{"id":16395,"date":"2018-06-25T19:49:32","date_gmt":"2018-06-25T17:49:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=16395"},"modified":"2018-06-25T20:04:51","modified_gmt":"2018-06-25T18:04:51","slug":"sto-ako-bismo-znali-kad-i-od-cega-cemo-umrijeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/06\/sto-ako-bismo-znali-kad-i-od-cega-cemo-umrijeti\/","title":{"rendered":"\u0160to ako bismo znali kad i od \u010dega \u0107emo umrijeti?"},"content":{"rendered":"<p>Svi \u0107emo jednog dana umrijeti. I vi isto, ba\u0161 kao i svi ljudi koje poznajete. Prema nekim psiholozima, ova neugodna istina stalno vreba u dubinama na\u0161e svijesti i u kona\u010dnici je pokreta\u010d svih na\u0161ih akcija \u2013 od odlaska u crkvu, jedenja povr\u0107a, vje\u017ebanja u teretani, kao i motivacija za roditeljstvo, pisanje knjiga ili osnivanje poduze\u0107a, pi\u0161e <a href=\"http:\/\/www.bbc.com\/future\/story\/20180618-what-if-we-knew-when-we-were-going-to-die\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">BBC<\/a>.<\/p>\n<p>Zdravi ljudi rijetko razmi\u0161ljaju o smrti, ali ona utje\u010de na nas na podsvjesnoj razini. &#8220;Veliku ve\u0107inu vremena i dana ne razmi\u0161ljamo o svojoj smrtnosti&#8221;, ka\u017ee <strong>Chris Feudtner<\/strong>, pedijatar i eti\u010dar u dje\u010djoj bolnici Sveu\u010dili\u0161ta u Philadelphiji. Umjesto toga, fokusiramo se na pre\u010de stvari s kojima nas \u017eivot konfrontira. \u0160to bi se dogodilo kad bi bilo mogu\u0107e ukloniti neizvjesnost u vezi umiranja? \u0160to bi se dogodilo kad bi odjednom svi dobili podatak o to\u010dnom datumu i uzroku na\u0161e smrti? Iako je ovo, naravno, nemogu\u0107e, pa\u017eljivo razmatranje ovog hipotetskog scenarija mo\u017ee razjasniti na\u0161e motivacije na razini pojedinaca i dru\u0161tava, kao i uvid o tome kako najbolje potro\u0161iti svoje vrijeme na zemlji.<\/p>\n<p>Prvo moramo ustanoviti ono \u0161to ve\u0107 znamo o tome kako smrt oblikuje na\u0161e pona\u0161anje u stvarnom svijetu. U osamdesetima, psiholozi su se po\u010deli interesirati za na\u010dine na koje se nosimo s tjeskobom i u\u017easom koji proizlaze iz spoznaje da nismo ni\u0161ta vi\u0161e od &#8220;di\u0161u\u0107ih, samosvjesnih komada mesa koji mogu umrijeti u svakom trenutku&#8221;, kako ka\u017ee <strong>Sheldon Solomon<\/strong>, profesor psihologije na Skidmore koled\u017eu u New Yorku. &#8220;Teorija upravljanja u\u017easom&#8221; je termin koji su Solomon i njegove kolege smislili za svoja otkri\u0107a. Oni tvrde da ljudi usvajaju kulturno uvjetovana vjerovanja \u2013 poput onog da svijet ima smisao, kao i da na\u0161i \u017eivoti imaju vrijednost \u2013 kako bi otklonili ono \u0161to bi se manifestiralo kao paraliziraju\u0107a egzistencijalna tjeskoba.<\/p><div id=\"mojev-204647005\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<div id=\"attachment_11828\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-11828\" class=\"size-medium wp-image-11828\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/sprovod-mirogoj-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/sprovod-mirogoj-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/sprovod-mirogoj-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/sprovod-mirogoj.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-11828\" class=\"wp-caption-text\">Ilustracija (foto: S. Bogdani\u0107)<\/p><\/div>\n<h3>Smrt kao povod za destruktivnost&#8230;<\/h3>\n<p>U vi\u0161e od 1000 pokusa ocijenjenih od strane struke, istra\u017eiva\u010di su ustanovili da se, kad nas netko podsjeti da \u0107emo umrijeti, \u010dvr\u0161\u0107e dr\u017eimo na\u0161ih temeljnih kulturnih uvjerenja i te\u017eimo podizanju osje\u0107aja vlastite vrijednosti. Tako\u0111er postajemo defenzivni u vezi vlastitih uvjerenja i reagiramo neprijateljski na bilo \u0161to \u0161to im se suprotstavi. \u010cak i suptilne sugestije \u2013 poput rije\u010di &#8220;smrt&#8221; na ra\u010dunalnom ekranu u trajanju od svega 43 milisekunde, ili razgovor koji se odvija s pogledom na ku\u0107u u kojoj je netko umro \u2013 dovoljni su da potaknu promjene u pona\u0161anju.<\/p>\n<p>Kako te promjene izgledaju? Kad nas netko posjeti na smrt, postajemo naklonjeniji onima koji su nam sli\u010dni po pitanju izgleda, politi\u010dkog opredjeljenja, geografskog porijekla kao i vjerskih uvjerenja. Tako\u0111er pokazujemo ve\u0107u sklonost pokazivanju prijezira i nasilju prema ljudima koji nam nisu sli\u010dni po tim pitanjima. Izra\u017eavamo duboku posve\u0107enost ljubavnim partnerima koji dijele na\u0161e poglede na svijet. I postajemo skloniji glasanju za karizmati\u010dne vo\u0111e \u010dvrste ruke koji u nama poti\u010du ksenofobiju. Tako\u0111er postajemo skloniji nihilizmu i pretjeranom pu\u0161enju, kupovanju i jedenju \u2013 i manje smo zabrinuti za okoli\u0161.<\/p>\n<h3>&#8230;ili smrt kao pogon alturizma<\/h3>\n<p>Kad bi odjednom svi saznali datum i uzrok svoje smrti, dru\u0161tvo bi moglo postati, i vjerojatno bi postalo, jo\u0161 vi\u0161e rasisti\u010dko, ksenofobno, nasilno, ratoborno, \u0161tetno za sebe i za okoli\u0161. Ipak, ovi u\u010dinci nisu predodre\u0111eni. Istra\u017eiva\u010di poput Solomona se nadaju da osvje\u0161tavanjem negativnih u\u010dinaka koje poti\u010de tjeskoba u vezi smrti, njih u kona\u010dnici mo\u017eemo eliminirati. Primjerice, znanstvenici su ve\u0107 zabilje\u017eili nekoliko primjera ljudi koji se ne uklapaju u ovu op\u0107u sliku.<\/p>\n<p>Budisti\u010dki sve\u0107enici u Ju\u017enoj Koreji, primjerice, ne reagiraju na ovaj na\u010din kad ih se suo\u010di sa smrti. Istra\u017eiva\u010di koji su prou\u010davali stil razmi\u0161ljanja koji se zove &#8220;refleksija smrti&#8221; tako\u0111er su otkrili da se reakcije mijenjaju ukoliko se pita ljude da ne razmi\u0161ljaju o smrti samo op\u0107enito i na apstraktan na\u010din, ve\u0107 da zamisle to\u010dno kako \u0107e umrijeti te kako \u0107e njihova smrt utjecati na njihove obitelji. Tada postanu altruisti\u010dni, voljni, npr. donirati krv bez obzira da li postoji velika potreba za njom. Tako\u0111er su otvoreniji prema reflektiranju na pozitivne i negativne doga\u0111aje koji su oblikovali njihove \u017eivote. Dakle, saznanje datuma vlastite smrti moglo bi nas potaknuti da se bolje koncentriramo na vlastite \u017eivotne ciljeve i dru\u0161tvene veze umjesto da se pona\u0161amo uskogrudno.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo posebno dolazi do izra\u017eaja ako promi\u010demo strategije koje nam poma\u017eu da prihvatimo smrt kao dio \u017eivota i integriramo ovo znanje u na\u0161e dnevne izbore i pona\u0161anje&#8221;, ka\u017ee <strong>Eva Jonas<\/strong>, profesorica psihologije na sveu\u010dili\u0161tu u Salzburgu. &#8220;Svijest o ograni\u010denosti \u017eivota mo\u017ee poja\u010dati percepciju vrijednosti \u017eivota i razviti osje\u0107aj da smo &#8216;svi zajedno u istom brodu&#8217;, poti\u010du\u0107i toleranciju, suosje\u0107anje i smanjivanje defenzivnih reakcija.&#8221;<\/p>\n<div id=\"attachment_5518\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-5518\" class=\"size-medium wp-image-5518\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/smrt-maska-636x352.jpg\" alt=\"Kako je najbolje umrijeti?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/smrt-maska-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/smrt-maska-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/smrt-maska.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-5518\" class=\"wp-caption-text\">foto: BigStock<\/p><\/div>\n<h3>Morbidne osobnosti<\/h3>\n<p>Bez obzira na to da li se dru\u0161tvo u cjelini mijenja nabolje ili nagore, na\u010din na koji reagiramo na saznanje o vlastitoj smrti varira u ovisnosti o na\u0161oj osobnosti kao i specifi\u010dnosti samog umiranja. &#8220;\u0160to ste vi\u0161e neuroti\u010dni i tjeskobni, vi\u0161e \u0107ete biti preokupirani sa smr\u0107u i ne\u0107ete biti u mogu\u0107nosti koncentrirati se na smislene \u017eivotne promjene,&#8221; ka\u017ee <strong>Laura Blackie<\/strong>, pofesorica psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Nottinghamu. &#8220;Ali s druge strane, ako vam ka\u017eu da \u0107ete umrijeti mirno u snovima u devedesetoj, ne\u0107ete imati problema s tim.&#8221; Bez obzira da li \u017eivot zavr\u0161ava sa 13 ili 113, studije terminalno bolesnih pacijenata mogu razjasniti tipi\u010dne reakcije na smrt.<\/p>\n<p>Pacijenti palijativne skrbi, ka\u017ee Feudtner, \u010desto pro\u017eivljavaju dva stadija razmi\u0161ljanja. Prvo, propitkuju samu dijagnozu, pitaju\u0107i se da li je smrt definitivno neizbje\u017ena ili je ne\u0161to protiv \u010dega se mogu boriti. Nakon toga, pacijenti razmi\u0161ljaju o tome kako da najboje iskoriste vrijeme koje imaju na raspolaganju. Naj\u010de\u0161\u0107e spadaju u jednu od dvije kategorije. Ili odlu\u010de koncentrirati svu energiju i fokus na ono \u0161to mogu napraviti da pobijede bolest, ili se odlu\u010de reflektirati na svoje \u017eivote i provesti \u0161to je mogu \u0107e vi\u0161e vremena s bli\u017enjima rade\u0107i stvari koje ih usre\u0107uju.<\/p>\n<p>Isti proces\u00a0 bi se vjerojatno odigrao pod hipotetskim scenarijem smrti. &#8220;\u010cak i ako znate da imate jo\u0161 60 godina \u017eivota, do\u0107i \u0107e do trenutka kad \u0107e vam ostati samo jo\u0161 nekoliko godina, dana ili sati&#8221;, ka\u017ee Feudtner. &#8220;Jednom kad taj sat krene u finalno odbrojavanje i va\u0161 osobni rok trajanja postane neugodno kratak, vjerujem da \u0107emo vidjeti ljude kao se kre\u0107u u jednom od ova dva smjera.&#8221; Oni koji se odlu\u010de osujetiti svoju smrt mogu postati opsjednuti s njezinim izbjegavanjem, pogotovo kad se njezino vrijeme po\u010dne pribli\u017eavati. Netko tko zna, primjerice, da \u0107e se utopiti, mogao bi po\u010deti neprestano vje\u017ebati plivanje kako bi imao bolje \u0161anse za opstanak, dok bi netko tko zna da \u0107e umrijeti u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i mogao po\u010deti pod svaku cijenu izbjegavati vozila.<\/p>\n<p>Drugi bi se mogli odlu\u010diti za suprotan pristup \u2013 poku\u0161ali bi prevariti predvi\u0111enu smrt tako \u0161to \u0107e \u017eivjeti \u017eivot pod svojim uvjetima. Ovo bi im omogu\u0107ilo da na neki na\u010din steknu kontrolu nad vlastitom situacijom. Jonas i njezine kolege su otkrili da su se oni pojedinci koji su dobili mogu\u0107nost da biraju svoju smrt \u2013 da umru onako kako \u017eele \u2013 osje\u0107ali su da dr\u017ee situaciju pod kontrolom, postavljali su se manje defanzivno i pokazivali su manje simptoma tjeskobe u vezi smrti.<\/p>\n<div id=\"attachment_10486\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-10486\" class=\"size-medium wp-image-10486\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1-636x352.jpg\" alt=\"Za\u0161to ljudi umiru?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/zasto-ljudi-umiru-1-1.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-10486\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Smrt kao motivacija<\/h3>\n<p>Oni koji odaberu put prihva\u0107anja vlastite smrti tako\u0111er mogu reagirati na razne na\u010dine. Neki mogu dobiti motivaciju da najbolje iskoriste vrijeme koje imaju na raspolaganju, uzdi\u017eu\u0107i se na nove visine po pitanju kreativnih, dru\u0161tvenih, znanstvenih i poduzetni\u010dkih postignu\u0107a nego \u0161to bi ina\u010de bilo mogu\u0107e. &#8220;\u017delim vjerovati da bi saznanje datuma smrti potaklo ono najbolje u nama, da bi nam dalo snagu volje koja bi nam omogu\u0107ila da u\u010dinimo vi\u0161e za sebe, svoje obitelji i zajednice,&#8221; ka\u017ee Solomon.<\/p>\n<p>Uistinu, postoje obe\u0107avaju\u0107i dokazi od pre\u017eivjelih \u017ertava trauma da osje\u0107aj ograni\u010denog vremena koje imamo na raspolaganju mo\u017ee potaknuti pozitivne promjene kod pojedinaca. Iako je te\u0161ko do\u0107i do podataka o takvim osobama, mnogi tvrde da su se promijenili na korjenit na\u010din u pozitivnom smislu. &#8220;Ka\u017eu da su postali ja\u010di, produhovljeniji, prepoznaju vi\u0161e pozitivnih mogu\u0107nosti i vi\u0161e cijene \u017eivot&#8221;, ka\u017ee Blackie. &#8220;Do\u0111u do spoznaje da je \u017eivot kratak i ka\u017eu \u2013 uskoro me vi\u0161e ne\u0107e biti, moram iskoristiti vrijeme na najbolji na\u010din.&#8221;<\/p>\n<p>Ipak, ne postaju svi najbolje verzije samih sebe. Umjesto toga, mnogi ljudi bi najvjerojatnije odabrali da se isklju\u010de iz \u017eivota i prestali bi smisleno doprinositi dru\u0161tvu \u2013 ne nu\u017eno zbog toga \u0161to su lijeni, ve\u0107 zbog toga \u0161to ih je preuzeo odje\u0107aj besmisla. <strong>Caitlin Doughty<\/strong>, pogrebnica, autorica i osniva\u010dica <strong>Dobre smrti<\/strong>, zajednice za prihva\u0107anje smrti, formulirala je to na sljede\u0107i na\u010din, &#8220;Da li bi pisali ovu kolumnu kad bi znali da \u0107ete umrijeti sljede\u0107eg lipnja?&#8221; Vjerojatno ne. Osje\u0107aj besciljnosti mo\u017ee izazvati kod mnogih ljudi prestanak bilo kakve brige za vo\u0111enje zdravog \u017eivota. &#8220;Ako je smrt predodre\u0111ena bez obzira na sve. Ne\u0107u se vi\u0161e truditi jesti organsku prehranu, piti \u0107u samo colu, mo\u017eda \u0107u probati\u00a0 razne droge i gu\u0161iti se u kola\u010dima po cijele dane&#8221;, ka\u017ee Doughty, &#8220;Toliko toga u na\u0161oj kulturi je konstruirano oko izbjegavanja smrti.&#8221;<\/p>\n<p>Ipak, najvjerojatnije je da \u0107e ve\u0107ina pojedinaca skakati izme\u0111u ova dva stanja \u2013 hipermotiviranosti i nihilizma. Prvo \u0107e ostati cijeli tjedan kod ku\u0107e kako bi jeli krekere sa sirom i gledali serije, a sljede\u0107i tjedan provesti \u0107e volontiraju\u0107i u pu\u010dkoj kuhinji. Bez obzira na to gdje smo unutar tog spektra, \u010dak i najprosvijetljeniji me\u0111u nama \u2013 pogotovo kad osjete da se kraj pribli\u017eava \u2013 povremeno postaju cmizdre\u0107e olupine. &#8220;Promjene su stresne&#8221;, sla\u017ee se Feudtner. &#8220;A ovdje pri\u010damo o najve\u0107oj promjeni koji se doga\u0111a pojedincima \u2013 o prelazu iz \u017eivog u ne\u017eivo stanje.&#8221;<\/p>\n<div id=\"attachment_10398\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-10398\" class=\"size-medium wp-image-10398\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/andjeo-grob-spomenik-1-636x352.jpg\" alt=\"Koliko ko\u0161ta sprovod?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/andjeo-grob-spomenik-1-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/andjeo-grob-spomenik-1-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/andjeo-grob-spomenik-1.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-10398\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Religijska disrupcija<\/h3>\n<p>Prakti\u010dno govore\u0107i, bez obzira gdje \u017eivimo u svijetu, na\u0161i dnevni \u017eivoti bi se temeljito promijenili ako bi saznali kako i kada \u0107emo umrijeti. Velik broj ljudi bi posje\u0107ivao terapije, \u0161to bi moglo razviti specijalizirana polja povezana sa smrti. Novi dru\u0161tveni rituali i rutine mogle bi se razviti kao \u0161to je datum smrti koji se slavi poput ro\u0111endana, ali se odbrojava prema dolje. Postoje\u0107e religije bi bile potresene do temelja. Mogli bi se pojaviti razli\u010diti kultovi. &#8220;Bi li po\u010deli \u0161tovati ovaj sistem koji nam govori kad \u0107emo umrijeti? Ponuditi mu \u017ertve na oltaru?&#8221; ka\u017ee Doughy. &#8220;Ovo bi potpuno poremetilo na\u0161a religijska vjerovanja.&#8221;<\/p>\n<p>I veze bi gotovo sigurno pretrpile zna\u010dajne promjene. Prioritet bi bio pronala\u017eenje dugoro\u010dnog partnera koji ima sli\u010dan datum smrti na\u0161emu. Mnoge aplikacije za pronala\u017eenje partnera bile bi dizajnirane kako bi se druge moglo filtrirati po tom kriteriju. &#8220;Jedna od stvari koja najvi\u0161e pla\u0161i ljude u vezi smrti naj\u010de\u0161\u0107e nije njihova smrt, ve\u0107 smrt bliskih osoba&#8221;, ka\u017ee Doughty. &#8220;Za\u0161to bih \u017eelio ostati s nekim tko \u0107e umrijeti u \u010detrdesetoj ako \u0107u ja do\u017eivjeti devedesetu?&#8221;<\/p>\n<div id=\"attachment_11252\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-11252\" class=\"size-medium wp-image-11252\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/baka-trovacica-636x352.jpg\" alt=\"Kako napraviti otrov?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/baka-trovacica-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/baka-trovacica-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/baka-trovacica.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-11252\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Posao, obitelj, ljubav, veze&#8230; sve bi se promijenilo<\/h3>\n<p>Isto tako, kad bi bilo mogu\u0107e ustanoviti datum smrti iz uzorka tkiva, neki roditelji bi se mo\u017eda odlu\u010dili na abortus kako bi izbjegli da se rode djeca koja \u0107e umrijeti mlada i ostaviti ih u \u017ealovanju. Neki drugi bi mogli odlu\u010diti da ne \u017eele imati djecu ukoliko bi znali da ne\u0107e jo\u0161 dugo po\u017eivjeti, ili suprotno \u2013 odlu\u010dili bi se imati \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e djece. Tako\u0111er bi se morali boriti s novim zakonima i normama. Prema <strong>Rose Eveleth<\/strong>, kreatorici i producentici podcasta <em>Flash forward<\/em> (epizoda koja je istra\u017eivala hipotetski scenarij smrti), zakonodavstvo bi se moglo baviti pitanjem privatnosti datuma smrti kako bi se izbjegla diskriminacija od strane poslodavaca i pru\u017eatelja usluga. S druge strane, politi\u010dari bi morali podijeliti datume vlastite smrti prije nego \u0161to sudjeluju u izborima. &#8220;Ako \u0107e predsjedni\u010dki kandidat umrijeti tre\u0107e godine svog mandata, onda je to bitno&#8221;, ka\u017ee Eveleth.<\/p>\n<p>\u010cak i ako nije zakonski obvezno, neki pojedinci bi tetovirali datum svoje smrti na ruku ili bi ga imali na privjesku oko vrata, kako bi hitna pomo\u0107 u slu\u010daju nesre\u0107e mogla znati da li se isplati truditi pomo\u0107i im u nesre\u0107i. Pogrebna industrija bi bila temeljito promijenjena: obra\u0107ala bi se \u017eivim obiteljima a ne ucviljenima. &#8220;Pogrebna poduze\u0107a ne bi vi\u0161e mogla vrebati ljude za vrijeme tugovanja kako bi izvukli \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e novca&#8221;, ka\u017ee Eveleth. &#8220;Ovo stavlja mo\u0107 u ruke potro\u0161a\u010da i to na dobar na\u010din.&#8221;<\/p>\n<p>Kada do\u0111e veliki dan, neki bi mogli organizirati zabave povodom smrti, ba\u0161 poput onih koje rade pojedinci koji se podvrgavaju eutanaziji. Drugi, posebno oni koji \u0107e umrijeti na na\u010din koji \u0107e na\u0161koditi drugima, mogli bi imati \u017eelju da se izoliraju od drugih. Neki tre\u0107i, ka\u017ee Eveleth, mogli bi koristiti svoju smrt za vi\u0161u umjetni\u010dku ili osobnu svrhu, npr. sudjelovati u predstavi u kojoj svi umru u zadnjoj sceni. Kad bi znali vrijeme i na\u010din vlastite smrti, na\u0161 na\u010din \u017eivota bi se temeljito promijenio.\u00a0 &#8220;Ljudska civilizacija se razvila oko smrti i ideje smrti&#8221;, ka\u017ee Doughty. &#8220;Mislim da bi ovo potpuno potkopalo na\u0161 sistem \u017eivota.&#8221;<\/p>\n<div id=\"mojev-328786211\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi znamo da \u0107emo umrijeti, a ljudska civilizacija se razvila oko smrti i ideje smrti. No \u0161to bi se dogodilo kad bismo to\u010dno znali vrijeme i uzrok na\u0161e smrti? Bismo li zato \u017eivjeli bolje i bili bolji ljudi ili bi to zna\u010dilo posvema\u0161nju katastrofu? Nekoliko lije\u010dnika, psihologa i eti\u010dara poku\u0161alo je odgovoriti na ovo pitanje. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10923,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[66,1195],"class_list":["post-16395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-smrt","tag-umiranje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16395"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16395\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10923"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}