{"id":163328,"date":"2026-11-07T09:14:36","date_gmt":"2026-11-07T08:14:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=163328"},"modified":"2026-11-07T09:37:01","modified_gmt":"2026-11-07T08:37:01","slug":"traze-da-se-povlastene-mirovine-odvoje-od-radnickih-tko-ih-danas-placa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/11\/traze-da-se-povlastene-mirovine-odvoje-od-radnickih-tko-ih-danas-placa\/","title":{"rendered":"Tra\u017ee da se povla\u0161tene mirovine odvoje od radni\u010dkih. Tko ih danas pla\u0107a?"},"content":{"rendered":"\n

Mnogi umirovljenici misle da novac za svoje mirovine dijele s onima koji ih \u201enisu zaradili\u201d. Me\u0111u njima je i na\u0161a \u010ditateljica Katarina<\/strong>. Uvjerena je da prikupljene mirovinske doprinose treba rasporediti samo prema godinama sta\u017ea i visini uplata. Tako \u0107e, smatra, vi\u0161e novca pripasti onima koji su svoj sta\u017e odradili.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU ovoj na\u0161oj dr\u017eavi sve je poslo\u017eeno naopako, a mirovine najvi\u0161e koriste oni koji ih nisu zaslu\u017eili. Najgore je to \u0161to imamo hrpu povla\u0161tenih mirovina koje pla\u0107amo iz mirovinskog fonda, umjesto da se sve to zajedno sa socijalom izbaci iz mirovinskog fonda i da ono \u0161to ostane bude stvarno za umirovljenike koji su svoj sta\u017e odradili\u201d, pi\u0161e Katarina.<\/p>\n\n\n\n

Mirovinski fond u prvom stupu ne postoji<\/h2>\n\n\n\n

No, \u0161to nam govore podaci? Za redovne i prijevremene starosne, invalidske i obiteljske mirovine na temelju osiguranja u 2025. godini trebalo je 7,57 milijardi eura. Ukupni prihod od mirovinskih doprinosa iznosio je 5,82 milijarde eura. \u010cak i da je sav taj novac oti\u0161ao samo na te mirovine (a ne odlazi jer i druge skupine umirovljenika imaju sta\u017e i pla\u0107ale su doprinose), nedostajalo bi 1,75 milijardi eura. Zato je iz op\u0107ih prihoda i primitaka dr\u017eavnog prora\u010duna za te mirovine izdvojeno \u010dak 1,86 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Taj novac u dr\u017eavnu blagajnu dolazi ponajprije od poreza, poput PDV-a koji pla\u0107amo pri kupnji i poreza na dobit poduze\u0107a. U op\u0107e prihode i primitke ulaze i prihodi od dr\u017eavne imovine, pristojbi i kazni te novac od zadu\u017eivanja bez unaprijed odre\u0111ene namjene. Mirovinski doprinosi u prora\u010dunu se vode zasebno.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to Katarina zove mirovinskim fondom u praksi je prvi mirovinski stup. U njemu nema fonda u kojem se radnicima na osobnim ra\u010dunima gomila novac za njihovu mirovinu. Doprinosima dana\u0161njih radnika ispla\u0107uju se mirovine sada\u0161njih umirovljenika. Kad doprinosi nisu dovoljni za rashode koji se iz njih financiraju, dr\u017eava je po zakonu du\u017ena pokriti manjak, kao \u0161to to i \u010dini.<\/p>\n\n\n\n

Financiraju li se povla\u0161tene mirovine iz prikupljenih doprinosa?<\/h2>\n\n\n\n

Dio mirovine koji proizlazi iz povoljnijih uvjeta pla\u0107a dr\u017eavni prora\u010dun. Ali u istoj mirovini mo\u017ee postojati i dio koji pripada sta\u017eu osiguranja jer nisu svi umirovljenici po posebnim propisima bez sta\u017ea i upla\u0107enih doprinosa. Taj dio se financira kao i druge mirovine iz prvog stupa, iz doprinosa uz prora\u010dunsko pokri\u0107e manjka.<\/p>\n\n\n\n

U nekim slu\u010dajevima prora\u010dun pokriva cijelu mirovinu. Pravilnik o na\u010dinu utvr\u0111ivanja visine sredstava koje RH osigurava u dr\u017eavnom prora\u010dunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja izri\u010dito navodi mirovine pripadnika biv\u0161e JNA preuzete sukcesijom, mirovine biv\u0161ih slu\u017ebenika saveznih tijela SFRJ koje je Hrvatska preuzela prema zakonu iz 2002. godine te mirovine pripadnika HVO-a i \u010dlanova njihovih obitelji ostvarene prema ugovoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je s braniteljima?<\/h2>\n\n\n\n

Branitelje se \u010desto spominje kao one koji “vise na mirovinskom fondu”, no ni tu situacija nije posve jednostavna.<\/p>\n\n\n\n

Krajem 2025. godine 68.349 korisnika primalo je mirovinu po op\u0107em propisu uz primjenu braniteljskog zakona. To su takozvani branitelji-radnici. Njihova prosje\u010dna neto mirovina iznosila je 635,35 eura, uz gotovo 31 godinu mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Mirovinu prema braniteljskom zakonu u isto je vrijeme primalo 72.519 korisnika. Me\u0111u njima su uglavnom ratni vojni invalidi te \u010dlanovi obitelji poginulih i nestalih branitelja. Prosje\u010dna neto mirovina u toj skupini iznosila je 1.318,09 eura, uz prosje\u010dan mirovinski sta\u017e od 18 godina i devet mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

Branitelj koji je pravo na starosnu mirovinu stekao svojim sta\u017eem mo\u017ee primati i pove\u0107anje za vrijeme provedeno u borbenom sektoru. Na ra\u010dun mu sjeda jedna mirovina. HZMO u obra\u010dunu odvaja dio za sta\u017e osiguranja od dijela koji tereti prora\u010dun zbog povoljnijih uvjeta. Pravilnik predvi\u0111a izra\u010dun dijela za sta\u017e i kod invalidskih i obiteljskih mirovina ostvarenih po samom braniteljskom zakonu po kojem su se mnogi umirovili nakon rata.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, povla\u0161teni dio braniteljskih mirovina financiran je iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Na stavci mirovina hrvatskih branitelja HZMO je za 2025. godinu iskazao 1,086 milijardi eura, a isti iznos navodi i godi\u0161nji izvje\u0161taj o izvr\u0161enju dr\u017eavnog prora\u010duna. Rije\u010d je o stavci koja je knji\u017eena na op\u0107e prihode i primitke prora\u010duna. Na istoj se stavci vode i mirovine HVO-a po ugovoru s BiH.<\/p>\n\n\n\n

HZMO kao proto\u010dni bojler<\/h2>\n\n\n\n

U svojem komentaru pod \u201esocijalom\u201d Katarina misli na nacionalnu naknadu za starije osobe, koju se \u010desto naziva nacionalnom mirovinom i za koju mnogi misle da se financira iz mirovinskih doprinosa ili fantomskog “fonda”. Rije\u010d je o socijalnoj naknadi za starije osobe s niskim prihodima,a pravo na nju ne proizlazi iz upla\u0107enih doprinosa.<\/p>\n\n\n\n

HZMO je u 2025. godinu tim korisnicima isplatio 34,9 milijuna eura u cijelosti iz op\u0107ih prihoda i primitaka dr\u017eavnog prora\u010duna. Za taj je novac HZMO samo “proto\u010dni bojler”. Zavod rje\u0161ava zahtjeve i naknadu ispla\u0107uje kroz sustav koji ve\u0107 ima. To je vjerojatno jeftinije i efikasnije od osnivanja posebnog zavoda ili agencije koja bi se bavila samo nacionalnim naknadama.<\/p>\n\n\n\n

Socijala me\u0111u radni\u010dkim mirovinama<\/h2>\n\n\n\n

A socijale, kako je Katarina zove, ima i me\u0111u mirovinama koje \u017eeli za\u0161tititi. Kad obra\u010dun prema sta\u017eu i pla\u0107ama daje manje od zakonskog minimuma za ostvareni sta\u017e, HZMO po slu\u017ebenoj du\u017enosti odre\u0111uje najni\u017eu mirovinu. Taj minimum raste s godinama sta\u017ea, a HZMO pritom ne provjerava ni prihode ku\u0107anstva ni imovinu.<\/p>\n\n\n\n

Za rujan 2026. najni\u017eu je mirovinu primilo \u010dak 284.996 od 943.999 korisnika mirovina po ZOMO-u bez me\u0111unarodnih ugovora. Za 30,2 posto korisnika u toj skupini obra\u010dun prema pla\u0107ama i sta\u017eu dao je manje od zakonskog minimuma. Njihova prosje\u010dna neto mirovina iznosila je 504,28 eura. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povoljniji dio mirovina pla\u0107a se iz prora\u010duna. Ipak, dr\u017eava je u 2025. godini iz prora\u010duna ‘doplatila’ i 1,86 milijardi eura za takozvane radni\u010dke mirovine.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":158822,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[627,4966,18,934],"class_list":["post-163328","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-branitelji","tag-branitelji-radnici","tag-mirovine","tag-povlastene-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163328"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163328\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":163350,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163328\/revisions\/163350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/158822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}