Odlazak u mirovinu velika je \u017eivotna promjena jer se mijenjaju svakodnevna rutina, obaveze i dru\u0161tveni kontakti, a ponekad i osje\u0107aj vlastite vrijednosti. Umjesto olak\u0161anja mogu se pojaviti misli poput: \u201eNikome vi\u0161e nisam potreban\u201d, \u201eNajbolje godine su iza mene\u201d ili \u201e\u0160to \u0107u sada uop\u0107e raditi?\u201d<\/p>\n\n\n\n
Takve misli nazivamo automatskim negativnim mislima (ANM). Pojavljuju se gotovo refleksno i odre\u0111enu nam situaciju prikazuju gorom nego \u0161to stvarno jest. Problem nastaje kad im po\u010dnemo vjerovati bez preispitivanja pa jedna promjena, poput odlaska u mirovinu, postane dokaz da je cijeli na\u0161 \u017eivot izgubio smisao.<\/p>\n\n\n\n
Kako za Harvard Health<\/em> obja\u0161njava lije\u010dnik internist dr. Howard E. LeWine<\/strong>, jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih negativnih obrazaca jest razmi\u0161ljanje \u201esve ili ni\u0161ta\u201d. Primjerice, kad sebi govorimo: \u201eVi\u0161e ne radim, dakle vi\u0161e nisam koristan.\u201d Ili: \u201eAko mi je mirovina manja od pla\u0107e, ne mogu vi\u0161e ni\u0161ta.\u201d<\/p>\n\n\n\n No izme\u0111u osje\u0107aja uspje\u0161nosti i osje\u0107aja da vi\u0161e ne vrijedimo postoji mnogo mogu\u0107nosti. \u010covjek ne prestaje biti vrijedan i sposoban zato \u0161to je prestao raditi.<\/p>\n\n\n\n Drugi obrazac<\/strong> krije se iza o\u010dekivanja kako bismo se trebali osje\u0107ati ili kako bi se stvari trebale odvijati. Ako mirovinu zami\u0161ljamo kao razdoblje u kojem bismo trebali samo u\u017eivati, mo\u017eemo se osje\u0107ati krivima ili razo\u010daranima kada se pojave usamljenost, dosada ili nesigurnost, \u0161to je normalna pojava dok se ne prilagodimo.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107i obrazac<\/strong> jest umanjivanje pozitivnog. U mirovini mo\u017eemo imati vi\u0161e vremena za obitelj, prijatelje, putovanja ili hobije, ali ako se usredoto\u010dimo samo na ono \u0161to smo izgubili, lako \u0107emo zanemariti ono \u0161to smo dobili.<\/p>\n\n\n\n Na\u0161 um nastoji brzo protuma\u010diti ono \u0161to nam se doga\u0111a, osobito kad smo pod stresom ili prolazimo kroz veliku promjenu. Odlazak u mirovinu mo\u017ee otvoriti pitanja poput: \u201eHo\u0107u li biti financijski siguran, ho\u0107u li biti usamljen i ho\u0107u li jo\u0161 nekome biti va\u017ean?\u201d<\/p>\n\n\n\n No takva opravdana briga lako preraste u katastrofi\u010dan zaklju\u010dak. Realna procjena \u201eMirovina \u0107e mi biti manja od pla\u0107e\u201d mo\u017ee prerasti u \u201eNikada vi\u0161e ne\u0107u mo\u0107i normalno \u017eivjeti\u201d. Zato je va\u017eno prepoznati negativne obrasce kako bismo razlikovali stvarni problem od pri\u010de koju o njemu stvara na\u0161 um.<\/p>\n\n\n\n Prvi korak je uhvatiti negativnu misao u trenutku kad se pojavi i osvijestiti kako sebi obja\u0161njavamo \u0161to nam se doga\u0111a. Posebno obratite pozornost na rije\u010di poput uvijek, nikada, nitko i vi\u0161e nikad<\/strong>. Takve apsolutne tvrdnje \u010desto su znak da smo jednu situaciju pretvorili u kona\u010dan zaklju\u010dak o sebi, svom \u017eivotu ili budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Zapi\u0161ite tu misao i potom je preispitajte. Koji dokazi podupiru tu misao, a koji joj proturje\u010de? Ako pomislite: \u201eU mirovini vi\u0161e nikome nisam potreban\u201d, provjerite \u0161to govore \u010dinjenice. Prestankom rada nisu nestali va\u0161e iskustvo, znanje, sposobnosti, vrijeme ni odnosi s obitelji, prijateljima i drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je prona\u0107i realniju, uravnote\u017eeniju misao. Umjesto zaklju\u010dka \u201eNajbolje godine su iza mene\u201d, mo\u017eete re\u0107i: \u201eJedno razdoblje mog \u017eivota je zavr\u0161ilo, ali to ne zna\u010di da je moj \u017eivot izgubio vrijednost ili smisao. Sada trebam otkriti kako \u017eelim \u017eivjeti ovo novo razdoblje.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Odlazak u mirovinu mo\u017ee donijeti nesigurnost, dosadu i osje\u0107aj gubitka smisla, ali prepoznavanje i preispitivanje negativnih misli mo\u017ee pomo\u0107i da se ta velika \u017eivotna promjena sagleda realnije.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":161196,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[41,5080,345],"class_list":["post-161503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-optimizam","tag-pesimizam","tag-psihologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=161503"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":161512,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161503\/revisions\/161512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/161196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=161503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=161503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=161503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Za\u0161to upadamo u negativne zamke<\/h2>\n\n\n\n
Kako preispitati automatsku negativnu misao<\/h2>\n\n\n\n