\u010ce\u0161ka \u017eeli smanjiti naknade u dobrovoljnoj mirovinskoj \u0161tednji, a u parlamentu je otvoreno i pitanje automatskog uklju\u010divanja gra\u0111ana uz mogu\u0107nost odbijanja. Rasprava je otvorena u trenutku kada Europska komisija poti\u010de \u0161irenje dodatne \u0161tednje za mirovinu, a Irska ve\u0107 primjenjuje takav model.<\/p>\n\n\n\n
Na stru\u010dnom skupu odr\u017eanom 16. rujna u \u010de\u0161kom parlamentu predstavljeno je istra\u017eivanje prema kojem 90 posto klijenata ne razumije naknade ili jako podcjenjuje njihov u\u010dinak. Od toga dvije tre\u0107ine ne zna njihovu visinu. Gotovo \u010detiri milijuna ljudi u dobrovoljnoj mirovinskoj \u0161tednji dr\u017ei oko 680 milijardi \u010de\u0161kih kruna.<\/p>\n\n\n\n
Predlo\u017eena reforma, nazvana Lep\u0161\u00ed penzijko<\/em>, trebala bi smanjiti i pojednostavniti naknade te pro\u0161iriti mogu\u0107nost djelomi\u010dnog podizanja \u0161tednje. Predvi\u0111a i investicijske strategije koje bi se prilago\u0111avale \u017eivotnoj dobi \u0161tedi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n Biv\u0161i ministar rada Marian Jure\u010dka<\/strong> podr\u017eao je smjer promjena. \u201ePotrebno nam je da u tre\u0107em stupu \u0161tedi \u0161to vi\u0161e ljudi. Zato se ne bih protivio ni ozbiljnoj raspravi o takozvanom opt-outu<\/em>\u201d, poru\u010dio je. Takav bi model podrazumijevao automatsko otvaranje mirovinske \u0161tednje uz pravo gra\u0111anina da sudjelovanje odbije. Tako\u0111er je ukazao i na nu\u017enost rasprave o mogu\u0107nosti povla\u010denja dijela novca pri va\u017enim \u017eivotnim promjenama, primjerice ro\u0111enju djeteta.<\/p>\n\n\n\n \u010ce\u0161ka vlada podr\u017eala je prijedlog reforme 24. kolovoza, a prvo \u010ditanje u parlamentu o\u010dekuje se do kraja rujna. Promjene su predlo\u017eene za po\u010detak 2027. godine, ako se u predvi\u0111enom roku donese zakon. Automatsko uklju\u010divanje zasad je tema politi\u010dke rasprave.<\/p>\n\n\n\nEuropski smjer i hrvatski tre\u0107i stup<\/h2>\n\n\n\n