{"id":162081,"date":"2026-10-15T15:05:47","date_gmt":"2026-10-15T13:05:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=162081"},"modified":"2026-10-15T15:06:40","modified_gmt":"2026-10-15T13:06:40","slug":"svi-kazu-da-peru-ruke-nakon-zahoda-ali-promatranje-otkriva-drukciju-sliku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/10\/svi-kazu-da-peru-ruke-nakon-zahoda-ali-promatranje-otkriva-drukciju-sliku\/","title":{"rendered":"Svi ka\u017eu da peru ruke nakon zahoda, ali promatranje otkriva druk\u010diju sliku"},"content":{"rendered":"\n

Na pitanje peru li ruke nakon zahoda gotovo svi \u0107e odgovoriti potvrdno. No izme\u0111u odgovora u anketi i onoga \u0161to se doista dogodi pred umivaonikom mo\u017ee biti velika razlika.<\/p>\n\n\n\n

U hrvatskom istra\u017eivanju higijenskih navika<\/a> \u010dak 97,2 posto ispitanika izjavilo je da nakon zahoda pere ruke. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu izvje\u0161taj je objavila 2025. godine, a telefonsko anketiranje 1.004 osobe provedeno je u lipnju i srpnju 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n

Sudjelovale su osobe naj\u010de\u0161\u0107e zadu\u017eene za pripremu hrane u ku\u0107anstvu, me\u0111u kojima su \u017eene \u010dinile 80,7 posto. Ipak, treba imati na umu da anketa bilje\u017ei ono \u0161to ljudi ka\u017eu da rade, ali ne provjerava peru li ruke svaki put, koriste li sapun i koliko pranje traje.<\/p>\n\n\n\n

Pred umivaonikom druga pri\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Michigan State odlu\u010dili su zato ljude promatrati. U istra\u017eivanju objavljenom<\/a> 2013. u \u010dasopisu Journal of Environmental Health<\/em> pratili su pona\u0161anje 3.749 osoba u javnim zahodima u sveu\u010dili\u0161nom gradu. <\/p>\n\n\n\n

\u0160okantno, ruke uop\u0107e nije opralo 10,3 posto promatranih, a jo\u0161 22,8 posto samo ih je smo\u010dilo vodom, bez sapuna. Sapun je upotrijebilo 66,9 posto. Razlike me\u0111u spolovima bile su velike: koristilo ga je 77,9 posto \u017eena i tek 50,3 posto mu\u0161karaca. Ukratko, otprilike svaki tre\u0107i korisnik zahoda oti\u0161ao je bez pranja ruku sapunom.<\/p>\n\n\n\n

Ni posezanje za sapunom nije zna\u010dilo temeljito pranje. Samo 5,3 posto promatranih pralo je ruke najmanje 15 sekundi, iako su znanstvenici u trajanje ura\u010dunali i trljanje i ispiranje. Taj se nalaz \u010desto prepri\u010dava kao podatak da \u201esamo pet posto ljudi pere ruke\u201d, no odnosio se na trajanje pranja. Kratko mo\u010denje ruku nije isto \u0161to i pranje sapunom<\/p>\n\n\n\n

Upravo na tu svakodnevnu naviku danas, 15. listopada, podsje\u0107a Svjetski dan pranja ruku. Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d u svojoj objavi poziva gra\u0111ane da postanu \u201eheroji pranja ruku\u201d te nagla\u0161ava da sapun i voda \u0161tite i osobu koja pere ruke i ljude s kojima dolazi u kontakt. Rije\u010d je o jednoj od najjednostavnijih mjera sprje\u010davanja \u0161irenja zaraznih bolesti, ali ona djeluje samo kada je doista provodimo.<\/p>\n\n\n\n

Navika koja je spa\u0161avala rodilje<\/h2>\n\n\n\n

Koliko higijena ruku mo\u017ee promijeniti medicinu pokazao je lije\u010dnik Ignaz Semmelweis<\/strong> jo\u0161 1847. godine u Be\u010du. Lije\u010dnici i studenti tada su nakon obdukcija odlazili pregledavati rodilje, prenose\u0107i na rukama uzro\u010dnike smrtonosnih infekcija.<\/p>\n\n\n\n

Semmelweis je uveo obvezno \u010di\u0161\u0107enje ruku otopinom klornog vapna, nakon \u010dega je smrtnost rodilja naglo pala. Taj je postupak prethodio op\u0107em prihva\u0107anju znanja o mikroorganizmima kao uzro\u010dnicima bolesti, a postao je jednom od prekretnica u prevenciji infekcija. Lije\u010dni\u010dke ruke, koje su trebale pomagati, mogle su biti i izvor zaraze.<\/p>\n\n\n\n

Nepranje ruku i danas doslovno mo\u017ee stajati \u017eivota. Prema smjernicama WHO-a<\/a>, odgovaraju\u0107om higijenom ruku moglo bi se sprije\u010diti oko 740.000 smrti godi\u0161nje. WHO navodi da higijena ruku smanjuje pojavu proljevnih bolesti za oko 30 posto, a akutnih respiratornih infekcija za oko 17 posto. Ipak, globalni problem ne mo\u017ee se svesti samo na nemar: u svijetu je 2024. godine 1,7 milijardi ljudi u domu bilo bez osnovnih uvjeta za higijenu ruku, odnosno mjesta za pranje s vodom i sapunom.<\/p>\n\n\n\n

Od zahoda do hrane i tu\u0111ih ruku<\/h2>\n\n\n\n

Put zaraze mo\u017ee biti vrlo kratak. Uzro\u010dnici iz ljudskog ili \u017eivotinjskog izmeta mogu dospjeti na ruke nakon kori\u0161tenja zahoda ili mijenjanja pelena, a zatim na hranu, predmete i druge ljude. Me\u0111u njima su norovirus, salmonela i pojedini sojevi bakterije Escherichia coli<\/em>. Mikroorganizmi se mogu prenijeti i dodirivanjem o\u010diju, nosa ili usta neopranim rukama. Vidljiva prljav\u0161tina zato nije pouzdan pokazatelj treba li ruke oprati: uzro\u010dnike bolesti ne moramo vidjeti da bismo ih prenijeli.<\/p>\n\n\n\n

Kako i kada prati ruke?<\/h2>\n\n\n\n

Zavod \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d preporu\u010duje pranje nakon zahoda, prije i nakon pripreme hrane i jela, nakon puhanja nosa, ka\u0161ljanja ili kihanja te nakon javnog prijevoza i dodirivanja zajedni\u010dkih povr\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n

Ruke treba namo\u010diti, nanijeti sapun i najmanje 20 sekundi trljati sve povr\u0161ine, uklju\u010duju\u0107i nadlanice, prostor izme\u0111u prstiju i podru\u010dje ispod noktiju pa ih isprati i osu\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

Kada sapun i voda nisu dostupni, privremeno mo\u017ee poslu\u017eiti sredstvo s najmanje 60 posto alkohola. No ono ne djeluje jednako na sve uzro\u010dnike, osobito kada su ruke vidljivo prljave ili masne. Dezinficijensi, primjerice, slabije uklanjaju norovirus, \u010destog uzro\u010dnika povra\u0107anja i proljeva. Nakon zahoda zato prednost imaju sapun i voda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo svi ispitanici u hrvatskoj anketi tvrde da peru ruke nakon zahoda. Ameri\u010dko promatranje upozorava na razliku izme\u0111u izjava i stvarnih navika.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":162084,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[642,5089,1106],"class_list":["post-162081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-higijena","tag-pranje-ruku","tag-zarazne-bolesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=162081"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":162085,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162081\/revisions\/162085"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/162084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=162081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=162081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=162081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}