“Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoro\u010dnu odr\u017eivost sustava, ali isto tako pove\u0107anje i adekvatnost mirovina; ono \u0161to \u017eelimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto”, pojasnio je ministar mirovinskog sustava Marko Pavi\u0107.\u00a0Kako je dodao, “time se cilja\u00a0cjelovito rije\u0161iti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljede\u0107ih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali \u0161tednju u drugom mirovinskom da ostvare ve\u0107e mirovine”.<\/p>\n
Obvezni \u010dlanovi drugog mirovinskog stupa, odnosno generacije ro\u0111ene 1962. i kasnije, mo\u0107i \u0107e dobiti 27% dodatka samo ako u\u0161te\u0111evinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, tj. u dr\u017eavni prora\u010dun. Odluku o vra\u0107anju u prvi stup ljudi \u0107e donositi u trenutku umirovljenja, kada \u0107e dobiti izra\u010dun koji \u0107e im pokazati kolike \u0107e im biti mirovine ako ostanu u drugom stupu (bez 27% dodatka) ili svu svoju \u0161tednju prenesu u prvi stup, gdje \u0107e im se priznati taj dodatak. Isto takvo rje\u0161enje primijenila je i Vlada Jadranke Kosor za ljude koji su na po\u010detku mirovinske reforme bili stariji od 40 godina, a zbog neisplate dodatka dobivali su 27 posto manje mirovine.<\/p>\n