Sve vi\u0161e europskih dr\u017eava dob za odlazak u mirovinu ne odre\u0111uje samo politi\u010dkom odlukom, nego je povezuje s rastom o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka. Kada bi Hrvatska prihvatila takav klizni mehanizam, dana\u0161nja granica od 65 godina do 2070. mogla bi porasti na 68 godina i \u010detiri mjeseca. Prema stro\u017eoj formuli Hrvati bi radili gotovo do 70. godine.<\/p>\n\n\n\n
Na\u010delo je jednostavno: \u0161to stanovni\u0161tvo \u017eivi dulje, dulje bi trebalo i raditi. Stro\u017ei model prenosi cijeli rast \u017eivotnog vijeka u vi\u0161u dob za mirovinu pa dodatna godina \u017eivota zna\u010di godinu rada vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Bla\u017ei model u radni vijek prenosi dvije tre\u0107ine pove\u0107anja, odnosno osam mjeseci rada na svaku dodatnu godinu o\u010dekivanog \u017eivota, a preostala \u010detiri mjeseca ostavlja za dulje kori\u0161tenje mirovine.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima OECD-a<\/a>, dob za odlazak u mirovinu s o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom povezale su Danska, Estonija, Finska, Gr\u010dka, Italija, Nizozemska, Portugal, Slova\u010dka i \u0160vedska. Sli\u010dan mehanizam ima i Cipar, gdje se zakonska dob preispituje svakih pet godina prema promjenama o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka u dobi za umirovljenje, navodi Europska komisija<\/a>.<\/p>\n\n\n\n OECD procjenjuje da bi sada\u0161nja pravila nove generacije mogla odvesti do dobi za mirovinu od 74 godine u Danskoj, 71 u Estoniji te najmanje 70 godina u Italiji, Nizozemskoj i \u0160vedskoj.<\/p>\n\n\n\n U tim se formulama uglavnom ne koristi \u017eivotni vijek o\u010dekivan pri ro\u0111enju, jer on uklju\u010duje smrtnost u djetinjstvu, mladosti i srednjoj dobi. Va\u017eniji je broj godina koje u prosjeku preostaju osobi koja je ve\u0107 do\u017eivjela 65. godinu. Danska je iznimka jer polazi od preostalog \u017eivotnog vijeka \u0161ezdesetogodi\u0161njaka, a Finska granicu pomi\u010de prema o\u010dekivanom trajanju \u017eivota na samoj dobi za umirovljenje.<\/p>\n\n\n\n Najstro\u017ei sustav ima Danska, koja nastoji zadr\u017eati prosje\u010dno 14,5 godina primanja dr\u017eavne mirovine. Dob se preispituje svakih pet godina, mo\u017ee porasti najvi\u0161e godinu dana u jednom ciklusu, a svaku promjenu mora potvrditi parlament 15 godina prije primjene.<\/p>\n\n\n\n Ipak, ni u Danskoj formula vi\u0161e nije politi\u010dki nedodirljiva. Premijerka Mette Frederiksen javno je poru\u010dila da dob ne bi trebala beskona\u010dno automatski rasti pa je OECD-ovih 74 godine projekcija kako bi danska mirovina mogla izgledati uz primjenu va\u017ee\u0107ih pravila.<\/p>\n\n\n\n Finska, Nizozemska, Portugal i \u0160vedska primjenjuju umjereniji omjer. Nizozemska novu dob odre\u0111uje pet godina unaprijed i pove\u0107ava je u koracima od tri mjeseca, Portugal svake godine uspore\u0111uje trogodi\u0161nje prosjeke \u017eivotnog vijeka, a Finska promjenu po generaciji ograni\u010dava na dva mjeseca. \u0160vedska od ove godine primjenjuje takozvanu ciljanu dob: mirovina iz doprinosa mo\u017ee se uzeti tri godine ranije, ali zajam\u010dena mirovina i dio socijalnih prava ne mogu se aktivirati prije propisane dobi za umirovljenje.<\/p>\n\n\n\n Estonija dob prilago\u0111ava svake godine, uz ograni\u010denje od tri mjeseca, pa \u0107e 2027. godine ona iznositi 65 godina i jedan mjesec. Gr\u010dka zakon predvi\u0111a reviziju svake tri godine, iako posljednje provjere nisu dovele do pove\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Italija je automatsku vezu godinama dr\u017eala zamrznutom, a Slova\u010dka za generacije ro\u0111ene od 1967. godine koristi slo\u017eeniju formulu temeljenu na vi\u0161e petogodi\u0161njih razdoblja \u017eivotnog vijeka. Uz to, Slova\u010dka roditeljima granicu spu\u0161ta za \u0161est mjeseci po djetetu, najvi\u0161e godinu i pol.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska nakon izjedna\u010davanja uvjeta za mu\u0161karce i \u017eene 2030. godine zadr\u017eava propisanu dob od 65 godina i nema automatsku prilagodbu. Prema projekcijama Europske komisije, mu\u0161karcu koji 2030. navr\u0161i 65 godina preostat \u0107e prosje\u010dno 16,9 godina \u017eivota, a \u017eeni 20,5 godina. Do 2070. godine te bi vrijednosti porasle na 22 godine za mu\u0161karce i 25,3 godine za \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Ako se kao po\u010detna granica uzme 65 godina, a kao pokazatelj obi\u010dna sredina projiciranog \u017eivotnog vijeka mu\u0161karaca i \u017eena, formula “dvije tre\u0107ine” do 2070. godine podignula bi dob za redovnu starosnu mirovinu na pribli\u017eno 68 godina i \u010detiri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n Prema stro\u017eoj formuli “jedan prema jedan”, ona bi do 2070. dosegnula 69 godina i 11 mjeseci. Rije\u010d je o ilustrativnom izra\u010dunu, bez nacionalnih pravila o zaokru\u017eivanju, najve\u0107em dopu\u0161tenom godi\u0161njem pove\u0107anju i mogu\u0107im iznimkama.<\/p>\n\n\n\n Takvo bi pomicanje smanjilo pritisak na dr\u017eavni prora\u010dun. Prema istom dokumentu, prora\u010dunski transferi 2022. pokrivali su 39,5 posto prihoda prvog mirovinskog stupa, odnosno 3,7 posto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n Europska komisija procjenjuje da bi Hrvatska prema sada\u0161njim pravilima 2070. godine na javne mirovine tro\u0161ila 8,8 posto BDP-a. Automatsko povezivanje dobi za umirovljenje s o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom smanjilo bi rashode u toj godini za 1,3 postotna boda BDP-a, dakle s 8,8 na pribli\u017eno 7,5 posto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n Ni\u017ea potro\u0161nja nastala bi zbog duljeg pla\u0107anja doprinosa, kasnijeg umirovljenja, ve\u0107e zaposlenosti i kra\u0107eg kori\u0161tenja mirovine. Nacionalni prosjek, me\u0111utim, ne razlikuje gra\u0111evinskog radnika koji je po\u010deo raditi sa 17 godina od uredskog radnika koji je na tr\u017ei\u0161te rada u\u0161ao nakon fakulteta. Bez posebnih iznimaka obojica bi u stro\u017eoj varijanti propisanu dob za redovnu starosnu mirovinu dosegnula tek pred 70. ro\u0111endan.<\/p>\n\n\n\n Sindikalna inicijativa \u201e67 je previ\u0161e\u201d 2019. godine predala je Hrvatskom saboru 748.624 potpisa za raspisivanje referenduma protiv podizanja dobi za starosnu mirovinu na 67 godina. Vlada je prihvatila zahtjeve inicijative, a Sabor je u listopadu iste godine izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju i zadr\u017eao zakonsku dob za odlazak u starosnu mirovinu na 65 godina. Referendum u kona\u010dnici nije odr\u017ean.<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Devet dr\u017eava dob za mirovinu ve\u017ee uz \u017eivotni vijek. U Hrvatskoj bi takva formula do 2070. godine podignula granicu na 68 godina ili gotovo 70 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":160389,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[2706],"class_list":["post-160381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-dob-za-umirovljenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160381"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":160392,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160381\/revisions\/160392"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/160389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Danci ciljaju 14,5 godina mirovine<\/h2>\n\n\n\n
Hrvatska bi se pribli\u017eila 70. godini<\/h2>\n\n\n\n
\u0160to bi se dogodilo kada bi Hrvatska od 2030. po\u010dela primjenjivati opisane formule?<\/h2>\n\n\n\n
Hrvatskoj je 67 previ\u0161e<\/h2>\n\n\n\n