{"id":162642,"date":"2026-10-28T17:05:56","date_gmt":"2026-10-28T16:05:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=162642"},"modified":"2026-10-28T17:10:23","modified_gmt":"2026-10-28T16:10:23","slug":"troskovi-lijecenja-hrvatska-eurostat-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/10\/troskovi-lijecenja-hrvatska-eurostat-2025\/","title":{"rendered":"Tro\u0161kovi lije\u010denja: Hrvatska znatno ispod prosjeka EU-a"},"content":{"rendered":"\n

Tro\u0161kovi lije\u010denja velik su financijski teret za 19,1 posto stanovnika Europske unije koji \u017eive u riziku od siroma\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je taj udio znatno ni\u017ei i iznosi 10,3 posto, pokazuju a\u017eurirani podaci Eurostata za 2025. godinu. Me\u0111u hrvatskim stanovni\u0161tvom koje nije izlo\u017eeno riziku od siroma\u0161tva takvo optere\u0107enje prijavljuje samo 3,9 posto ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Europski statisti\u010dki ured objavio je rezultate istra\u017eivanja EU-SILC, koje prati \u017eivotne uvjete i dohodak stanovni\u0161tva. Na razini Unije tro\u0161kove medicinske skrbi velikim financijskim teretom smatra 12,5 posto stanovnika koji nisu u riziku od siroma\u0161tva. Razlika izme\u0111u dviju skupina iznosi 6,6 postotnih bodova.<\/p>\n\n\n\n

Siroma\u0161nima se te\u0161ko lije\u010diti u Italiji<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111u promatranim dr\u017eavama posebno se izdvaja Italija, gdje \u010dak 47,6 posto stanovnika u riziku od siroma\u0161tva prijavljuje veliko financijsko optere\u0107enje lije\u010denjem. Visoki su udjeli i u Bugarskoj (42,4 posto) te Poljskoj (34,1 posto).<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska stoji povoljnije od ve\u0107ine uspore\u0111enih zemalja. U susjednoj Ma\u0111arskoj udio iznosi 20,7 posto, u Austriji 16,2 posto, a u Srbiji 14,3 posto. Slovenija bilje\u017ei samo 5,6 posto, jednako me\u0111u siroma\u0161nijim i ostalim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj se optere\u0107enje gotovo prepolovilo<\/h2>\n\n\n\n

Podaci pokazuju i znatno smanjenje financijskog optere\u0107enja u Hrvatskoj. Tako je 2017. godine tro\u0161kove lije\u010denja velikim teretom smatralo 20,2 posto stanovnika u riziku od siroma\u0161tva, a 2025. godine njih 10,3 posto. U istom razdoblju u Srbiji je udio pao s 23,2 na 14,3 posto, dok je europski prosjek ostao gotovo nepromijenjen, na pribli\u017eno 19 posto.<\/p>\n\n\n\n

Eurostat mjeri kako ku\u0107anstva procjenjuju financijsko optere\u0107enje medicinskom skrbi, a ne koliko novca stvarno izdvajaju. Tro\u0161kovi lijekova i stomatolo\u0161ke skrbi prate se zasebno.<\/p>\n\n\n\n

Ni\u017ei udio stanovnika koji prijavljuju veliko optere\u0107enje ne mora zna\u010diti i bolju dostupnost lije\u010denja jer Eurostat ne prikazuje koliko je ljudi odustalo od potrebnog pregleda ili zahvata jer si ga nisu mogli priu\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

\n