\u201eDa su mi one godine i dana\u0161nja pamet.\u201d \u010cesto to govorimo nakon odluke koju bismo, gledano s vremenskim odmakom, rado promijenili. Ova poslovica po\u010diva na uvjerenju da mladost ima snagu i vrijeme, dok starost donosi pamet<\/p>\n\n\n\n
Ipak, znanstvenici su otkrili da godine neke mentalne sposobnosti ja\u010daju, neke slabe, a mudrost nikome ne dolazi automatski.<\/p>\n\n\n\n
Za po\u010detak b trebalo utvrditi \u0161to zna\u010di rije\u010d “pamet”. Pod njom podrazumijevamo brzinu razmi\u0161ljanja, pam\u0107enje, rje\u010dnik, snala\u017eenje u novoj situaciji, razumijevanje ljudi i sposobnost dono\u0161enja dobrih odluka, iako se te vje\u0161tine ne razvijaju jednako. \u010covjek mo\u017ee sporije ra\u010dunati, te\u017ee se prisje\u0107ati imena i istodobno donositi bolje \u017eivotne odluke od osobe koja \u0107e ga nadma\u0161iti na klasi\u010dnom testu inteligencije.<\/p>\n\n\n\n
S godinama naj\u010de\u0161\u0107e slabi fluidna inteligencija, odnosno sposobnost brzog rje\u0161avanja novih i nepoznatih problema bez oslanjanja na ranije znanje. Usporavaju obrada informacija i reakcije, radno pam\u0107enje raspola\u017ee s manje prostora, a prebacivanje izme\u0111u vi\u0161e zadataka postaje zahtjevnije.<\/p>\n\n\n\n
Ove promjene mogu po\u010deti puno prije pedesete, iako ih \u017eivotno iskustvo dugo prikriva pa stariji \u010dovjek \u010desto dolazi do dobrog odgovora sporije od mla\u0111ega.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno se pove\u0107ava kristalizirana inteligencija koju \u010dine znanje, rje\u010dnik i iskustvom ste\u010dene mentalne veze. Joshua Hartshorne i Laura Germine u istra\u017eivanju objavljenom 2015. godine u \u010dasopisu Psychological Science<\/em> analizirali su rezultate 48.537 online <\/em>ispitanika te podatke standardiziranih testova inteligencije i pam\u0107enja. Pokazalo se da ljudski um nema jedan zajedni\u010dki vrhunac. <\/p>\n\n\n\n To \u0107e re\u0107i da su neke sposobnosti najbolje ve\u0107 u mladosti, neke u tridesetima i \u010detrdesetima, dok razumijevanje zna\u010denja rije\u010di mo\u017ee dosegnuti najvi\u0161u razinu tek oko 65. godine. Budu\u0107i da ovi znanstvenici nisu desetlje\u0107ima pratili iste ljude, dio razlika mo\u017ee proizlaziti i iz obrazovanja te \u017eivotnih okolnosti razli\u010ditih nara\u0161taja.<\/p>\n\n\n\n Iskustvo posebno mo\u017ee pomo\u0107i kada treba razumjeti zamr\u0161ene dru\u0161tvene odnose. Znanstvenik Igor Grossmann sa suradnicima je u istra\u017eivanju objavljenom 2010. godine u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em> sudionicima dao da procjenjuju dru\u0161tvene sukobe.<\/p>\n\n\n\n Stariji su u tom istra\u017eivanju \u010de\u0161\u0107e uzimali u obzir razli\u010dita gledi\u0161ta, prihva\u0107ali granice vlastitog znanja i tra\u017eili kompromis, iako su mla\u0111i imali bolje rezultate na testovima fluidne inteligencije. Kasnija istra\u017eivanja nisu uvijek prona\u0161la jednaku prednost starijih pa dob i mudro rasu\u0111ivanje nisu neraskidivo povezani.<\/p>\n\n\n\n Stariji mogu biti otporniji i na neke pogre\u0161ke u odlu\u010divanju. JoNell Strough i suradnici u \u010dasopisu Psychological Science<\/em> 2008. godine opisali su istra\u017eivanje u kojem su osobe od 58 do 91 godine rje\u0111e upadale u zamku nepovratnog tro\u0161ka od sudionika u dobi od 18 do 27 godina. Kada su u hipotetskom scenariju trebali odlu\u010diti ho\u0107e li nastaviti gledati dosadan film, stariji su ga lak\u0161e gasili premda su ga platili. Mla\u0111i su \u010de\u0161\u0107e nastavljali samo zato \u0161to su ve\u0107 potro\u0161ili novac.<\/p>\n\n\n\n Mijenja se i emocionalni \u017eivot. Laura Carstensen i suradnici vi\u0161e su puta dnevno bilje\u017eili osje\u0107aje sudionika u trima razdobljima tijekom deset godina, a rezultate su 2011. godine objavili u \u010dasopisu Psychology and Aging<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Emocionalna dobrobit s godinama se pobolj\u0161avala, raspolo\u017eenje je postajalo stabilnije, a negativne emocije smanjivale su se otprilike do 60. godine. Brojna druga istra\u017eivanja otkrila su i u\u010dinak pozitivnosti: stariji u odnosu na mla\u0111e vi\u0161e pozornosti posve\u0107uju pozitivnim informacijama i bolje ih pamte.<\/p>\n\n\n\n Mudrost ipak nije nagrada koju \u010dovjek dobije s pedesetim, \u0161ezdesetim ili sedamdesetim ro\u0111endanom. Godine donose iskustvo, ali ne jam\u010de da ga je osoba razumjela, da je spremna priznati pogre\u0161ku ili promijeniti mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n Grossmann i Ethan Kross to su pokazali 2014. godine u istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu Psychological Science<\/em>. I mla\u0111i i stariji sudionici razumnije su prosu\u0111ivali tu\u0111e ljubavne probleme nego vlastite, a prednost starijih nestala je kada su razmi\u0161ljali o sukobu u kojem su sami sudjelovali. Taj je raskorak nazvan Solomonovim paradoksom.<\/p>\n\n\n\n U poslovici s po\u010detka pri\u010de stvarno ima istine, ali samo napola. Da se vratimo u mladost s dana\u0161njim znanjem, neke bismo pogre\u0161ke vjerojatno izbjegli, no sa sobom bismo morali ponijeti i sposobnost da zastanemo, podnesemo neizvjesnost i priznamo da mo\u017eda nismo u pravu.<\/p>\n\n\n\n Stariji um uglavnom nije br\u017ei, ali raspola\u017ee ve\u0107om zalihom znanja, bolje prepoznaje poznate obrasce i u nekim situacijama vidi \u0161iru sliku. Pamet se s godinama mijenja, a mudrost nastaje tek kada \u010dovjek ne\u0161to u\u010dini sa svime \u0161to je do\u017eivio. Dakle, godine mo\u017eda dodaju resurse, ali ih svi ne iskori\u0161tavaju jednako.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stariji ljudi razmi\u0161ljaju sporije, ali iskustvo im poma\u017ee u nekim odlukama. Istra\u017eivanja pokazuju \u0161to se s pame\u0107u i mudro\u0161\u0107u doga\u0111a s godinama.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32336,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[454,354,5060,80],"class_list":["post-160617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-inteligencija","tag-mudrost","tag-pamet","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160617"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":160620,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/160617\/revisions\/160620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=160617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=160617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Bolje odluke<\/h2>\n\n\n\n
Stabilnije emocije<\/h2>\n\n\n\n
Mudrost nije zajam\u010dena<\/h2>\n\n\n\n