Zahtjev da se dodani sta\u017e za djecu u trajanju 12 mjeseci po djetetu prizna svim umirovljenim majkama, bez obzira na godinu u kojoj su oti\u0161le u mirovinu, izazvao je vrlo o\u0161tre reakcije na\u0161ih \u010ditatelja. Jedni postoje\u0107u podjelu smatraju o\u010ditom nepravdom, ali drugi odbacuju samu ideju da bi dr\u017eava maj\u010dinstvo trebala dodatno vrednovati kroz mirovinski sustav.<\/p>\n\n\n\n
Naj\u017ee\u0161\u0107e se zahtjevu usprotivio Darko K.<\/strong> Smatra da su i ranije generacije majki podizale djecu bez posebnih pogodnosti kakve se danas tra\u017ee kroz mirovinski sustav. Darko ne priznaje ni rodni jaz u mirovinama ni dodatak kao demografsku mjeru, a protivi se i ispravljanju nepravde koje je podijelila majke u tri kategorije.<\/p>\n\n\n\n \u201e\u0160to su majke dobivale za vrijeme Jugoslavije? Mo\u017eda velike pla\u0107e? Veliki dje\u010dji doplatak? Ili mo\u017eda za svako ro\u0111eno dijete 12 mjeseci radnog sta\u017ea ili nekakve nov\u010dane naknade? Znam da ne \u017eivimo u Jugoslaviji, ali \u0161to mislite, da je danas \u017eivot u Hrvatskoj ne\u0161to bolji?” pi\u0161e nam putem na\u0161e dru\u0161tvene mre\u017ee. <\/p>\n\n\n\n Ovaj o\u0161tri protivnik maj\u010dinskog dodatka podsje\u0107a na \u017eene koje su ra\u0111ale po troje, \u010detvero i vi\u0161e djece, a od prava su, kako ka\u017ee, uglavnom imale porodiljni dopust i dje\u010dji doplatak.<\/p>\n\n\n\n \u201ePa \u0161to vi sad ho\u0107ete, guliti dr\u017eavu samo zato \u0161to je natalitet mali? Vidjele ste gdje se para okre\u0107e. Sve biste htjele besplatno i velike nov\u010dane iznose. Onda dajte djecu dr\u017eavi neka s njima barata, a vi odite na Havaje. Ne morate vi\u0161e biti majke, budite strojevi za ra\u0111anje i primanje velikih nov\u010danih sredstava”, poru\u010duje nam kao reakciju na na\u0161u raniju objavu “Za\u0161to ne za sve majke?<\/a>“<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno razmi\u0161lja i Ana Z.<\/strong>, koja smatra da se u raspravi zanemaruju \u017eene koje nisu imale djecu. Kritizira i na\u010din na koji se, prema njezinu mi\u0161ljenju, zloupotrebljavaju prava vezana uz trudno\u0107u, porod i skrb o djeci. <\/p>\n\n\n\n \u201eMajke su bile na bolovanju prije ro\u0111enja djece osam mjeseci. Njih polovica je bila doma bez razloga, a dr\u017eava to dozvoljava. Porodiljni dopust traje 12 mjeseci, bolovanja za djecu imaju koliko \u017eele i kad im treba i kad im ne treba. I to sustav dozvoljava. \u0160to je sa \u017eenama koje nisu imale djecu iz bilo kojeg razloga?\u201c<\/p>\n\n\n\n S druge strane, Slavica S.<\/strong> smatra da je posebno nepravedno \u0161to su bez dodanog sta\u017ea ostale generacije \u017eena \u010dija su djeca poslije sudjelovala u Domovinskom ratu. \u201eSve majke koje su ostale bez tog sta\u017ea majke su hrvatskih branitelja koji su se borili za svoju domovinu, a mnogih vi\u0161e nema. Zato je to jo\u0161 ve\u0107a sramota.\u201c<\/p>\n\n\n\n Gitta Z.<\/strong> se tako\u0111er protivi podjeli majki prema godini umirovljenja. Djecu je, ka\u017ee, sama podizala tijekom Domovinskog rata, bez pomo\u0107i njihova oca. \u201eSama sam othranila dvoje djece u jeku Domovinskog rata, bez ikakve potpore njihova oca. Smatram da smo i mi jednako pridonosile demografiji. Na\u0161a djeca danas su u srednjim godinama i imaju svoju djecu.\u201c<\/p>\n\n\n\n Za nju nema razloga da majke koje su se ranije umirovile budu isklju\u010dene iz prava koje danas vrijedi za nove umirovljenice. \u201eI mi zaslu\u017eujemo 12 mjeseci dodatka na mirovinu kao oni koji su se kasnije umirovili. Da ih nismo rodile, odakle bi danas rastao natalitet?\u201c<\/p>\n\n\n\n Ivan L.<\/strong> smatra da datum odlaska u mirovinu ne bi smio odlu\u010divati o tome ho\u0107e li majka dobiti dodani sta\u017e. Bitno je, ka\u017ee, je li \u017eena rodila i odgojila djecu. \u201eSve stvarne i logi\u010dne nepravde u priznavanju prava, a time i ve\u0107ih primanja, treba ispraviti \u0161to prije. Sla\u017eem se da je ovaj zahtjev SUH-a logi\u010dan i relativno lako provediv. Za\u0161to ve\u0107 nije usvojen i proveden, ne znam.\u201c<\/p>\n\n\n\n Posebno odbacuje argument prema kojem bi priznanje prava \u017eivim umirovljenicama bilo nepravedno prema onima koje su u me\u0111uvremenu umrle, a \u0161to je svojevremeno izjavio zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u201eArgumenti uspore\u0111ivanja s mrtvima nisu valjani i ostavljaju i dalje nepravdu i razliku u primanjima ovisno isklju\u010divo o vremenu kada je neka majka oti\u0161la u mirovinu, a ne o tome je li i koliko djece rodila i odgojila. To bi, po meni, trebao biti jedini argument i uvjet za stjecanje prava. Izmjene Zakona i prvobitno su trebale biti tako postavljene: ista prava svim majkama.\u201c<\/p>\n\n\n\n Jasna K.<\/strong> postoje\u0107u situaciju tako\u0111er naziva diskriminacijom. U istu skupinu problema stavlja penalizaciju prijevremenih mirovina i nepriznavanje dodanog sta\u017ea starijim generacijama majki. \u201eKako mo\u017eemo biti mirne? Sama pomisao na nepravednost i nejednakost nas \u017ealosti i ljuti.\u201c<\/p>\n\n\n\nAna: Majke su manje radile, previ\u0161e im se popu\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n
“Mi smo pridonijele Hrvatskoj i demografiji”<\/h2>\n\n\n\n
Za\u0161to se ne ispravi nepravda?<\/h2>\n\n\n\n