Mo\u017ee li se ve\u0107 danas naslutiti tko \u0107e \u017eivjeti dulje? Znanstvenici su prona\u0161li nekoliko znakova koji su povezani s dugovje\u010dno\u0161\u0107u, a neki od njih toliko su jednostavni da ih mo\u017eemo prepoznati u svakodnevnom \u017eivotu, bez lije\u010dni\u010dkih pregleda i slo\u017eenih pretraga.<\/p>\n\n\n\n
Ljudi koji i u starijoj dobi hodaju brzo i sigurno u prosjeku \u017eive dulje od svojih sporijih vr\u0161njaka. Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu JAMA<\/em> obuhvatilo je 34.485 osoba starijih od 65 godina, a pokazalo je da je svako pove\u0107anje brzine hoda za 0,1 metar u sekundi povezano s pribli\u017eno 12 posto ni\u017eom stopom smrtnosti.<\/p>\n\n\n\n Brzina hoda odra\u017eava zajedni\u010dko funkcioniranje srca, plu\u0107a, mi\u0161i\u0107a i \u017eiv\u010danog sustava. Zato sporiji hod mo\u017ee upozoravati i na slabljenje organizma.<\/p>\n\n\n\n Snaga kojom mo\u017eemo stisnuti \u0161aku tako\u0111er je povezana s izgledima za dug \u017eivot. Me\u0111unarodno istra\u017eivanje PURE, provedeno na gotovo 140.000 ljudi iz 17 dr\u017eava, pokazalo je da osobe sa slabijim stiskom \u0161ake imaju ve\u0107i rizik od smrti, uklju\u010duju\u0107i onu povezanu s bolestima srca i krvnih \u017eila.<\/p>\n\n\n\n Stisak se mjeri posebnim instrumentom, dinamometrom, a rezultat ne govori samo o snazi prstiju. Mo\u017ee upu\u0107ivati na stanje cjelokupnog mi\u0161i\u0107nog sustava, osobito va\u017enog za o\u010duvanje samostalnosti u starosti.<\/p>\n\n\n\n Sposobnost ustajanja sa stolca bez pridr\u017eavanja za naslone ili odgurivanja rukama jo\u0161 je jedan pokazatelj povezan s duljim \u017eivotom. Sustavni pregled istra\u017eivanja objavljen u \u010dasopisu The BMJ<\/em> pokazao je da su osobe koje su najsporije ustajale sa stolca imale pribli\u017eno dvostruko vi\u0161u stopu smrtnosti od onih koje su taj zadatak obavljale najbr\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Za ustajanje su potrebni sna\u017eni mi\u0161i\u0107i nogu, dobra koordinacija i ravnote\u017ea, pa ovaj jednostavan pokret mo\u017ee mnogo otkriti o fizi\u010dkim sposobnostima starije osobe.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee li \u010dovjek stajati na jednoj nozi deset sekundi? Istra\u017eivanje objavljeno 2022. godine u \u010dasopisu British Journal of Sports Medicine<\/em> pokazalo je da odgovor na to pitanje mo\u017ee imati prognosti\u010dku vrijednost.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u 1.702 ispitanika u dobi od 51 do 75 godina oni koji nisu uspjeli odr\u017eati ravnote\u017eu deset sekundi imali su 84 posto vi\u0161u stopu smrtnosti tijekom pra\u0107enja, \u010dak i nakon uzimanja u obzir vi\u0161e zdravstvenih \u010dimbenika. Ravnote\u017ea ovisi o mi\u0161i\u0107ima, vidu, \u017eiv\u010danom sustavu i unutarnjem uhu. Osobe s pote\u0161ko\u0107ama u odr\u017eavanju ravnote\u017ee ne bi trebale izvoditi ovaj test bez sigurnog oslonca.<\/p>\n\n\n\n Osobe koje mogu podnijeti ve\u0107i tjelesni napor imaju bolje izglede za dug \u017eivot. Veliki znanstveni pregled objavljen 2024. godine u \u010dasopisu British Journal of Sports Medicine<\/em> obuhvatio je 26 sustavnih pregleda i vi\u0161e od 20 milijuna opa\u017eanja. Pokazao je da su osobe s visokom kardiorespiratornom kondicijom imale pribli\u017eno 53 posto ni\u017eu stopu smrtnosti od onih s niskom kondicijom.<\/p>\n\n\n\n Dobra kondicija ne zahtijeva nu\u017eno bavljenje sportom, a mo\u017ee se odr\u017eavati i redovitim hodanjem, vo\u017enjom bicikla ili drugim oblicima kretanja.<\/p>\n\n\n\n Dug \u017eivot nije povezan samo s fizi\u010dkom snagom. Metaanaliza objavljena u \u010dasopisu PLOS Medicine<\/em>, koja je obuhvatila 148 istra\u017eivanja i gotovo 309.000 sudionika, pokazala je da su osobe sa sna\u017enijim dru\u0161tvenim vezama imale 50 posto ve\u0107e izglede za pre\u017eivljavanje tijekom razdoblja pra\u0107enja. Kontakti s obitelji, prijateljima i drugim bliskim osobama mogu pru\u017eati emocionalnu i prakti\u010dnu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n Ipak, samo\u0107a i usamljenost nisu isto. \u010covjek mo\u017ee \u017eivjeti sam i imati kvalitetne dru\u0161tvene odnose, ali se mo\u017ee osje\u0107ati usamljeno i kada je okru\u017een ljudima.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo je da i subjektivna procjena vlastitog zdravlja mo\u017ee biti pokazatelj dugovje\u010dnosti. Me\u0111unarodna analiza gotovo 425.000 osoba starijih od 60 godina pokazala je da su ispitanici koji su svoje zdravlje ocjenjivali lo\u0161im imali vi\u0161e nego dvostruko vi\u0161u stopu smrtnosti od onih koji su ga ocjenjivali barem dobrim.<\/p>\n\n\n\n Vlastita procjena zdravlja mo\u017ee obuhvatiti umor, bolove, pokretljivost i druge promjene koje medicinski nalazi ne moraju potpuno prikazati. Istra\u017eivanje ne dokazuje da pozitivan stav prema zdravlju sam po sebi produljuje \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto se spominje pravilo prema kojem bismo za dobro zdravlje trebali napraviti 10.000 koraka dnevno, ali istra\u017eivanja pokazuju da korist postoji i pri manjem broju koraka. Metaanaliza objavljena 2025. godine u \u010dasopisu The Lancet Public Health<\/em> pokazala je da je 7.000 koraka dnevno povezano s 47 posto ni\u017eom stopom smrtnosti u usporedbi s 2.000 koraka.<\/p>\n\n\n\n To ne zna\u010di da je upravo 7.000 koraka \u010darobna granica dugovje\u010dnosti. Rezultati upu\u0107uju na korist redovitog kretanja, osobito za osobe koje se ina\u010de vrlo malo kre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedan zanimljiv pokazatelj jest sposobnost da \u010dovjek sjedne na pod i ponovno ustane uz \u0161to manje oslanjanja na ruke. Istra\u017eivanje objavljeno 2025. godine, u kojem su pra\u0107ene 4.282 osobe u dobi od 46 do 75 godina, pokazalo je da su ispitanici s boljim rezultatima na ovom testu imali ni\u017eu stopu smrtnosti. Za uspje\u0161no izvo\u0111enje potrebna je kombinacija mi\u0161i\u0107ne snage, fleksibilnosti, koordinacije i ravnote\u017ee. <\/p>\n\n\n\n Ovaj test nije prikladan za svakoga, osobito za starije osobe s ograni\u010denom pokretljivo\u0161\u0107u ili pove\u0107anim rizikom od pada.<\/p>\n\n\n\n Nijedan od ovih znakova nije jamstvo dugovje\u010dnosti, ba\u0161 kao \u0161to slabiji rezultat ne zna\u010di da \u0107e osoba nu\u017eno \u017eivjeti kra\u0107e. Istra\u017eivanja uglavnom pokazuju statisti\u010dku povezanost, a ne izravnu uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu. Na trajanje \u017eivota utje\u010du i naslje\u0111e, kroni\u010dne bolesti, pu\u0161enje, prehrana te brojni drugi \u010dimbenici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Brzina hoda, snaga \u0161ake i ravnote\u017ea mogu otkriti izglede za dug \u017eivot. Znanstvenici su izdvojili devet znakova povezanih s dugovje\u010dno\u0161\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":69973,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64],"class_list":["post-161617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=161617"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":161618,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/161617\/revisions\/161618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/69973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=161617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=161617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=161617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sna\u017ean stisak \u0161ake pokazatelj je dobrog zdravlja<\/h2>\n\n\n\n
Ustajanje sa stolca bez pomo\u0107i ruku<\/h2>\n\n\n\n
Deset sekundi ravnote\u017ee na jednoj nozi<\/h2>\n\n\n\n
Dobra kondicija srca i plu\u0107a<\/h2>\n\n\n\n
Dru\u0161tveni odnosi tako\u0111er su povezani s dugovje\u010dno\u0161\u0107u<\/h2>\n\n\n\n
Vlastiti osje\u0107aj zdravlja mo\u017ee mnogo otkriti<\/h2>\n\n\n\n
Sedam tisu\u0107a koraka dnevno<\/h2>\n\n\n\n
Sposobnost sjedanja na pod i ponovnog ustajanja<\/h2>\n\n\n\n