Na\u0161a \u010ditateljica Jaca ogor\u010dena je jer u drugom mirovinskom stupu ima 25.000 eura, ali ne mo\u017ee podi\u0107i ni petinu tog iznosa. \u201eGrozno! Dr\u017eava ne da ni 20 posto tvoje osobne u\u0161te\u0111evine. Nemam rije\u010di”, navodi.<\/p>\n\n\n\n
“Trebala bih \u017eivjeti jo\u0161 50 godina da bih do\u0161la do iznosa koji sam u\u0161tedjela iz svojeg osobnog dohotka. Sramota! I neka nam je kad smo ovce, a oni to znaju i koriste dono\u0161enjem svakakvih zakona kako ti ne bi dali tvojih 25.000 eura\u201d, pi\u0161e nam Jaca. Dodaje: \u201eMorala sam u\u0107i u drugi stup, a sad ne smijem dirati taj isti stup. Ne\u0107u tro\u0161iti rije\u010di na bezobrazluk!\u201d<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da nema umirovljenika koji nam se odlu\u010dio javiti, a da ne misli da je upravo on \u017ertva dr\u017eavno organizirane plja\u010dke. Jaca, primjerice, pogre\u0161no smatra da je 25.000 eura izdvojila iz ve\u0107 ispla\u0107ene pla\u0107e i odlu\u010dila u\u0161tedjeti.<\/p>\n\n\n\n
Sredstva u drugom stupu nastala su obveznim izdvajanjem pet posto njezine bruto pla\u0107e, a dio njihove dana\u0161nje vrijednosti \u010dine prinosi mirovinskog fonda. Taj novac nikada nije bio dio njezine neto pla\u0107e kojim je mogla slobodno raspolagati. Da nije zavr\u0161io u drugom stupu, zavr\u0161io bi u prvom.<\/p>\n\n\n\n
Drugi stup nije bankovni ra\u010dun, nego strogo namjenska \u0161tednja<\/strong> za financiranje mirovine. Prije reforme 2002. godine svih 20 posto mirovinskih doprinosa odlazilo je u prvi stup generacijske solidarnosti. Reformom je pet postotnih bodova izdvojeno iz prvog stupa i preusmjereno na osobne ra\u010dune radnika.<\/p>\n\n\n\n Prvi stup po\u010diva na me\u0111ugeneracijskom ugovoru: dana\u0161nji radnici financiraju sada\u0161nje umirovljenike, a njihove \u0107e mirovine financirati budu\u0107e generacije. Drugi se temelji na kapitaliziranoj \u0161tednji koja se nastoji oploditi ulaganjima. Pritom je za\u0161ti\u0107ena zakonskim jamstvima, odvojeno\u0161\u0107u imovine fondova i nadzorom HANFA-e, iako tr\u017ei\u0161ni gubici nisu isklju\u010deni.<\/p>\n\n\n\n Smisao reforme bila je diverzifikacija mirovinskog sustava ja\u010danje njegove otpornosti i smanjenje rizika od siroma\u0161tva zbog demografskog loma koji opasno ljulja mirovinske sustave na Bismarckovim po\u010delima.<\/p>\n\n\n\n Jaca, prema svemu sude\u0107i, pripada takozvanim tranzicijskim generacijama koje u drugi stup nisu mogle upla\u0107ivati tijekom cijelog radnog vijeka. Njihova kapitalizirana \u0161tednja jo\u0161 ne mo\u017ee ostvariti puni u\u010dinak koji se o\u010dekuje od zrelog dvostupnog sustava. Takav prijelaz bio je predvi\u0111en reformom, kao i njegov tro\u0161ak jer od nekud se mora po\u010deti.<\/p>\n\n\n\n Izdvajanjem pet postotnih bodova doprinosa u drugi stup smanjeni su prihodi prvog stupa, iz kojeg se i dalje moraju ispla\u0107ivati postoje\u0107e mirovine. Taj se manjak nadokna\u0111uje iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Dugoro\u010dna je ra\u010dunica da \u0107e kapitalizirana \u0161tednja preuzeti dio financiranja budu\u0107ih mirovina i smanjiti pritisak na generacijsku solidarnost.<\/p>\n\n\n\n \u010citateljica ne navodi visinu mirovine, ali iznos kapitalizirane \u0161tednje i nemogu\u0107nost jednokratne isplate upu\u0107uju na mogu\u0107nost da je imala razmjerno niske pla\u0107e te da ostvaruje pravo na najni\u017eu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to uvijek ponavljamo: najni\u017ea mirovina nije najmanja mirovina koja se ispla\u0107uje u Hrvatskoj. Rije\u010d je o zakonom zajam\u010denoj, socijalno nadogra\u0111enoj mirovini jer bi redovni izra\u010dun prema pla\u0107ama i sta\u017eu dao manji iznos. Takva se za\u0161tita osigurava u okviru prvog mirovinskog stupa, koji se financira doprinosima sada\u0161njih radnika i sredstvima dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n Najni\u017eu mirovinu iz prvog stupa mogu primati i osiguranici koji su zadr\u017eali drugi stup. U tom slu\u010daju najni\u017ea mirovina iz prvog stupa ra\u010duna se uz poseban zakonski faktor za razdoblje osiguranja u oba stupa. Uz nju umirovljenik prima i mirovinu iz kapitalizirane \u0161tednje.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, jednokratna isplata do 20 posto \u0161tednje dopu\u0161tena je samo ako je osnovna starosna ili prijevremena starosna mirovina iz prvog stupa ve\u0107a od pripadaju\u0107e najni\u017ee mirovine. Ako nije, nema isplate. Ili, ako netko prima socijalno nadogra\u0111enu mirovinu na teret poreznih obveznika i radnika, nema isplate. <\/p>\n\n\n\n Ni onima koji ispune uvjet tih 20 posto nije poklonjeno. Jednokratnom isplatom smanjuju kapital iz kojeg \u0107e primati do\u017eivotnu mirovinu, pa \u0107e im ona trajno biti manja. Time se \u0161titi kapital namijenjen do\u017eivotnoj mirovini osiguranika \u010dija osnovna mirovina ne prelazi zakonski minimum.<\/p>\n\n\n\n Pri umirovljenju osiguranik mo\u017ee odabrati mirovinu samo iz prvog ili iz oba stupa. Ako odabere prvi, njegova se \u0161tednja iz drugog stupa prenosi u dr\u017eavni prora\u010dun u koji se i ina\u010de upla\u0107uju mirovinski doprinosi prvog stupa. HZMO mu tada ra\u010duna mirovinu kao da je cijeli radni vijek svih 20 posto doprinosa upla\u0107ivao u prvi stup.<\/p>\n\n\n\n Mirovinski sustav je sustav osiguranja, a ne oro\u010denja. Njegova je svrha osigurati prihod u starosti pa korisnik koji dugo \u017eivi uglavnom primi i vi\u0161e nego \u0161to je uplatio. Kada bi se umirovljeniku priznala mirovina kao da je svih 20 posto doprinosa odlazilo u prvi stup, a istodobno mu se isplatilo svih 25.000 eura iz drugog, isti bi doprinosi bili iskori\u0161teni dvaput. Takav bi ra\u010dun platili ostali osiguranici i porezni obveznici.<\/p>\n\n\n\nZa\u0161to je uveden drugi stup i \u0161to je tranzicijski tro\u0161ak?<\/h2>\n\n\n\n
Za\u0161to Jaci ne daju njezinih 5.000 eura? Ili 25.000?<\/h2>\n\n\n\n
Ne mo\u017ee se dobiti oboje<\/h2>\n\n\n\n