\u201eUplatila sam toliko u mirovinsko da ni za 50 godina penzije ne bih to dobila natrag\u201d, ka\u017ee na\u0161a \u010ditateljica Marta. Uvjerena je da je s mirovinom koja prelazi 600 eura nakon 40 godina sta\u017ea – jednostavno pokradena.<\/p>\n\n\n\n
Nije ona jedina kojoj je odnos upla\u0107enog i dobivenog maglovit jer brojni drugi \u010ditatelji tvrde: najbolje bi bilo ukinuti obvezno mirovinsko osiguranje pa neka si svatko upla\u0107uje sam \u0161to \u017eeli i koliko \u017eeli.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski gra\u0111ani zaista mogu provjeriti podatke na kojima se temelji izra\u010dun njihove mirovine, ali nemaju jednostavan godi\u0161nji izvje\u0161taj koji bi uplate povezivao sa ste\u010denim pravima. Takozvani virtualni mirovinski ra\u010dun mogao bi im pokazati koliko su uplatili i koliku su mirovinu dotad stekli. Neke dr\u017eave Europske unije na taj na\u010din posti\u017eu ve\u0107u transparentnost upla\u0107enog i dobivenog.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek educiramo umirovljenike kako izgleda sustav generacijske solidarnosti i da prvi mirovinski stup nije osobna \u0161tednja niti se mo\u017ee tako interpretirati, prvesntveno zbog svojih socijalnih i osiguravateljskih svojstava.<\/p>\n\n\n\n
U stvarnosti se doprinosi zaposlenih odmah koriste za isplatu sada\u0161njih mirovina, dok osiguranik zauzvrat stje\u010de pravo na vlastitu do\u017eivotnu mirovinu te invalidsku i obiteljsku za\u0161titu. Novac se zato ne nalazi na ra\u010dunu s njegovim imenom i prezimenom kao u drugom stupu. Zato govorimo o potrebi za virtualnim ra\u010dunom, a ne o stvarnom ra\u010dunu kakav postoji u drugostupnoj mirovinskoj \u0161tednji.<\/p>\n\n\n\n
Na ovo pitanje te\u0161ko je odgovoriti, no mogu\u0107e je izvesti ilustrativnu ra\u010dunicu. Primijenimo li sve dana\u0161nje parametre, osiguranik samo u prvom stupu iz minimalne bruto pla\u0107e od 1.050 eura mjese\u010dno izdvaja 210 eura za mirovinske doprinose, odnosno 20 posto. Kada bismo taj iznos preslikali na 40 godina rada, ukupne uplate iznosile bi 100.800 eura.<\/p>\n\n\n\n
Najni\u017ea mirovina za 40 godina sta\u017ea od srpnja iznosi 663,20 eura pa bi taj iznos doprinosa pokrio oko 12 godina i osam mjeseci njezine isplate. Po omjeru sta\u017ea i mirovine, rekli bismo da upravo gospo\u0111a Marta s po\u010detka ovog priloga spada u ovu kategoriju.<\/p>\n\n\n\n
Moramo jo\u0161 jednom naglasiti da je to samo ilustracija dana\u0161njeg odnosa doprinosa i najni\u017ee mirovine, a ne zbroj stvarnih uplata nekog umirovljenika. Pla\u0107e, stope doprinosa, mirovinska pravila i vrijednost novca desetlje\u0107ima su se mijenjali.<\/p>\n\n\n\n
Ra\u010dun se ne mo\u017ee izravno primijeniti na malobrojne osiguranike koji mirovinu ostvaruju iz oba stupa jer su u prvi stup izdvajali 15 posto pla\u0107e, a preostalih pet posto u drugi. Ipak, relevantan je za ve\u0107inu dana\u0161njih novih umirovljenika, koji sredstva iz drugog stupa prenose u dr\u017eavni prora\u010dun i biraju povoljniju mirovinu samo iz prvog stupa.<\/p>\n\n\n\n
Potpunu transparentnost mogao bi, me\u0111utim, donijeti spomenuti virtualni mirovinski ra\u010dun. Na njemu ne bi bio stvaran novac koji se mo\u017ee podignuti ili naslijediti, nego pregled osnovica, doprinosa, sta\u017ea i mirovinskih prava koja je osiguranik stekao. Gra\u0111anin bi mogao vidjeti i za koliko mu je svaka godina rada pove\u0107ala budu\u0107u mjese\u010dnu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n
Dakako, osiguranicima je na raspolaganju besplatan REGOS-ov personalizirani mirovinski kalkulator koji pokazuje dosad ste\u010dena prava i projekcije budu\u0107e mirovine. Ipak, i dalje nedostaje redovit, automatski i jednostavno napisan godi\u0161nji izvod koji bi bez dodatnog ra\u010dunanja povezao uplate sa ste\u010denom mirovinom. Uzor za njegov sadr\u017eaj mogao bi biti austrijski mirovinski ra\u010dun, a za redovito informiranje \u0161vedska naran\u010dasta omotnica.<\/p>\n\n\n\n
Austrija ima model koji se \u010dini primjenjivim i na hrvatski sustav. Na austrijskom mirovinskom ra\u010dunu evidentiraju se osnovice i doprinosi, ali je najva\u017eniji podatak godi\u0161nje ste\u010deno mirovinsko pravo. Osiguraniku se za svaku godinu priznaje 1,78 posto godi\u0161nje osnovice, ranije ste\u010dena prava redovito se uskla\u0111uju, a njihov ukupni godi\u0161nji iznos podijeljen s 14 pokazuje pribli\u017enu mjese\u010dnu bruto mirovinu.<\/p>\n\n\n\n
\u0160vedska ima poznatiji, ali slo\u017eeniji sustav. Doprinosi se knji\u017ee na virtualni ra\u010dun i uskla\u0111uju s rastom pla\u0107a, dok se pri umirovljenju ukupno pravo pretvara u mirovinu prema dobi i o\u010dekivanom trajanju \u017eivota pojedine generacije. \u0160ve\u0111ani svake godine dobivaju takozvanu naran\u010dastu omotnicu, ali njihov sustav ima i automatski mehanizam koji usporava rast mirovina i vrijednosti virtualnih ra\u010duna kada imovina sustava padne ispod njegovih obveza.<\/p>\n\n\n\n
Austrijski mirovinski ra\u010dun prikazuje prava iz obvezne javne mirovine, dok \u0161vedska naran\u010dasta omotnica objedinjuje virtualni ra\u010dun dohodovne mirovine i stvarni ra\u010dun kapitalizirane premijske mirovine.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na dizajne spomenutih mirovinskih sustava, Hrvatskoj bi najvi\u0161e odgovarala kombinacija austrijskog prikaza ste\u010denih prava i \u0161vedskog godi\u0161njeg informiranja. Osiguranik bi na jednom mjestu trebao vidjeti uplate u prvi stup, evidentirani sta\u017e, dosad ste\u010denu mjese\u010dnu mirovinu, u\u010dinak jo\u0161 jedne godine rada te projekcije za razli\u010dite dobi umirovljenja.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, virtualni ra\u010dun i dalje bi bio virtualan. Ne bi ulazio u nasljedstvo niti bi se s njega mogao podizati novac, ali bi svakom radniku jasno pokazivao \u0161to je uplatio i \u0161to je zauzvrat stekao. Rekli bismo da bi to bio mali, ali va\u017ean korak za financijsko i mirovinsko opismenjavanje gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n