{"id":16191,"date":"2018-06-16T08:40:51","date_gmt":"2018-06-16T06:40:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=16191"},"modified":"2018-06-16T08:42:21","modified_gmt":"2018-06-16T06:42:21","slug":"politicke-osamdesete-jesu-li-za-nacionalizme-krive-katolicka-crkva-i-spc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/06\/politicke-osamdesete-jesu-li-za-nacionalizme-krive-katolicka-crkva-i-spc\/","title":{"rendered":"Politi\u010dke osamdesete: Jesu li za nacionalizme krive Katoli\u010dka crkva i SPC"},"content":{"rendered":"<p>\u201eNedavno su se na raznim stranama Jugoslavije (Split, Omi\u0161, Knin, Duvno, Klju\u010d, Beograd, Priboj, Ljubljana&#8230;) zbili nemili doga\u0111aji koji su istodobno iznenadili i zabrinuli na\u0161u (socijalisti\u010dku) javnost, i postavili sami po sebi neugodno, ali neizbje\u017eivo pitanje: je li nacionalizam (bolje je govoriti u mno\u017eini: nacionalizmi) opet na sceni? I vi\u0161e od toga: porastu, u ofenzivi? Je li ovo njegovih pet minuta? Je li, mo\u017eda, do\u0161lo novo vrijeme nacionalizma?\u201c pisao je <strong>1985. godine visokotira\u017eni zagreba\u010dki Start<\/strong>. Ovaj podsjetnik na politi\u010dke osamdesete, objavljen pod naslovom &#8220;Tihi mar\u0161 nacionalista&#8221;, prenosimo u cijelosti.<\/p>\n<p>Kad je rije\u010d o najnovijim nacionalisti\u010dkim ispadima u raznim dijelovima Jugoslavije, zasad je pouzdano da je, prije svega, rije\u010d o incidentima, skupnim ili pojedina\u010dnim, u kojima uglavnom sudjeluju dvije kategorije ljudi:<\/p>\n<p>&#8211; grupe omladine sa svojim nerazumnim prizivanjem krvnih duhova i najgorih aveti (ne tako davne) pro\u0161losti,<\/p><div id=\"mojev-718781672\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>&#8211; (neki) intelektualci, sa svojim isto tako nerazumnim i nerazumljivim inicijativima da se u ovoj zemlji posmrtno izjedna\u010de borci i izdajice, da se prekine &#8220;gra\u0111anski rat&#8221;, da se iz na\u0161e slo\u017eene i te\u0161ke povijesti izbace svi &#8220;ideolo\u0161ki predznaci&#8221;.<\/p>\n<p>Svi su ti pojedinci, neki poznati, neki sasvim anonimni, neki manipulatori, a neki manipulirani (o\u010dito, o tome je rije\u010d, tako\u0111er), krivo uvjereni da mogu licirati s &#8220;tragedijama&#8221; svojih nacija, da mogu praviti inventuru u &#8220;svojoj&#8221; historiji, da mogu dijeliti tamo gdje su drugi spajali, ono \u0161to su drugi ujedinjavali (mukotrpno, i s uspjehom).<\/p>\n<p>Tu i tamo, jedan za drugim, incidenti su se nakupili, a &#8220;slu\u010dajevi&#8221; prestali biti slu\u010dajnost.<\/p>\n<p>Kod ljudi koji znadu \u0161to je nacionalizam, posebno u vi\u0161enacionalnoj sredini, zato \u0161to su ga do\u017eivjeli ili zato \u0161to su ga spoznali, nema nikakve sumnje o kakvoj je pojavi rije\u010d.<\/p>\n<p>Jer, ako se pjeva Anti Paveli\u0107u, ako se ta fa\u0161isti\u010dka ekspozitura veli\u010da, ako se i prema drugom kvislingu (Dra\u017ei Mihailovi\u0107u) postupa kao da nije bio to \u0161to je bio, ako se propagira da jedan na\u0161 narod (slovenski) do\u017eivljava svoju &#8220;tragediju&#8221; u socijalizmu, ako se neke ideje fundamentalizma (muslimanskog) poku\u0161avaju proturiti kao na\u0161a ideja, i ideja za nas, onda za tu seriju postoji samo jedno ime &#8211; nacionalizam &#8211; \u0161ovinizam.<\/p>\n<div id=\"attachment_16195\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-16195\" class=\"size-medium wp-image-16195\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start2-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start2-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start2.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-16195\" class=\"wp-caption-text\">Magazin Start<\/p><\/div>\n<h3>Nema manje opasnoga nacionalizma, svi su opasni<\/h3>\n<p>Ekscesi ili procesi nacionalizma &#8211; pitanje je sad. Serija je duga, brojna i dosta raznolika, i po dimenzijama i po snagama, i po parolama i po (mogu\u0107im) posljedicama.<\/p>\n<p>Najte\u017ee je, sigurno, bilo na Kosovu, tamo je nacionalizam ekspandirao do iredentizma, i bio politi\u010dka osnovica poku\u0161aja kontrarevolucije, koji su dosegli vrhunac u prolje\u0107e 1981. godine.<\/p>\n<p>Zemlja s vi\u0161e naroda i mnogo narodnosti, mnoge jo\u0161 nacionalno nei\u017eivljene, ili u fazi afirmacije, kratko ili nedovoljno u &#8220;zajedni\u010dkoj ku\u0107i&#8221;, pod istim krovom, do\u017eivljavala je vi\u0161e nacionalisti\u010dkih eksplozija, od hegemonisti\u010dkih (Rankovi\u0107), do separatisti\u010dkih (&#8220;maspok&#8221;), od velikih, do malih, svakodnevnih.<\/p>\n<p>Nema manje opasnoga nacionalizma, svi su opasni, zato \u0161to \u017eele da razbiju granice Jugoslavije (albanski nacionalizam), da odcijepe &#8220;svoju&#8221; naciju (hrvatski), da se nametnu ostalima (srpski).<\/p>\n<p>Ali, ni snovi slovenskog nacionaliste, muslimanskog, makedonskog ili crnogorskog, tamo gdje se oni javljaju, nisu manje ru\u017eni, ni manje opasni, za odnose u na\u0161oj vi\u0161enacionalnoj zajednici. Kao \u0161to jedan na\u0161 istaknuti pisac (Danilo Ki\u0161) re\u010de, i kao \u0161to toliki i toliki misle i znadu, nacionalizam je &#8220;negativna kategorija jer \u017eivi na poricanju i od poricanja&#8221;.<\/p>\n<p>U \u017eivotu, na na\u0161u veliku \u017ealost (da ne bude jo\u0161 jednom: na na\u0161u nesre\u0107u), postoje i obnavljaju se i negativne stvari, iskrsavaju negativni ljudi i u nekim izokrenutim, ili svjesno okrenutim slikama, postaju nacionalni &#8220;idoli&#8221; ili &#8220;heroji&#8221;.<\/p>\n<p>Dana\u0161nji se nacionalizam, negdje vi\u0161e negdje manje, negdje s perom negdje s pjesmom, negdje bu\u010dno, negdje tiho, ali svagdje s nekim ra\u010dunima, koristi upravo tom metodom izokretanja pro\u0161losti, prevrtanja li\u010dnosti, da bi otvoreno i grubo napao socijalizam i njegove osnovice, da bi omalova\u017eio revoluciju i njene protagoniste i glavne li\u010dnosti.<\/p>\n<p>Neki nastupaju trijezni, za govornicom, neki pijani, za \u0161ankom gostionice; neki &#8220;nastupaju&#8221; na stadionima, drugi na kolodvorima; jedni &#8220;voze&#8221; nacionalizam po autobusima, drugi se \u0161vrljaju po \u0161kolama.<\/p>\n<p>Uglavnom, nema stida, pri\u0161li su, kao u &#8220;splitskome slu\u010daju&#8221;, i nadomak kasarni, ili su se \u0161akama pribli\u017eili pitomcima, koriste i Badnjak (Split), i srpsku Novu godinu (Novi Sad); ne po\u0161tuju ni odlazak regruta u vojsku (Split, Duvno), niti nepovredivost institucije kakva je \u0161kola (Svetozarevo, pretpro\u0161le godine; Omi\u0161, ovih dana); pjevaju bez stida pjesme zbog kojih bi se svaki \u010dastan \u010dovjek morao stidjeti.<\/p>\n<p>Dobro re\u010de jedan stari pjesnik (\u0160ime Vu\u010deti\u0107) ovih dana: na\u0161a omladina ne zna kakav smo mi KAOS pro\u017eivjeli. Oni koji danas pjevaju o krvi, o usta\u0161ama, o kokardama, ne znadu kako se plakalo ba\u0161 zbog onoga, i zbog onih, koje oni danas pjesmom di\u017eu (iz groba). \u00a0Ili ipak znadu, \u0161to bi bilo jo\u0161 te\u017ee, i jo\u0161 neshvatljivije, i naivno misle da \u0107e se historija ponoviti, samo na drugi na\u010din?<\/p>\n<p>Ili su ti mladi ljudi, sa svojih nadobudnih 16, 17 ili 20 godina, krivo uvjereni da &#8220;dolaze na scenu&#8221;, ne brinu\u0107i se \u0161to im njihovo neiskustvo, ili mo\u017eda njihovi re\u017eiseri, daju uloge negativca?<\/p>\n<div id=\"attachment_16196\" style=\"width: 565px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-16196\" class=\"wp-image-16196 size-large\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start3-555x740.jpg\" alt=\"\" width=\"555\" height=\"740\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start3-555x740.jpg 555w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start3-477x636.jpg 477w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/magazin-start3.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 555px) 100vw, 555px\" \/><p id=\"caption-attachment-16196\" class=\"wp-caption-text\">Magazin Start<\/p><\/div>\n<h3>Maloljetnici koji zazivaju ubojice i ubijanje<\/h3>\n<p>Ako je svaki nacionalisti\u010dki eksces sam po sebi neugodan i negativan, ekscesi u kojima je u prvome planu omladina, koje izazivaju maloljetnici u doba svog politi\u010dkog puberteta, do\u017eivljava se, s pravom, kao jo\u0161 ve\u0107e zlo.<\/p>\n<p>I ranije su, u nekim poznatim incidentnim dru\u0161tvenim situacijama, mladi bili anga\u017eirani, na ovom ili onom dru\u0161tvenom projektu. Njihov je \u010din ovoga puta, sasvim sigurno, najprizemniji, njihova je parola postala krajnje vulgarna, jer zaziva ubojice i ubijanje, jer se ne suste\u017ee od kame i krvi.<\/p>\n<p>Slu\u017ee\u0107i se sredstvima kojima se slu\u017ee, koriste\u0107i se idejama kojima su se koristili najgori ljudi u najgora vremena, oni koji pjevaju o izdajicama, koji ru\u0161e spomenike pobjednicima, nemaju nikakvu \u0161ansu, osim da &#8211; uznemire. Mo\u017eda im je to, njima i njihovim &#8220;stratezima&#8221; (sve vi\u0161e se \u010dini da su i oni iza scene), dovoljno za &#8220;ispitivanje terena&#8221;.<\/p>\n<p>Reakcije su bile kakve su bile i politi\u010dke (o\u0161tra i beskompromisna osuda), i policijske. Ako su sudionici nacionalisti\u010dkih ispada \u017eeljeli biti \u017ertve nekakvih &#8220;procesa&#8221;, ili ako su im to drugi namijenili, nisu uspjeli u tome: u Kardeljevu i u Metkovi\u0107u sami su omladinci razlu\u010dili \u017eito od kukolja, u Splitu, u Kninu, u Novom Sadu, suci za prekr\u0161aje poslali su &#8220;pjeva\u010de&#8221; i njihove rabijatne pomaga\u010de na jednomjese\u010dno (neki manje) razmi\u0161ljanje o (be)smislu svoje &#8220;pjesme&#8221;. \u00a0Ostao je mu\u010dni dojam, i mnogo pitanja u istome stilu: kako je to mogu\u0107e?<\/p>\n<p>Jedna je generacija, koja je 1941. na raskrsnici ideja i vremena, oti\u0161la dijelom u krivome pravcu, iz neznanja i nesnala\u017eenja, ili iz uvjerenja, sasvim je prorije\u0111ena biolo\u0161ki, i ogoljena politi\u010dki.<\/p>\n<p>Klasi\u010dno usta\u0161tvo ili \u010detni\u0161tvo nije jo\u0161 ipak samo tu\u017eni relikvij, zato \u0161to postoji u glavi, zato \u0161to ima nezrelih ljudi koji u svome neiskustvu i neznanju misle da mogu prekrajati povijest i to po krivim receptima, koji jo\u0161 ne znaju kakav je bio bratoubila\u010dki KAOS.<\/p>\n<p>Ili mo\u017eda neki od njih, ili za njih, misle da se ovaj na\u0161 svijet, jugoslavenski, mo\u017ee stvarati ponovno, iz nekoga drugog kaosa? \u201eJedno sam siguran\u201c, napisao je nadahnuto Miljenko Smoje: \u201eU predratnom crvenom Splitu to se nije moglo dogoditi.\u201c<\/p>\n<p>Isto tvrdi i Ranko Pelava, borac, kad ka\u017ee (odnosno pita): \u201eZnate li da prije rata frankovci nisu u Splitu smjeli iza\u0107i na ulicu zbog nas?\u201c<\/p>\n<p>Jesu li to razlike samo u borbenosti komunista? Ili treba uzeti u obzir sve \u0161to se promijenilo, pa i to da su pobjednici mo\u017eda potcijenili opasnosti od obnove pora\u017eenih snaga i ideja?<\/p>\n<p>Nismo na vrijeme uo\u010dili, re\u010de Mika \u0160piljak poslije &#8220;splitskih slu\u010dajeva&#8221;, da je dio omladine odgojen u krivom duhu od strane kleronacionalista i \u0161ovinista. Pojavu nacionalizma smo potcijenili, nismo dali zna\u010daj koji ima.<\/p>\n<h3>Nacionalizam je za veliku ve\u0107inu na\u0161ih ljudi &#8220;s onu stranu prihvatljivoga&#8221;<\/h3>\n<p>Doga\u0111aji u Splitu i u jo\u0161 nekim gradovima dobili su dosta preciznu politi\u010dku kvalifikaciju &#8211; da su kleronacionalisti\u010dkoga podrijetla i motivacije.<\/p>\n<p>\u201eU Hrvatskoj je\u201c, tvrdi predsjednik Predsjedni\u0161tva SKH, nacionalizam najdirektnije povezan s kleronacionalizmom. Kad se 1971, obra\u010dunalo s &#8220;masovnim pokretom&#8221; i njegovim nosiocima, kad je taj pokret razbijen, a na politi\u010dkoj sceni razbijeni i potisnuti ljudi (koji su ga nosili), krenulo se drugim putem; &#8220;masovni pokret&#8221; danas nastupa tako da se povezuje s militantnim dijelom, naro\u010dito Katoli\u010dke crkve, koji je uzeo liniju i orijentaciju da zamijeni &#8220;masovni pokret&#8221;.<\/p>\n<p>Za Savez komunista splitska je &#8220;pono\u0107ka&#8221;, i neke kasnije reprize i sli\u010dne &#8220;predstave&#8221;, opomena da je nacionalizam latentno prisutan, da se njegove vanjske manifestacije ne mogu uvijek predvidjeti, i da je, prema tome, potrebna stalna kriti\u010dka svijest i politi\u010dka budnost da se sprije\u010de njegovi ispadi (i uop\u0107e, njegovo izra\u017eavanje).<\/p>\n<p>Koliko god bili neugodni, s ekscesima je relativno lako obra\u010dunati se (\u017eeli li se to) i politi\u010dki, i policijski (po zakonu i obi\u010dajima), jer je nacionalizam za veliku ve\u0107inu na\u0161ih ljudi &#8220;s onu stranu prihvatljivoga&#8221;.<\/p>\n<p>\u0160to je, me\u0111utim, s osnovicom na kojoj dana\u0161nji nacionalizam izrasta? Tko ga &#8220;hrani&#8221;, tko ga organizira, tko ga usmjerava? Koji procesi u dru\u0161tvu, koji slojevi svijesti, mogu biti, ili jesu, izvori\u0161te ove ili one mitolo\u0161ke obmane?<\/p>\n<p>Nesumnjivo je da su sada\u0161nje te\u0161ko\u0107e na\u0161ega dru\u0161tva, kriza rasta, zastoj u razvoju socijalisti\u010dkoga samoupravljanja, stanovita idejna konfuzija i teorijsko-politi\u010dka proturje\u010dja, utjecale donekle na to da se poku\u0161a kroz pro\u0161lost govoriti o &#8211; budu\u0107nosti (takvoj kakvu neki \u017eele).<\/p>\n<p>Na\u0161i nacionalisti sve naopako postavljaju, za njih ne vrijedi ni\u0161ta izreka poznatoga pisca Mihaila Lali\u0107a: &#8220;Historija se kre\u0107e od budu\u0107nosti preko sada\u0161njosti k pro\u0161losti.&#8221; Kod njih je obrnuto: sve ide iz pro\u0161losti, i to one koju bi oni htjeli nametnuti. Od Lali\u0107a bi i prihvatili to da &#8220;pro\u0161lost najdu\u017ee traje&#8221;, ali nipo\u0161to i pi\u0161\u010dev nastavak &#8211; da ne treba zbog toga zaboravljati sutra. &#8220;Ako je sutra ba\u0161 ravnodu\u0161no prema nama, postoji i prekosutra, a ono nije&#8221;, opominje mudro Lali\u0107.<\/p>\n<h3>\u0160to zna\u010di kad Kuhari\u0107 tra\u017ei rehabilitaciju Stepinca<\/h3>\n<p>Pod izlikom &#8220;demistifikacije&#8221; pro\u0161losti, u nas se posljednjih godina odvija prava kampanja izvrtanja povijesnih \u010dinjenica, prekrajanja politi\u010dkih doga\u0111aja, preocjenjivanja i prevrednovanja li\u010dnosti&#8230;<\/p>\n<p>Demistifikacija je nerijetko shva\u0107ena kao ru\u0161enje. Opravdano kriti\u010dko preispitivanje pro\u0161losti izra\u0111alo se \u010desto u neopravdano odbacivanje jednog \u010ditavog iskustva.<\/p>\n<p>U \u017ervnju samozvanih &#8220;demistifikatora&#8221; stradavali su, uglavnom, \u010ditavi pokreti (komunisti\u010dki), \u010ditave epohe (revolucija), \u010ditave organizacije (partije), ili pak klju\u010dne politi\u010dke li\u010dnosti, Tito i Kardelj, prije sviju, i klju\u010dni intelektualci (Krle\u017ea, Cesarec, recimo).<\/p>\n<p>Ako je kriza dru\u0161tva, s jedne strane, utjecala na opredjeljenja omladine, utoliko vi\u0161e \u0161to se posljedice krize uvelike svaljuju na njena le\u0111a (nezaposlenost), proces teorijske, idejne i politi\u010dke &#8220;revalorizacije&#8221; i &#8220;demistifikacije&#8221; sigurno je utjecao, s druge strane, na to da se mladi ljudi po\u010dnu kolebati, da stanu sumnjati, da se dadu namamiti na ne\u0161to drugo.<\/p>\n<p>Ne treba zaboraviti da su na na\u0161em tlu crkve u pro\u0161losti igrale ne samo pozitivnu ulogu, i da i danas u njima ima militantnih dijelova koji misle da im je Svevi\u0161nji namro da spasavaju &#8220;svoju&#8221; naciju. Hrvatstvo = katoli\u010danstvo, srpstvo = pravoslavlje &#8211; te su politi\u010dki neodr\u017eive jednad\u017ebe koje se poku\u0161avaju odr\u017eati u matematici dviju najja\u010dih crkava u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n<p>\u0160to zna\u010di kad kardinal Kuhari\u0107 za 25. obljetnicu smrti Alojzija Stepinca sve\u010dano tra\u017ei njegovu rehabilitaciju &#8220;u ime Hrvatskog naroda&#8221;, kad ka\u017ee da je nekada\u0161nji nadbiskup kaptolski &#8220;osudio hrabro svaku zabludu&#8221; (zar je zaista Stepinac osudio &#8220;hrabro&#8221; usta\u0161tvo i Paveli\u0107a ili oni nisu &#8220;zabluda&#8221;, po Kuhari\u0107u?)<\/p>\n<p>Ili \u0161to zna\u010di kad jedna svjetovna li\u010dnost, nekada\u0161nji rektor zagreba\u010dki dr Ivan Supek i jedan od pokrovitelja &#8220;maspoka&#8221; na Sveu\u010dili\u0161tu, u knjigama izdanim u inozemstvu (&#8220;Krivokletnik na ljevici&#8221;, &#8220;Krunski svjedok protiv Hebranga&#8221;), pi\u0161e kako je u jasenova\u010dkom logoru ubijeno 50 tisu\u0107a zatvorenika &#8211; najvi\u0161e Hrvata-ljevi\u010dara, pa Srba, Cigana i \u017didova?<\/p>\n<p>\u010cak i iza lo\u0161e i la\u017ene knjige ostaju neki tragovi, pa tako i iza Supekove &#8220;frankova\u010dke kritike NOB-a socijalisti\u010dke izgradnje u Jugoslaviji, Tita, Bakari\u0107a i jugoslavenskih komunista uop\u0107e, a hrvatskih posebno&#8221;, kako je okvalificirao njegove knjige dr Du\u0161an Dragosavac.<\/p>\n<p>Nisu to bezazlene pisanije, sve ima svoj plan i svoj cilj. &#8220;Prema Srbima, a posebno Srbima u Hrvatskoj, (Supek) je rasisti\u010dki&#8221;, ocjenjuje Dragosavac, uvjeren da su obje knjige nekada\u0161njeg zagreba\u010dkog rektora &#8220;\u0161kolski primjer primitivnog nacionalizma&#8221;.<\/p>\n<h3>Suvi\u0161e je na\u0161a zemlja slo\u017eena, s toliko nacija i narodnosti&#8230;<\/h3>\n<p>\u0160to zna\u010di &#8211; mogli bismo i to pitati &#8211; kako se dva izdava\u010da, &#8220;Prosveta&#8221; i &#8220;Knji\u017eevne novine&#8221;, doslovno otimlju tko \u0107e izdati djela (izabrana ili sabrana) Slobodana Jovanovi\u0107a vo\u0111e izbjegli\u010dke vlade i poratne politi\u010dke emigracije, koga je sud proglasio ratnim zlo\u010dincem i osudio na 20 godina robije (u odsutnosti)?<\/p>\n<p>Zna\u010di li ne\u0161to, barem kao neki prilog idejnog zbrci, kad u jednom odboru za izdavanje izabranih djela figuriraju i neki istaknuti partijski funkcioneri (R. Cveti\u0107anin, dr J. Dereti\u0107), i kad jedan drugi istaknuti teoreti\u010dar i aktivist (dr N. Pa\u0161i\u0107) govori o Jovanovi\u0107u kao o &#8220;jednom od najve\u0107ih srpskih publicista istori\u010dara i pravnika&#8221; (dobro je \u0161to je Predsjedni\u0161tvo Gradskog komiteta SK ocijenilo cijelu igru oko Jovanovi\u0107evih djela kao &#8220;politi\u010dki vi\u0161estruko \u0161tetan \u010din&#8221;)?<\/p>\n<p>Ako je i bio takav, zar je prestao biti ratni zlo\u010dinac, jedan od &#8220;patrona&#8221; Dra\u017ee Mihailovi\u0107a?<\/p>\n<p>Suvi\u0161e je na\u0161a zemlja slo\u017eena, s toliko nacija i narodnosti, s vi\u0161e vjera, jezika i pisama, sa surovom, i jo\u0161 svje\u017eom, pro\u0161lo\u0161\u0107u, s nagla\u0161enim razlikama u ekonomiji, kulturi, u mentalitetu, u obi\u010dajima, u tradiciji, da bi se bez ikakvih posljedica moglo tra\u017eiti &#8220;nacionalno izmirenje&#8221;, na ovoj ili onoj strani, svejedno.<\/p>\n<p>Jedan spomenik za sve, za pobjednike i za pora\u017eene, za oslobodioce i za izdajice, kao \u0161to predla\u017ee Spomenka Hribar (za Sloveniju), \u010dista je nemogu\u0107nost, neostvarljiva iluzija. Bi li to i pora\u017eeni htjeli? Ili bi to pretvorili u svoju pobjedu, naknadnu ili posmrtnu?<\/p>\n<p>Jesu oni (domobrani, o njima je rije\u010d u Sloveniji) ginuli za domovinu, kao \u0161to ka\u017ee Hribarova, ali za koju domovinu, kao \u0161to joj je netko ve\u0107 postavio pitanje?<\/p>\n<p>Netko tko je krvario bore\u0107i se za slobodu, svoju i op\u0107u slobodu, ne mo\u017ee prihvatiti da digne spomenik &#8220;koji bi govorio o tragediji malog naroda koji je u borbi za opstanak u nekoj neshvatljivoj ljudskoj sudbini postao odjednom i svoj vlastiti krvnik i kaznitelj&#8221;, kao \u0161to bi ona htjela.<\/p>\n<p>Od spomenika u Ljubljani ne\u0107e biti ni\u0161ta. Politi\u010dke skice za nj ne djeluju\u00a0 &#8211; vidjelo se to po reakcijama &#8211; nimalo pozitivno ni umiruju\u0107e. Naprotiv.<\/p>\n<h3>Slovencu &#8211; previ\u0161e, Kosovaru &#8211; premalo<\/h3>\n<p>\u010cudno je, ili ipak nije, \u0161to se toliko ljudi od pera uhvatilo uko\u0161tac sa &#8220;sekta\u0161tvom prema mrtvima&#8221;, \u0161to \u017eele ujedna\u010diti grobove, izjedna\u010diti spomenike.<\/p>\n<p>Pisac Matija Be\u0107kovi\u0107 tu\u017ei se na nedavnom savjetovanju u Beogradu, kako je &#8220;gra\u0111anski rat sredi\u0161nji doga\u0111aj na\u0161e istorije i na\u0161e sudbine&#8221;, kako smo se &#8220;tukli, izgleda najvi\u0161e jedni s drugima pa to \u010dinimo i danas&#8221;. Pola \u0107e veka, veli on, od Drugog svetskog rata, a mi jo\u0161 \u017eivimo od raskopavanja jazova umesto da zakrpavamo krv i rane. Sve isto, dakle, bez razlike tko je bio na \u010dijoj strani!<\/p>\n<p>Neki su, da bude u tom stilu, ovih dana u crkvi u Priboju, gdje su pohranjene kosti boraca iz prvog svjetskog rata postavili sliku popa Mihaila Jev\u0111evi\u0107a, \u010detni\u010dkog ideologa i ratnog zlo\u010dinca. Valjda su ljudi doslovno shvatili ideju o &#8220;prestanku gra\u0111anskog rata&#8221;, koju je na savjetovanju branio filozof Ljubomir Tadi\u0107, uvjeravaju\u0107i kako u nas &#8220;abnormalni dru\u0161tveni \u017eivot&#8221; (drugo ime za &#8220;gra\u0111anski rat&#8221;) traje 40 godina, kako treba uspostaviti primirje.<\/p>\n<p>Nije nacionalizam samo u glavama ljudi, u duhovnosti njihova \u017eivota (svijest, kultura), on je, istodobno, i u realnim odnosima dru\u0161tva, u suprotnostima koje se izra\u017eavaju i svaki put ne rje\u0161avaju na ekonomskom i politi\u010dkom planu.<\/p>\n<p>Danas je odnos razvijeni-nerazvijeni 3 ili 4:1 (ili vi\u0161e), pa je Slovencu naizgled previ\u0161e ono \u0161to daje Kosovu ili Makedoniji (vi\u0161e nego za slovensku kulturu, ka\u017eu neki), a Kosovaru ili Makedoncu to je premalo, i pita &#8211; jesmo li u istoj zajednici? Sve je relativno, i u politici.<\/p>\n<p>S AVNOJ-em su, recimo, politi\u010dki rije\u0161eni me\u0111unacionalni odnosi u Jugoslaviji, ali je i poslije \u010detiri desetlje\u0107a ostalo mnogo starih, i jo\u0161 vi\u0161e novih problema koji neke navode &#8211; ili bolje re\u0107i: zavode &#8211; da postave pitanje i samoga AVNOJ-a, i odnosa me\u0111u republikama izme\u0111u republika i pokrajina, republike i federacije (odnosno konfederacije, i to neki vide, kao na\u0161u realnost).<\/p>\n<h3>Kaos koji bi se ponovo mogao dogoditi, a nadamo se da ne\u0107e&#8230;<\/h3>\n<p>Za pojavu nacionalizma treba ponekad malo, tek mo\u017eda jedan faul na sportskoj utakmici, a u nas je u novije vrijeme stvarno mnogo faulova, i to izvan sporta, izvan igrali\u0161ta. Jedni &#8220;fauliraju&#8221; partiju da je bila &#8220;sluga Kominterne&#8221;, da je uzurpirala vlast, da se obra\u010dunala sa staljinizmom sa staljinisti\u010dkim metodama itd.<\/p>\n<p>U tom ru\u0161enju autoriteta nitko nije po\u0161te\u0111en tko bi autoritet mogao biti, pa se i zbog toga i koje\u010dega drugoga za ove ili one nesocijalisti\u010dke interese poku\u0161avaju interpolirati la\u017eni autoriteti, na primitivnom desetercu, ili, pak, &#8220;humanisti\u010dkoj&#8221; brizi za pora\u017eene snage iz posljednjeg svjetskog rata.<\/p>\n<p>Neki su se pojedinci sami eksponirali (D. \u0106osi\u0107, A. Isakovi\u0107, M. Be\u0107kovi\u0107&#8230;) neki su pojedinci ili institucije ostali u pozadini, a isturene su grupice mladih i nadobudnih ljudi koji pjevaju zlu, i ru\u0161e ono dobro \u0161to je omogu\u0107ilo da poslije KAOSA na\u0161i ljudi \u017eive u miru, da imaju slobodu.<\/p>\n<p>Ne znaju oni \u0161to je bio KAOS, ne znaju da je to najgore od svega \u0161to se moglo dogoditi, i \u0161to bi se &#8211; mo\u017eda u nekim tragi\u010dnim prilikama moglo dogoditi (nadajmo se da ne\u0107e).<\/p>\n<p>Posljednje godine na\u0161ega razvoja navele su neke nezadovoljne mislioce da ponude neku svoju alternativu, nacionalisti\u010dko-liberalnu ili dogmatsko-staljinisti\u010dku. Mo\u017ee li to biti ozbiljna alternativa za jednu revoluciju koja je uspjela bez obzira na sada\u0161nje te\u0161ko\u0107e, da stvori zajednicu koja je po tolerantnosti uzor za mnoge druge?<\/p>\n<p>\u0160to se pak ti\u010de omladine, ona je krizu do\u017eivjela u godinama kad mladi ina\u010de mnogo pitaju, kad se \u017eele potvrditi u dru\u0161tvu, kad postaju osjetljivi na nepravde, na gluposti, na nedosljednosti, na licemjerje. Ima mnogo indikacija da su mladi nezadovoljni stanjem u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Na jednom splitskom uzorku dr. Boris Vu\u0161kovi\u0107 i njegova istra\u017eiva\u010dka grupa do\u0161li su do podatka da vi\u0161e od polovice omladinaca smatra samoupravljanje idealom demokracije, ali dvije tre\u0107ine &#8220;malo je ili nimalo&#8221; zainteresirano za politiku, da samo svaki \u0161esti \u017eeli u SK (prije 15 godina svaki tre\u0107i), da je prije 15 godina gotovo svaki drugi (40 posto) Lenjina smatrao li\u010dno\u0161\u0107u s kojom bi se identificirao, a danas tek svaki 20. (kao i s Karolinom od Monaka!)<\/p>\n<h3>Nije problem u ekscesima &#8211; problem je u njihovoj osnovi<\/h3>\n<p>Je li to posljedica odnosa u partiji, ili \u0161irih odnosa u dru\u0161tvu? Ivo Dru\u017ei\u0107, \u010dlan Predsjedni\u0161tva CK SKH, s pravom upozorava da je mlada generacija ro\u0111ena u vrijeme privredne reforme, da je po\u010dela razumijevati svijet u vrijeme privredne ekspanzije, a da se u fazi sazrijevanja suo\u010dila sa stagnacijom i te\u0161ko\u0107ama u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Ako je kod mladih opalo povjerenje u SK, onda je ono sigurno vi\u0161estruko uvjetovano, pa i stanjem u partiji (neborbenost), u rukovodstvu (nejedinstvo), u politici (sporost).<\/p>\n<p>Ako se vi\u0161e pojavio kod mladih, ili ako su mladi vi\u0161e na sceni, nacionalizam nije nipo\u0161to neka &#8220;specifi\u010dna pojava&#8221; omladine, ili samo nje.<\/p>\n<p>Omladinci su uvijek bili podesniji za oblikovanje, spremniji da izraze nezadovoljstvo, labilniji da budu instrumentalizirani. Omladina, ina\u010de, nije izvan dru\u0161tva, ni dru\u0161tvo u dru\u0161tvu: ona je ili sama izabrala taj ekstremni, grubi, oblik protestne akcije, ili je izabrana da ga provede. Njihove nacionalisti\u010dke manifestacije dobile su kvalifikaciju koju zaslu\u017euju.<\/p>\n<p>\u0160to bude vi\u0161e pravodobnih i odlu\u010dnih politi\u010dkih intervencija i jasnih idejno-teorijskih osuda nacionalizma &#8211; i primitivnoga, koji ne vidi ni\u0161ta izvan svoje nacije, a u svojoj bi zaveo neki krvavi red, i tzv. &#8220;prosvije\u0107enoga&#8221; nacionalizma koji mistificira pro\u0161lost, ne razumije sada\u0161njost i ne vidi budu\u0107nost &#8211; njegovi \u0107e istupi biti prepoznatljivi, kriteriji borbe protiv njega ujedna\u010deniji, a sama borba efikasnija.<\/p>\n<p>Ne valja se zavaravati da \u0107e nacionalizam nestati osudom ovog ili onog slu\u010daja. &#8220;SK ne\u0107e nikad imati kontrolu nad ekscesima ako ne bude imao kontrolu nad procesima koji stvaraju klimu za takve ekscese&#8221;, veli ovih dana Marijan Kalanj, \u010dlan Predsjedni\u0161tva CK SKH.<\/p>\n<p>A Du\u0161an Janji\u0107, sekretar Komisije za me\u0111unacionalne odnose CK SK Srbije, uvjerava u isto: &#8220;Nije problem u ekscesima &#8211; problem je u njihovoj osnovi&#8221;. \u00a0Istu tezu potkrepljuje i dr Ivan \u0160iber, profesor zagreba\u010dkog Fakulteta politi\u010dkih nauka, kad ka\u017ee: \u201eBili bismo u zabludi ako bismo vjerovali da se nacionalizam sam po sebi javlja u vrijeme kad zemlja do\u0111e u te\u0161ku ekonomsku situaciju. Nacionalizam samo ja\u010de izbija na vidjelo u trenucima te\u0161ke ekonomske krize.\u201c<\/p>\n<p>Nacionalizam je deformacija u na\u0161em razvoju. Njemu, zato, treba dati odgovor koji \u0107e ga uvjerljivo demistificirati, i omogu\u0107iti da samoupravno-demokratski razvoj na\u0161ega dru\u0161tva i nacionalna politika ravnopravnosti i bratstva-jedinstva teku dalje bez ikakvih nepo\u017eeljnih &#8220;korekcija&#8221; koje bi mogle ugroziti ba\u0161 te temeljne jugoslavenske vrijednosti.<\/p>\n<p><em>\/autor: Zvonimir Vezi\u0107 \/ Start, II 1985. \/ Yugopapir\/<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-4238482943\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana\u0161nji se nacionalizam, negdje vi\u0161e negdje manje, negdje s perom negdje s pjesmom, negdje bu\u010dno, negdje tiho, ali svagdje s nekim ra\u010dunima, koristi upravo tom metodom izokretanja pro\u0161losti, prevrtanja li\u010dnosti, da bi otvoreno i grubo napao socijalizam i njegove osnovice, da bi omalova\u017eio revoluciju i njene protagoniste i glavne li\u010dnosti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16193,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,1281,328],"class_list":["post-16191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-nacionalizam","tag-retro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16191"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16191\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16193"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}