{"id":16456,"date":"2018-06-28T14:40:10","date_gmt":"2018-06-28T12:40:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=16456"},"modified":"2019-01-25T18:53:20","modified_gmt":"2019-01-25T17:53:20","slug":"cosic-tito-je-bio-boljsevik-ne-moze-se-to-promijeniti-preko-noci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/06\/cosic-tito-je-bio-boljsevik-ne-moze-se-to-promijeniti-preko-noci\/","title":{"rendered":"\u0106osi\u0107: Tito je bio bolj\u0161evik, ne mo\u017ee se to promijeniti preko no\u0107i"},"content":{"rendered":"<p>Prije to\u010dno 70 godina donesena je Rezolucija Informbiroa, dokument kojim je Titova Komunisti\u010dka partija izop\u0107ena iz dru\u0161tva partija pod patronatom SSSR-a. Rezolucija je promijenila \u017eivot gra\u0111ana i politi\u010dki smjer zemlje, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/mona-lisa-sa-staljinovim-brkovima\/a-44439322\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Deutsche Welle<\/a>.\u00a0\u00a0Prema slu\u017ebenom jugoslavenskom narativu, upravo je Tito Staljinu rekao \u201epovijesno ne&#8221; i to zbog \u017eelje za liberalizacijom Komunisti\u010dke partije. Dio modernih tuma\u010da povijesti s ovim se ne sla\u017ee, prvenstveno zbog staljinisti\u010dkih metoda kojima se naknadno Tito rije\u0161io svojih politi\u010dkih protivnika.<\/p>\n<p>No, kako su gra\u0111ani prihvatili drasti\u010dnu promjenu politi\u010dke klime i javnog diskursa DW je pitao svjedoka vremena, pisca <strong>Boru \u0106osi\u0107a<\/strong>. Naime, on \u017eivo pamti trenutak tijekom omladinske radne akcije u kojem su ga tetka i tetak do\u0161li obavijestiti da vi\u0161e ni\u0161ta nije isto.<\/p>\n<p><strong><em>DW: Imali ste lopatu u rukama kada se na tom gradili\u0161tu u Beogradu zaustavio automobil iz kojeg su iza\u0161li va\u0161i ro\u0111aci da bi vam rekli da je Staljin od idola i prijatelja Jugoslavije postao neprijatelj. Za\u0161to je bilo toliko va\u017eno informirati jednog \u0161esnaestogodi\u0161njaka o radikalnoj promjeni dr\u017eavne politike?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Bora \u0106osi\u0107: Taj dio moje obitelji me je \u0161titio. Moj tetak je bio oficir. Oni su shvatili da \u0107e biti velike reakcije na Titovo odbijanje Rezolucije Informbiroa. Bilo ih je strah da \u0107u slu\u010dajno negdje ne\u0161to krivo re\u0107i ili izjasniti se. Kako sam bio na toj radnoj akciji preko puta, u Novom Beogradu, dojurili su me upozoriti.<\/p>\n<p><strong><em>Kako je gra\u0111anima obja\u0161njeno, za\u0161to je do\u0161lo do tog raskida?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Jednostavno im je obja\u0161njeno da je to pritisak jedne velike sile. Sovjeti su tada imali veliki autoritet pobjednika Drugog svjetskog rata i osloboditelja velikog dijela Europe. Vrlo je va\u017eno da su sudjelovali i u osloba\u0111anju Beograda. Partizani koje sam ja vidio tada bili su skoro bosi i bez ruskih tenkova to se ne bi ostvarilo. Za mene je zanimljivija psiholo\u0161ka strana tog raskida, jer mimo te \u010ditave politi\u010dke elite u Jugoslaviji, u srpskom narodu je bilo, mimo politike, prisnosti s ruskim narodom. Recimo, ja sam u djetinjstvu u Beogradu susretao puno Rusa koji su bili \u010dak i emigranti. Bili su dio na\u0161eg dru\u0161tva. Dru\u017eio sam se u ranim godinama s djevoj\u010dicama Ruskinjama. Moja majka se dru\u017eila s gospo\u0111ama koje su tako\u0111er do\u0161le iz Rusije pa su uvele stvari koje su za Beograd bile novost, poput izrade aba\u017eura. Moja profesorica klavira bila je Ruskinja. Bilo je puno profesora i in\u017eenjera koji su pomagali gra\u0111anstvu. Sa svim tim emocijama bilo je te\u0161ko preko no\u0107i prekinuti odnose, bez obzira na politi\u010dku stranu.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" style=\"border: none; overflow: hidden;\" src=\"https:\/\/www.facebook.com\/plugins\/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F1632325406819328%2Fphotos%2Fa.1632326476819221.1073741827.1632325406819328%2F1632326446819224%2F%3Ftype%3D3&amp;width=648&amp;show_text=true&amp;appId=702830876459350&amp;height=359\" width=\"648\" height=\"359\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p><strong><em>Staljin je odjednom pokazivan kao negativac. Kako je to prezentirano ljudima? Staljinove i Titove fotografije su, do tada, jedna uz drugu stajale na zidovima u\u010dionica.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Da, to je bilo kao no\u017eem presje\u010deno. Zato su se moji ro\u0111aci i brinuli kako \u0107u ja to primiti. Ali moram re\u0107i da to nije bilo ba\u0161 tako da je Staljin odmah bio \u201ekao izbrisan&#8221;. 1961. godine sam radio u reviji Danas. Htjeli smo objaviti jedan poznati kola\u017e koji prikazuje Mona Lisu sa Staljinovim brkovima, ali nam to nisu dopustili objaviti. A pro\u0161lo je 13 godina i jo\u0161 uvijek je bilo te snishodljivosti i opreza.<\/p>\n<p><strong><em>Rekli ste da je va\u0161a u\u010diteljica klavira bila Ruskinja, va\u0161i prijatelji, u\u010ditelji\u2026 \u0160to se s njima doga\u0111alo u ta dramati\u010dna vremena?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Nisu dirali starije ljude poput moje profesorice klavira ili \u010duvene balerine Nine Kir\u0161anove. Neke druge ruske intelektualce, sje\u0107am se svog zubara i jednog fotografa koji je radio poznate fotografije za agenciju Putnik, su izbacili iz zemlje. Morali su oti\u0107i u Argentinu. Bilo je slu\u010dajeva tog o\u0161trog pona\u0161anja.<\/p>\n<p><strong><em>Je li bilo promjene tuma\u010denja uloge Sovjetskog saveza u Drugom svjetskom ratu?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Apsolutno ne! Ovo \u0161to se sada doga\u0111a tamo (u Srbiji, op.a.) i u Hrvatskoj, taj poku\u0161aj promjene povijesnog toka, toga nije bilo. Ruski doprinos pobjedi Saveznika je bio i ostao nesumnjiv. Drugo pitanje u cijelom tom raskidu bilo je pitanje Informbiroa i informbiroovaca koji se nisu mogli odvojiti od utjecaja bolj\u0161evi\u010dke partije i Staljina. Tada je do\u0161lo do logora na Golom otoku. To je bila vrlo lo\u0161a strana stvari koja je bacila malu sjenku na povijesni trenutak u kojem je Tito raskinuo sa Staljinom.<\/p>\n<div id=\"attachment_13219\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/03\/national-geographic-titov-otok-strave\/\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-13219\" class=\"wp-image-13219 size-medium\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/goli-otok-natgeo-636x352.jpg\" alt=\"Kako je bilo na Golom otoku?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/goli-otok-natgeo-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/goli-otok-natgeo-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/03\/goli-otok-natgeo.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-13219\" class=\"wp-caption-text\">Goli Otok (screenshot: National Geographic)<\/p><\/div>\n<p><strong><em>S vremenom, saznalo se za Staljinove gulage, brutalne obra\u010dune s neistomi\u0161ljenicima i narod je promijenio mi\u0161ljenje o njemu. No i Tito je provodio sli\u010dne obra\u010dune, ba\u0161 s informbiroovcima. Na koncu, lokacija politi\u010dkog logora Goli otok je i danas zanimljiva stranim dokumentaristima kao glavni dokaz Titove antidemokracije. Kako ste se vi suo\u010dili s tim?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Na\u017ealost, jedan moj ro\u0111ak je tamo skon\u010dao samoubojstvom. To je bila sjena na na\u0161oj obitelji koja je, ina\u010de, bila uz tu novu Titovu vlast. To je malo uzdrmalo tu na\u0161u monolitnost.<\/p>\n<p><strong><em>Zapravo imamo kontradikciju izme\u0111u slu\u017ebenog tuma\u010denja i onoga \u0161to se doga\u0111alo na terenu. Ka\u017eu da je Tito raskrstio sa Staljinom, zato jer je \u017eelio liberalizirati Komunisti\u010dku partiju, a onda je Goli otok napunio politi\u010dkim neistomi\u0161ljenicima.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Gledajte, Tito je bio bolj\u0161evik od rane mladosti. To se ne mo\u017ee promijeniti preko no\u0107i. U\u010dinio je korak da svoju zemlju za\u0161titi od tutorstva grandiozne svjetske sile, ali metoda i sustav su mu bili djelomi\u010dno bolj\u0161evi\u010dki. Ta diskrepanca je u njemu i svim revolucionarima. Od Robespierrea nadalje. Oni su za ravnopravnost i slobodu, no dolazi do trenutaka kada ukidaju upravo slobodu i ravnopravnost.<\/p>\n<p><strong><em>Mo\u017eete li zamisliti kako bi Jugoslavija zapravo izgledala da nije do\u0161lo do\u00a0tog sukoba i izbacivanja iz Informbiroa? Koliko je zapravo profitirala na tome, s obzirom da se morala okrenuti prema zapadu?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>To je bio jako va\u017ean trenutak u kojem se je Jugoslavija po\u010dela razlikovati od Rumunjske, Albanije, Bugarske\u2026 Bili bismo poput tih zemalja, bez onog otvaranja prema svijetu i Europi kojeg smo do\u017eivjeli \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina. Moja generacija pisaca i umjetnika je od toga jako profitirala. Ne samo zbog toga \u0161to su ljudi dobili putovnice da mogu i\u0107i van, ve\u0107 su mogli ostvariti svoje umjetni\u010dke poduhvate. Naravno, sve do Titove smrti je bilo trenutaka opresije. Moja knjiga je jedno vrijeme bila zabranjena pa onda i predstava koja je po njoj ra\u0111ena. Ali to je bilo puno manje o\u0161tro i grubo od onoga \u0161to se doga\u0111alo u Rumunjskoj ili Poljskoj.<\/p>\n<p><strong><em>A danas, kako gledate na zemlje nastale raspadom Jugoslavije. Zamjetan je taj sentiment prema navodno slobodnom dru\u0161tvu, socijalnoj sigurnosti, razvoju. Jugoslaviju ste kritizirali, na koncu, bili ste i \u017ertva cenzure, no kako je danas?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Puno sam kriti\u010dniji prema sada\u0161njim dr\u017eavama nastalim raspadom Jugoslavije.<\/p>\n<p><strong><em>Obi\u010dno od pisaca o\u010dekujemo nekakve velike rije\u010di i recepte, a vi ste svjedok vremena, zbog \u010dega i sada razgovaramo. Mislite li da na ovim na\u0161im prostorima\u00a0koje zovemo regijom, dolaze neka bolja vremena?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>U to stvarno nisam siguran. Sve je krajnje neizvjesno, jer nema pravih lidera koji bi bili spremni oduprijeti se jednoj retrogradnoj politici koja se doga\u0111a u Srbiji i Hrvatskoj. To je osnovno. Ima dosta intelektualaca, pisaca i novinara koji imaju drugo mi\u0161ljenje i odupiru se. U Hrvatskoj postoji sloboda izra\u017eavanja i postoji prostor za ljude koji se svakodnevno izra\u017eavaju protiv politike. Nitko ih ne zatvara i nitko ih ne goni. Ali pitanje je efekta. Ljudi su manje-vi\u0161e spremni na kompromis, \u0161ute. U cijeloj Europi sredstvima parlamentarne demokracije dolaze lo\u0161i ljudi na vlast.<\/p>\n<p><strong><em>Prije sedam godina upozorili ste na latentnu opasnost od nacionalizma i ekstremizma. Je li ta opasnost i dalje latentna?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>To nije vi\u0161e onaj nacionalizam u vrijeme rata, Milo\u0161evi\u0107a. To je vi\u0161e jedno srozavanja svih mogu\u0107ih parametara; od ekonomije do obrazovanja. Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu je nekad bilo ne\u0161to sasvim drugo. Puno je trulih stvari u svim podru\u010djima i Hrvatska nije jedina \u201etrula Danska&#8221; u Europi.<\/p>\n<p><strong><em>Te 2011. godine, kada vam je uru\u010dena ugledna njema\u010dka knji\u017eevna nagrada Stefana Heyma, rekli ste da moramo prestati razmi\u0161ljati u kategorijama \u201eIstoka&#8221; i \u201eZapada&#8221;. Kako?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Da, sada se opet postavlja pitanje gdje je Istok, a gdje je Zapad. Doga\u0111aju se vrlo relativne stvari. Kao ta da, recimo, jedna gospo\u0111a Merkel, po mom mi\u0161ljenju, pripada onoj drugoj ljevijoj strani u odnosu na partiju koju vodi.<\/p>\n<p><em>Jedan od najva\u017enijih knji\u017eevnika biv\u0161e Jugoslavije, Bora \u0106osi\u0107,\u00a0 ro\u0111en je 1932. godine u Zagrebu.\u00a0Odrastao je, \u0161kolovao se i radio u Beogradu koji je napustio 1992. godine u znak prosvjeda protiv ratne politike Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. \u017divio je u Berlinu, a sada \u017eivi u Hrvatskoj. (Sini\u0161a Bogdani\u0107, <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/mona-lisa-sa-staljinovim-brkovima\/a-44439322\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Deutsche Welle<\/a>)<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nisu dirali starije ljude poput moje profesorice klavira ili \u010duvene balerine Nine Kir\u0161anove. Neke druge ruske intelektualce, sje\u0107am se svog zubara i jednog fotografa koji je radio poznate fotografije za agenciju Putnik, su izbacili iz zemlje. Morali su oti\u0107i u Argentinu. Bilo je slu\u010dajeva tog o\u0161trog pona\u0161anja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14319,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1288,1126,188,110],"class_list":["post-16456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-bora-cosic","tag-goli-otok","tag-jugoslavija","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16456"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16456\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}