{"id":163798,"date":"2026-11-16T14:51:11","date_gmt":"2026-11-16T13:51:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=163798"},"modified":"2026-11-16T15:12:13","modified_gmt":"2026-11-16T14:12:13","slug":"zasto-neki-ljudi-uporno-ponavljaju-neistine-cak-i-kada-im-pokazete-dokaze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/11\/zasto-neki-ljudi-uporno-ponavljaju-neistine-cak-i-kada-im-pokazete-dokaze\/","title":{"rendered":"Za\u0161to neki ljudi uporno ponavljaju neistine \u010dak i kada im poka\u017eete dokaze?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoje ljudi koji \u0107e radije satima braniti svoje mi\u0161ljenje nego potro\u0161iti pet minuta na provjeru \u010dinjenica. Ne nedostaje im nu\u017eno inteligencije ni obrazovanja. Problem je u na\u010dinu na koji prihva\u0107aju informacije koje proturje\u010de njihovim uvjerenjima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Psiholo\u0161ka istra\u017eivanja pokazuju da ljudi ponekad odbacuju dokaze, tra\u017ee potvrdu vlastitih stavova ili izbjegavaju informacije koje bi im \u010dak i koristile. Intelektualno su zatvoreni. Nije rije\u010d o medicinskoj dijagnozi, nego o obrascu razmi\u0161ljanja povezanom s dogmatizmom i nespremno\u0161\u0107u na preispitivanje vlastitih zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Psihologinja Ziva Kunda jo\u0161 je 1990. godine u znanstvenom \u010dasopisu <em>Psychological Bulletin<\/em> opisala motivirano zaklju\u010divanje. Ljudi, pokazala je, ne razmi\u0161ljaju uvijek samo kako bi do\u0161li do to\u010dnog odgovora. Ponekad tra\u017ee argumente koji im omogu\u0107uju da do\u0111u do zaklju\u010dka koji pri\u017eeljkuju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjerice, osoba uvjerena u djelotvornost neke zdravstvene metode mo\u017ee tra\u017eiti nedostatke u istra\u017eivanjima koja joj proturje\u010de, a nekriti\u010dki prihvatiti pojedina\u010dno svjedo\u010danstvo koje potvr\u0111uje njezino mi\u0161ljenje. Takvo razmi\u0161ljanje ne mora biti svjesno. \u010covjek mo\u017ee iskreno vjerovati da objektivno procjenjuje dokaze, iako ih vrednuje razli\u010ditim mjerilima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Tri od \u010detiri poveznice dijele se bez otvaranja \u010dlanka<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S takvim se obrascima susre\u0107u i redakcije informativnih medija. Novinari objavljuju slu\u017ebene podatke, obja\u0161njavaju propise i provjeravaju ra\u0161irene tvrdnje, no u komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u010desto se ponavljaju iste neto\u010dnosti. Pojedinci tra\u017ee informacije koje se ve\u0107 nalaze u \u010dlanku ili odbacuju podatke jer se ne uklapaju u njihova uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koliko je povr\u0161no pra\u0107enje vijesti ra\u0161ireno, pokazuje istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu <em>Nature Human Behaviour<\/em>. Znanstvenici su analizirali vi\u0161e od 35 milijuna javnih Facebook objava s poveznicama na vijesti i utvrdili da je pribli\u017eno 75 posto proslije\u0111enih poveznica podijeljeno bez prethodnog klika na sadr\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje se odnosi na dijeljenje, a ne na komentiranje. Ipak, iskustvo pokazuje da se na isti na\u010din komentiraju \u010dlanci, a na\u0161e statistike to i dokazuju. Ljudi koji nas prate na dru\u0161tvenim mre\u017eama mogu se podijeliti u tri skupine: \u010ditatelji koji ne komentiraju, komentatori koji ne \u010ditaju i \u010ditatelji koji komentiraju. Pri tomu su ovi tre\u0107i, novinarima najdra\u017ei, zapravo najmalobrojniji.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u010cak i korisna informacija mo\u017ee se do\u017eiviti kao napad<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Russell Golman, David Hagmann i George Loewenstein u radu objavljenom 2017. godine u \u010dasopisu <em>Journal of Economic Literature<\/em> analizirali su izbjegavanje informacija \u010dak i kada su te informacije besplatne, dostupne i korisne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za\u0161to se to doga\u0111a? Novo saznanje mo\u017ee izazvati nelagodu, naru\u0161iti sliku o sebi ili zahtijevati promjenu pona\u0161anja. Izbjegavanje ne mora biti namjerno, a nije ni uvijek znak intelektualne zatvorenosti. Ljudi informacije izbjegavaju i zbog straha ili emocija koje nisu kadri ili nisu nau\u010deni obraditi. Zato osoba, \u010dak i kada joj pru\u017eite to\u010dnu informaciju, mo\u017ee nastaviti ponavljati neto\u010dnu tvrdnju pa \u010dak i nakon \u0161to dobije opetovan provjerljiv ispravak.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Neznanje i intelektualna zatvorenost nisu isto<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Znanstvenici upozoravaju da intelektualna zatvorenost nije odlika ljudi koji imaju skromno obrazovanje. \u010covjek mo\u017ee imati nisko formalno obrazovanje, ali istovremeno mo\u017ee biti i znati\u017eeljan i receptivan za kvalitetne informacije i spreman na razvoj. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S druge strane, visokoobrazovana osoba mo\u017ee pokazivati sve znakove intelektualne zatvorenosti i odbijati sve informacije koje tra\u017ee preispitivanje vlastitog stava i znanja. Psiholozi tu u pri\u010du uvode pojam intelektualne poniznosti koju definiraju kao sposobnost prepoznavanja ograni\u010denja vlastitog znanja i prihva\u0107anja mogu\u0107nosti da smo pogrije\u0161ili.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Psihologinje Shauna Bowes i Lisa Fazio u metaanalizi iz 2024. godine obuhvatile su 27 istra\u017eivanja s ukupno 33.814 sudionika. Utvrdile su malu, ali statisti\u010dki potvr\u0111enu povezanost izme\u0111u intelektualne poniznosti i manjeg prihva\u0107anja dezinformacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mogli bismo re\u0107i da neuk \u010dovjek ne\u0161to ne zna, ali intelektualno zatvoren \u010dovjek ne \u017eeli znati bilo \u0161to zbog \u010dega bi morao misliti druk\u010dije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to neki ljudi odbijaju dokaze i uporno ponavljaju neistine? Znanstvena istra\u017eivanja obja\u0161njavaju intelektualnu zatvorenost i izbjegavanje znanja.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":163801,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[453,982],"class_list":["post-163798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-drustvene-mreze","tag-fake-news"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=163798"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":163807,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/163798\/revisions\/163807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/163801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=163798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=163798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=163798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}