijena po kilogramu ili litri. To je posebno va\u017eno kod razli\u010ditih veli\u010dina pakiranja. Kod konzervirane hrane treba obratiti pozornost i na masu ocije\u0111enog proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Tek tada dolaze sastojci. Ako skuplji proizvod na prvom mjestu ima klju\u010dni sastojak, a jeftiniji vodu, \u0161krob ili \u0161e\u0107er, vi\u0161a cijena mo\u017ee imati podlogu. Va\u017eni su i postoci klju\u010dnog sastojka: pa\u0161teta s 30 posto jetre i ona s 15 posto nisu ista stvar, kao ni namaz s 13 i onaj s 40 posto lje\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n

Kod mesnih prera\u0111evina treba pogledati koli\u010dinu bjelan\u010devina, kod \u017eitarica i pekarskih proizvoda \u0161e\u0107ere i vlakna, a kod gotovih jela i salama sol.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUz robnu marku vrijedi prona\u0107i i pravi naziv proizvoda, koji je \u010desto otisnut sitnije. Vo\u0107ni sok, nektar i vo\u0107ni napitak razlikuju se po udjelu vo\u0107a, a proizvod od biljne masti koji izgleda poput sira ne smije se nazivati sirom\u201c, savjetuje \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, ako su popis sastojaka i nutritivna tablica dvaju proizvoda gotovo jednaki, mogu\u0107e je da razliku u cijeni pla\u0107amo uglavnom kroz marku i ambala\u017eu. \u201eSkuplji proizvod ima smisla kad deklaracija poka\u017ee za\u0161to je skuplji\u201c, ka\u017ee \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ne zanemarujte rok trajanja<\/h2>\n\n\n\n

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH)<\/a>, pak, podsje\u0107aju da je jedna od prvih stvari na koju treba obratiti pozornost upravo rok trajanja. Oznake \u201eupotrijebiti do\u201c i \u201enajbolje upotrijebiti do\u201c nemaju isto zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUpotrijebiti do\u201c odnosi se na sigurnost hrane. Nakon tog datuma hrana se vi\u0161e ne smije konzumirati jer mo\u017ee uzrokovati zdravstvene tegobe. Ta se oznaka, me\u0111u ostalim, nalazi na svje\u017eem mesu, ribi, mlijeku te svje\u017eim i mekim sirevima. \u201eNajbolje upotrijebiti do\u201c odnosi se na kvalitetu. Takva se hrana nakon navedenog datuma mo\u017ee konzumirati ako je pravilno skladi\u0161tena, u zatvorenom i neo\u0161te\u0107enom pakiranju te prema uputama proizvo\u0111a\u010da, iako se okus i tekstura mogu promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

HAPIH pritom upozorava da treba pro\u010ditati i naziv proizvoda, popis sastojaka, osobito zbog alergena, kao i upute o \u010duvanju i pripremi. Va\u017eno je pogledati i ambala\u017eu: o\u0161te\u0107ena, napuhnuta ili nepropisno zatvorena ambala\u017ea mo\u017ee upu\u0107ivati na nepravilno skladi\u0161tenje ili kvarenje proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Podaci HAPIH-ova istra\u017eivanja o higijenskim navikama u hrvatskim ku\u0107anstvima iz 2022. pokazuju da rok trajanja uvijek ili ponekad provjerava 94 posto ispitanika, dok njih 88 posto prati upute na pakiranju o skladi\u0161tenju i pripremi. Ipak, 15,4 posto ispitanika navelo je da koristi namirnice nakon isteka oznake \u201eupotrijebiti do\u201c, dok je nakon \u201enajbolje upotrijebiti do\u201c hranu koristilo 39,6 posto ispitanika.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Sporne deklaracije zavr\u0161ile su i na sudu<\/h2>\n\n\n\n

Na kutiji \u010daja Teekanne bile su maline i cvjetovi vanilije. \u010caj nije sadr\u017eavao ni jedno ni drugo, pa ni arome dobivene iz njih. Popis sastojaka navodio je prirodne arome s okusom maline i vanilije. Sud EU-a 2015. godine presudio je da to\u010dan popis ne mora biti dovoljan da ispravi zavaravaju\u0107i dojam ambala\u017ee. Je li taj \u010daj zavaravao kupce, trebao je ocijeniti njema\u010dki sud.<\/p>\n\n\n\n

U aferi s konjskim mesom 2013. godine ono je prona\u0111eno u Tescovim gove\u0111im hamburgerima i Findusovim zamrznutim gove\u0111im lazanjama. Britanska Agencija za standarde hrane navodi da su diljem Europe povu\u010deni milijuni proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Talijanski regulator 2015. godine izrekao je ukupno 1,05 milijuna eura kazni proizvo\u0111a\u010dima San Carlo, Amica Chips, Pata i Ica Foods. \u010cipsevi San Carlo \u201eAutentica trattoria all\u2019olio di oliva\u201d i Pata \u201eDa Vinci chips\u201d isticali su maslinovo ulje, premda ga je bilo znatno manje od drugih biljnih ulja. Sporne su bile i tvrdnje o manjem udjelu masti i ru\u010dnoj izradi. Kazne nisu od\u0161tete kupcima.<\/p>\n\n\n\n

Talijanski regulator kaznio je i Lidl s milijun eura zbog ambala\u017ee tjestenine Italiamo i Combino. Tjestenina je bila proizvedena u Italiji, \u0161to su natpisi i slike na pakiranju nagla\u0161avali. P\u0161enica je, me\u0111utim, dolazila iz zemalja EU-a i izvan nje, a taj se podatak nalazio na pole\u0111ini. Lidl je osporio kaznu. Sud EU-a u travnju 2026. presudio je da se takvo ozna\u010davanje mo\u017ee sankcionirati kao zavaravaju\u0107a poslovna praksa, dok o Lidlovoj \u017ealbi kona\u010dno odlu\u010duje talijansko Dr\u017eavno vije\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n\n\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prva tri sastojka, udio \u0161e\u0107era i cijena po kilogramu otkrivaju vi\u0161e od velikih natpisa na ambala\u017ei. Oznake light i bez dodanog \u0161e\u0107era lako je pogre\u0161no protuma\u010diti.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":161125,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[5071,5072,42,4020],"class_list":["post-160063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-deklaracije","tag-marko-simic","tag-prehrana","tag-zastita-potrosaca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160063"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":161134,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160063\/revisions\/161134"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/161125"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}