{"id":163661,"date":"2026-11-17T10:51:59","date_gmt":"2026-11-17T09:51:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=163661"},"modified":"2026-11-17T10:51:59","modified_gmt":"2026-11-17T09:51:59","slug":"baka-ili-djed-imaju-rak-kako-to-reci-djetetu-a-da-ga-ne-preplasite","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/11\/baka-ili-djed-imaju-rak-kako-to-reci-djetetu-a-da-ga-ne-preplasite\/","title":{"rendered":"Baka ili djed imaju rak: Kako to re\u0107i djetetu, a da ga ne prepla\u0161ite?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kad baki ili djedu dijagnosticiraju rak, roditelji se pitaju kako tu vijest priop\u0107iti djeci, a da ih pritom ne prepla\u0161e. Ameri\u010dka psihologinja <strong>Sheryl Ziegler <\/strong>savjetuje roditeljima da poku\u0161aju ostati smireni, \u010dak i kada je rije\u010d o ozbiljnoj dijagnozi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Prije razgovora saberite misli<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201dOstanite smireni, bez obzira na to znate li da je dijagnoza terminalna. Jer naj\u010de\u0161\u0107e zapravo ne znamo kakav \u0107e biti ishod. Djeci je va\u017eno objasniti da \u0107e nove informacije dobivati kako budu pristizale. Tako \u0107ete biti u istoj situaciji i dijete ne\u0107e sjediti i brinuti se\u201d, obja\u0161njava psihologinja za <em>Today.com<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ne skrivajte zabrinutost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Roditelji ne moraju skrivati da su tu\u017eni ili zabrinuti jer djeca primje\u0107uju njihove reakcije i poku\u0161avaju ih protuma\u010diti. \u201dAko postanete emocionalni, objasnite djetetu \u0161to osje\u0107ate. Ako to ne u\u010dinite, ako prekrijete lice ili napustite prostoriju, djeca bi mogla pomisliti da im ne govorite istinu ili da je situacija gora nego \u0161to su mislila\u201d, upozorava psihologinja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">I pitanja i \u0161utnja reakcija su na stres<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Djeca na vijest o ozbiljnoj bolesti mogu reagirati na razli\u010dite na\u010dine. Neka \u0107e htjeti daljnji razgovor, dok \u0107e druga za\u0161utjeti i povu\u0107i se u sebe. \u201dDjeca mogu postaviti cijeli niz pitanja ili se potpuno blokirati. Nemojte to pogre\u0161no protuma\u010diti, rije\u010d je o reakciji na stres\u201d, ka\u017ee Ziegler. \u0160utnja ne zna\u010di da dijete nije zabrinuto, nego da mu mo\u017eda treba vremena da obradi ono \u0161to je \u010dulo.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ne obe\u0107avajte ono \u0161to ne znate<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako dijete pita ho\u0107e li baka ili djed umrijeti, va\u017eno je odgovoriti iskreno, ali rije\u010dima koje mo\u017ee razumjeti. \u201dRecite im da lije\u010denje po\u010dinje, da imate povjerenja u lije\u010dnike i da svi \u010dine sve \u0161to mogu kako bi njihov djed ili baka ostali zdravi\u201d, savjetuje psihologinja. Roditelji ne bi trebali obe\u0107avati ishod koji ne mogu znati, nego djetetu pru\u017eiti sigurnost obja\u0161njenjem da \u0107e ga obavje\u0161tavati o onome \u0161to se doga\u0111a.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako pripremiti djecu na promjene<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bolest i lije\u010denje mogu utjecati na izgled, pona\u0161anje i svakodnevne navike bake ili djeda, pa je dijete dobro unaprijed pripremiti na ono \u0161to bi se moglo primijetiti. Mo\u017eete im re\u0107i: \u201dPrije nego \u0161to posjetimo djeda ili ga nazovemo, \u017eelim ti re\u0107i da bi mogao izgledati ili se pona\u0161ati druk\u010dije. \u017deli\u0161 li smisliti ne\u0161to \u010dime bismo mu mogli izmamiti osmijeh na lice?\u201d, predla\u017ee psihologinja. Takvo obja\u0161njenje djetetu poma\u017ee da se lak\u0161e nosi s promjenama, a ujedno mu daje priliku da sudjeluje u pru\u017eanju podr\u0161ke baki ili djedu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je rije\u010d o uznapredovaloj bolesti, roditelji bi trebali nastojati biti iskreni, bez stvaranja la\u017ene nade, ali i bez nepotrebnog zastra\u0161ivanja. \u201dSaznali smo lo\u0161u vijest o djedu. Rije\u010d je o uznapredovalom raku, \u0161to zna\u010di da je jako bolestan. Lije\u010dnici \u0107e u\u010diniti sve \u0161to mogu, ali doista ne znamo ho\u0107e li to uspjeti\u201d, savjetuje psihologinja. Va\u017eno je da dijete razumije ozbiljnost situacije, ali i da zna kako o svojim strahovima mo\u017ee razgovarati s odraslima kojima vjeruje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako prilagoditi razgovor djetetovoj dobi<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S mla\u0111om djecom najbolje je koristiti jednostavne i poznate rije\u010di, poput \u201dbolestan\u201d, te obja\u0161njenja prilagoditi njihovoj sposobnosti razumijevanja. Starija djeca mogu \u017eeljeti detaljnije informacije i poku\u0161avati povezati bolest s drugim doga\u0111ajima u obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201dDjeca starije dobi imaju ve\u0107u slobodu razmi\u0161ljanja i razvijenije sposobnosti rje\u0161avanja problema pa bi mogla pitati: \u2018Je li rak nasljedan u na\u0161oj obitelji?\u2019 kako bi povezala informacije\u201d, ka\u017ee psihologinja. Takva pitanja ne treba izbjegavati, nego na njih odgovoriti \u0161to iskrenije i primjerenije dobi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Djeca se mogu pitati i kako \u0107e bolest utjecati na njihov \u017eivot, ali i \u017eivot njihove obitelji. \u201dTo je zdrava reakcija. Roditelji bi ih zato trebali poticati da pitaju sve \u0161to ih zanima, \u010dak i kad nemaju spremne odgovore. Djeca imaju bujnu ma\u0161tu pa bi, ako im ne pru\u017eite informacije, mogla sama stvarati razli\u010dite scenarije ili odgovore potra\u017eiti negdje drugdje\u201d, obja\u0161njava psihologinja. Iskrenim razgovorom roditelji mogu pomo\u0107i djeci da lak\u0161e razumiju situaciju i osjete da u te\u0161kom razdoblju nisu sama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Te\u0161ka bolest bake ili djeda mo\u017ee zbuniti i upla\u0161iti djecu. Psihologinja obja\u0161njava kako razgovarati s unucima o raku, lije\u010denju i mogu\u0107nosti smrti.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":119406,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3295,680,318],"class_list":["post-163661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-bake-i-djedovi","tag-bolesti","tag-unuci"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163661"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":163856,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163661\/revisions\/163856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/119406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}