U petak, 16. listopada, po\u010dinje isplata nacionalne naknade za rujan. Primit \u0107e je 19.610 osoba, za \u0161to je iz dr\u017eavnog prora\u010duna osigurano 3,14 milijuna eura. Mjese\u010dni iznos naknade je 160,22 eura, odnosno 1.922,64 eura godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od mirovina, nacionalna naknada nije pravo koje proizlazi iz upla\u0107enih doprinosa, nego nov\u010dano primanje iz dr\u017eavnog prora\u010duna koje dr\u017eava osigurava starijima bez mirovine ako ispunjavaju propisane uvjete.<\/p>\n\n\n\n
U odnosu na kolovoz, kada je naknadu primalo 19.539 osoba, broj korisnika pove\u0107ao se za 71. Mjesec dana ranije bilo ih je 19.445. Rast nije velik, ali je nastavak trenda koji traje od pro\u0161irenja prava po\u010detkom 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n
Znatno je izra\u017eeniji rast u usporedbi s razdobljem prije zakonskih izmjena. Na kraju 2023. nacionalnu naknadu primale su samo 7.244 osobe, iako se pri uvo\u0111enju tog prava o\u010dekivalo puno vi\u0161e korisnika. U manje od tri godine njihov se broj pove\u0107ao za 12.366, odnosno oko 171 posto. <\/p>\n\n\n\n
Naime, po\u010detkom 2024. godine propisano razdoblje neprekidnog prebivali\u0161ta u Hrvatskoj skra\u0107eno je s 20 na deset godina, pove\u0107an je prihodovni cenzus, a pravo je pro\u0161ireno i na osobe koje su pokrenule postupak raskida, utvr\u0111ivanja ni\u0161tetnosti ili poni\u0161tenja ugovora o do\u017eivotnom ili dosmrtnom uzdr\u017eavanju.<\/p>\n\n\n\n
Prema najnovijim podacima HZMO-a, \u017eene \u010dine 80,07 posto primatelja nacionalne naknade, a mu\u0161karci samo 19,93 posto. Prema podacima koje je objavila pu\u010dka pravobraniteljica, prije zakonskih izmjena \u017eene su \u010dinile 64,48 posto korisnika, dok je nakon pro\u0161irenja prava njihov udio dosegnuo 80,25 posto.<\/p>\n\n\n\n
Iako broj korisnika raste, pravo na nacionalnu naknadu ne ostvaruju svi koji ga zatra\u017ee. Prema podacima koje je objavila pu\u010dka pravobraniteljica, tijekom 2025. godine podneseno je 5.780 zahtjeva, od kojih je 51,92 posto pozitivno rije\u0161eno. Godinu ranije podneseno je znatno vi\u0161e zahtjeva, njih 16.239, a pozitivno je rije\u0161eno 72,45 posto.<\/p>\n\n\n\n
Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi odbijanja bili su prihodi ku\u0107anstva iznad propisanog cenzusa, neispunjavanje dobnog uvjeta od 65 godina te \u010dinjenica da podnositelj ve\u0107 prima zajam\u010denu minimalnu naknadu. Ipak, udio zahtjeva koji nisu pozitivno rije\u0161eni ne mo\u017ee se automatski izjedna\u010diti s udjelom odbijenih zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n
Za ostvarivanje nacionalne naknade potrebno je imati najmanje 65 godina, hrvatsko dr\u017eavljanstvo i neprekidno prebivali\u0161te u Hrvatskoj najmanje deset godina neposredno prije podno\u0161enja zahtjeva. Podnositelj ne smije primati mirovinu niti biti obvezno mirovinski osiguran, a prihod po \u010dlanu ku\u0107anstva, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, ne smije prelaziti 320,44 eura mjese\u010dno. Postoje i druge zakonske zapreke, me\u0111u kojima je kori\u0161tenje zajam\u010dene minimalne naknade.<\/p>\n\n\n\n
Iako je nacionalna naknada od uvo\u0111enja pove\u0107avana, njezin iznos i dalje je simboli\u010dan. U 2024. godini iznosila je 150 eura, a sada iznosi 160,22 eura. To je manje i od zajam\u010dene minimalne naknade za starijeg samca koji ispunjava uvjete za to pravo, a koja u 2026. godini iznosi 221 euro.<\/p>\n\n\n\n
Na taj je problem upozorila i pu\u010dka pravobraniteljica u Posebnom izvje\u0161\u0107u o ljudskim pravima starijih osoba. Ocijenila je da nacionalna naknada nije dovoljna za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba te preporu\u010dila njezino pove\u0107anje i uskla\u0111ivanje dvaput godi\u0161nje kao \u0161to se uskla\u0111uju mirovine. Trenuta\u010dno se nacionalna naknada uskla\u0111uje jednom godi\u0161nje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Broj korisnika takozvane nacionalne mirovine nastavlja rasti. Podaci otkrivaju tko naj\u010de\u0161\u0107e ostvaruje ovo pravo i koliko zahtjeva zavr\u0161ava pozitivnim rje\u0161enjem.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":140648,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1215,3646],"class_list":["post-162036","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-nacionalna-mirovina","tag-socijalni-transferi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=162036"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162036\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":162044,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162036\/revisions\/162044"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/140648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=162036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=162036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=162036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}