{"id":162708,"date":"2026-10-29T19:43:12","date_gmt":"2026-10-29T18:43:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=162708"},"modified":"2026-10-29T20:19:01","modified_gmt":"2026-10-29T19:19:01","slug":"najniza-mirovina-prihodovni-imovinski-cenzus-drzavna-doplata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/10\/najniza-mirovina-prihodovni-imovinski-cenzus-drzavna-doplata\/","title":{"rendered":"Dr\u017eava dopla\u0107uje 285.000 mirovina: Ho\u0107e li provjeravati automobile, stanove i prihode"},"content":{"rendered":"\n

Zakonom za\u0161ti\u0107enu najni\u017eu mirovinu u Hrvatskoj mo\u017ee primati i umirovljenik koji ima nekoliko nekretnina, znatnu \u0161tednju ili dodatno zara\u0111uje. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zato predla\u017ee ukidanje sada\u0161njeg sustava i uvo\u0111enje za\u0161titnog dodatka<\/a> koji bi ovisio o prihodima korisnika.<\/p>\n\n\n\n

Takva bi promjena nekima pove\u0107ala primanja, dok bi drugi mogli izgubiti dio mirovine. Sli\u010dna rje\u0161enja postoje u drugim europskim dr\u017eavama, ali se razlikuju prema tome koji prihodi i imovina ulaze u cenzus.<\/p>\n\n\n\n

Naime, takozvana najni\u017ea mirovina sadr\u017ei socijalnu nadogradnju koju mnogi korisnici ne prepoznaju. Ako redoviti obra\u010dun prema pla\u0107ama i sta\u017eu daje 350 eura, a zakonska najni\u017ea mirovina iznosi 497,40 eura, korisnik zahvaljuju\u0107i solidarnosti prima 147,40 eura vi\u0161e. Ta se razlika financira kroz solidarni mirovinski sustav koji se oslanja na doprinose zaposlenih i dr\u017eavni prora\u010dun. Visina najni\u017ee mirovine pritom ovisi o godinama sta\u017ea, a ne o materijalnom polo\u017eaju umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

Najni\u017eu mirovinu za rujan tako je primilo 284.996 korisnika bez me\u0111unarodnih ugovora, a prosje\u010dan iznos bio je 504,28 eura. Od srpnja se za godinu sta\u017ea priznaje 16,58 eura, uz primjenu odgovaraju\u0107ih mirovinskih faktora. Nema provjere prihoda ni imovine. Korisnik koji iznajmljuje stanove ostvaruje pravo na isti na\u010din kao i korisnik koji nema ni\u0161ta osim mirovine. Kako su druge dr\u017eave rije\u0161ile taj problem?<\/p>\n\n\n\n

Austrija provjerava prihode<\/h2>\n\n\n\n

Austrija primjenjuje dodatak Ausgleichszulage<\/em>, kojim se mirovina nadopla\u0107uje do propisanog praga ukupnih prihoda. Za samca u 2026. godini taj prag iznosi 1.308,39 eura mjese\u010dno, a za par koji \u017eivi zajedno 2.064,12 eura. Samac s mirovinom od 800 eura i bez drugih priznatih prihoda mo\u017ee dobiti jo\u0161 508,39 eura.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, prihod od rada, najma nekretnina i drugih izvora smanjuje doplatu. Sama vrijednost nekretnine nije predmet zasebnog imovinskog cenzusa. Austrija dodatak financira poreznim sredstvima, a ispla\u0107uje ga 14 puta godi\u0161nje. Za dugogodi\u0161nje osiguranike postoje povoljniji pragovi i posebni bonusi.<\/p>\n\n\n\n

I \u0160panjolska ima prihodovni cenzus<\/h2>\n\n\n\n

\u0160panjolska tako\u0111er dopla\u0107uje mirovine do zakonskog minimuma. Za 2026. godi\u0161nji cenzus drugih prihoda iznosi 9.442 eura za korisnika bez uzdr\u017eavanog bra\u010dnog druga, odnosno 11.013 eura za korisnika s uzdr\u017eavanim bra\u010dnim drugom. U obzir ulaze prihodi od rada, kapitala, gospodarske djelatnosti i imovinski dobici. Prelazak granice mo\u017ee zna\u010diti gubitak prava na doplatu.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka ne haje za nekretnine, ali prihod provjerava<\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka je dodatak Grundrente<\/em> namijenila ljudima koji su dugo radili za male pla\u0107e. Njegova visina ovisi o sta\u017eu i ranijim primanjima, ali se pri isplati provjeravaju i sada\u0161nji prihodi umirovljenika. Samac s mjese\u010dnim prihodom do 1.492 eura u 2026. godini mo\u017ee primati cijeli izra\u010dunati dodatak. Iznad te granice dodatak se postupno smanjuje.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, ako ima pravo na 200 eura dodatka, a priznati mjese\u010dni prihod iznosi 1.600 eura, dobit \u0107e samo 135,20 eura. Vrijednost nekretnina i \u0161tednje ne provjerava se zasebnim imovinskim cenzusom.<\/p>\n\n\n\n

Francuska provjerava visinu mirovina, ali ne i ostale prihode<\/h2>\n\n\n\n

Francuska kod svojeg Minimum contributif<\/em> jam\u010di osnovnu mirovinu od 756,29 eura, odnosno do 903,93 eura bruto mjese\u010dno za korisnike koji ispunjavaju uvjete sta\u017ea i uplata doprinosa. Pritom zbroj osobnih mirovina iz svih sustava ne smije prije\u0107i 1.444,89 eura bruto mjese\u010dno, koliko od lipnja 2026. godine iznosi propisana granica za priznavanje dodatka. Ne provjeravaju se prihodi od najma ni vrijednost imovine kao kod socijalne pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Slovenija daje zajam\u010denu mirovinu za 40 godina sta\u017ea<\/h2>\n\n\n\n

Slovenija ima zajam\u010denu mirovinu od 826,15 eura mjese\u010dno, nakon redovitog i izvanrednog uskla\u0111ivanja u 2026. godini. Pravo u pravilu ostvaruju korisnici s 40 godina odgovaraju\u0107eg mirovinskog sta\u017ea. Za razliku od austrijskog modela, ne postoji prihodovni ni imovinski cenzus. Umirovljenik koji ispunjava uvjete mo\u017ee primati taj iznos bez obzira na druge prihode i vrijednost imovine.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski model: \u0161to ako umirovljenik ima apartman ili 30.000 eura \u0161tednje?<\/h2>\n\n\n\n

SUH predla\u017ee da se mirovina ra\u010duna prema sta\u017eu i doprinosima, a da se razlika do socijalnog minimuma ispla\u0107uje iz sustava socijalne skrbi. Prema neslu\u017ebenim informacijama s kojima raspola\u017eemo, Vlada RH spremna je razmotriti taj prijedlog. Sindikat je naveo primjer umirovljenika s 500 eura mirovine kojem bi, uz zami\u0161ljeni za\u0161titni prag od 800 eura i bez drugih prihoda, dr\u017eava doplatila jo\u0161 300 eura.<\/p>\n\n\n\n

No, kako bi mogao izgledati hrvatski prihodovni i imovinski cenzus? Zamislimo model u kojem bi samac imao pravo na doplatu do 800 eura mjese\u010dno, a bra\u010dni par do 1.280 eura ukupnih mjese\u010dnih prihoda. Za osobu s prihodima iznad tih granica doplate ne bi bilo.<\/p>\n\n\n\n

Takav bi sustav mogao uzimati u obzir mirovine, pla\u0107e ostvarene radom uz mirovinu, najamnine, turisti\u010dki najam, zakup zemlji\u0161ta, dividende, kamate i druga primanja. Za sezonske prihode od apartmana bilo bi razumno ra\u010dunati godi\u0161nji iznos podijeljen na 12 mjeseci. Pritom bi zakon morao odrediti priznaju li se stvarni tro\u0161kovi iznajmljivanja ili se ra\u010duna cjelokupan prihod.<\/p>\n\n\n\n

Jedan apartman mogao bi odnijeti cijelu doplatu<\/h2>\n\n\n\n

Uzmimo umirovljenika kojem mirovina prema doprinosima iznosi 400 eura, a danas zbog najni\u017ee mirovine prima 580 eura. Njegova sada\u0161nja zakonska nadogradnja iznosi 180 eura.<\/p>\n\n\n\n

Ako nema drugih prihoda, prema na\u0161em hipotetskom modelu s pragom od 800 eura dobivao bi jo\u0161 400 eura, odnosno ukupno 800 eura mjese\u010dno. Me\u0111utim, ako od turisti\u010dkog apartmana ostvaruje 6.000 eura godi\u0161njeg prihoda koji se u cijelosti priznaje u cenzus, to je dodatnih 500 eura mjese\u010dno. S mirovinom bi imao ukupno 900 eura prihoda i ne bi dobio za\u0161titni dodatak. HZMO bi mu ispla\u0107ivao samo 400 eura mirovine, a ostalih 500 eura dolazilo bi od iznajmljivanja.<\/p>\n\n\n\n

Takva bi osoba izgubila sada\u0161njih 180 eura socijalne nadogradnje. Njezini ukupni mjese\u010dni prihodi, uklju\u010duju\u0107i zaradu od apartmana, pali bi s 1.080 na 900 eura.<\/p>\n\n\n\n

Bi li i naslije\u0111ena ku\u0107a bila prepreka?<\/h2>\n\n\n\n

Jo\u0161 osjetljivije pitanje jest imovinski cenzus. U hipotetskom modelu stan ili ku\u0107a u kojoj umirovljenik stalno \u017eivi, uz jedan automobil, mogli bi biti izuzeti. No, dodatna nekretnina, vikendica, gra\u0111evinsko zemlji\u0161te, drugo i tre\u0107e vozilo, vrijednosni papiri ili ve\u0107a \u0161tednja mogli bi utjecati na pravo i kada ne donose redoviti prihod.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, zakonodavac bi mogao odrediti da samac s vi\u0161e od 20.000 eura raspolo\u017eive financijske imovine ne mo\u017ee dobiti za\u0161titni dodatak. Umirovljenik s mirovinom od 400 eura i 30.000 eura \u0161tednje tada ne bi ostvario doplatu do 800 eura, iako od \u0161tednje mo\u017eda prima samo nekoliko desetaka eura kamata mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno bi se pitanje otvorilo za naslije\u0111enu ku\u0107u koja je prazna, zemlji\u0161te koje se ne obra\u0111uje ili drugi stan koji besplatno koristi \u010dlan obitelji. Ako bi se ra\u010dunala samo primanja, ta imovina ne bi nu\u017eno utjecala na doplatu. Ako bi se provjeravala i vrijednost imovine, mogla bi postati razlog odbijanja zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska ve\u0107 ima stro\u017ea pravila za socijalnu pomo\u0107<\/h2>\n\n\n\n

Takav sustav ne bi bio potpuna novost. Kod nacionalne naknade za starije osobe Hrvatska ve\u0107 provjerava prihode ku\u0107anstva, a kod zajam\u010dene minimalne naknade razmatra i mogu\u0107nost podmirivanja \u017eivotnih potreba prodajom ili iznajmljivanjem druge nekretnine, kori\u0161tenjem poslovnog prostora ili prodajom druge imovine. Postoje i ograni\u010denja vezana uz vrijednost vozila, uz zakonske iznimke.<\/p>\n\n\n\n

SUH zasad nije razradio bi li njegov za\u0161titni dodatak imao samo prihodovni cenzus ili i provjeru imovine. Nije poznato ni bi li se zbrajali svi prihodi ku\u0107anstva, kako bi se tretirala \u0161tednja, bi li se izuzela primanja zbog invaliditeta ni \u0161to bi se dogodilo s ve\u0107 priznatim najni\u017eim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n

Prihvati li Vlada ovaj prijedlog, nova reforma mogla bi neke budu\u0107e dobrostoje\u0107e umirovljenike ostaviti bez socijalne nadogradnje mirovine, a taj bi se novac mogao usmjeriti prema onima koji stvarno \u017eive od mizerne mirovine, osobito onima koji vi\u0161e nisu sposobni raditi i onima s kratkim sta\u017eem.<\/p>\n\n\n\n

Sredi\u0161nji registar stanovni\u0161tva, koji bi od 1. sije\u010dnja 2027. trebao biti u \u0161irokoj primjeni, olak\u0161ao bi taj posao. Posebno bi osjetljiva bila odluka o primjeni novih pravila na postoje\u0107e korisnike najni\u017ee mirovine, \u0161to bi moglo izazvati negodovanje desetaka tisu\u0107a umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n

\u017delite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i vi\u0111enje ove teme s nama i na\u0161im \u010ditateljima, mo\u017eete to u\u010diniti putem web obrasca Povjerljivo<\/a>. Napi\u0161ite svoju pri\u010du!<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlasnici apartmana, nekretnina i \u0161tednje tako\u0111er mogu primati najni\u017eu mirovinu. Kako funkcioniraju europski cenzusi i \u0161to bi zna\u010dili za Hrvatsku?<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":162715,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,3571,4969],"class_list":["post-162708","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-najniza-mirovina","tag-zastitni-dodatak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162708","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=162708"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162708\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":162726,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/162708\/revisions\/162726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/162715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=162708"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=162708"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=162708"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}