Ve\u0107ina ljudi prestaje tragati za novom muzikom ve\u0107 poslije tridesetog ro\u0111endana, rezultati su nedavno provedenog istra\u017eivanja glazbene platforme Deezer, javlja Hina.<\/p>\n
Poznata je \u017eivotna \u010dinjenica da stariji ljudi vole pri\u010dati kako je nekada bilo bolje. Mo\u017eete se uvjeravati da \u0107ete zauvijek ostati mladi ili slobodna duha, ali prije ili kasnije \u0107ete po\u010deti gun\u0111ati zbog novotarija koje vas okru\u017euju. Nekima se to mo\u017eda dogodi i prije nego \u0161to se nadaju. Istra\u017eivanje Deezera (platforme za slu\u0161anje glazbe, op.mv.) sugerira da ljudi prestaju otkrivati novu glazbu u prosjeku s trideset godina i \u0161est mjeseci.<\/p>\n
Glazbena streaming usluga provela je istra\u017eivanje na tisu\u0107u gra\u0111ana Velike Britanije o njihovim glazbenim preferencijama i navikama slu\u0161anja glazbe. \u010cak 60 posto ispitanika odgovorilo je da stalno slu\u0161a iste pjesme, ne trude\u0107i se otkrivati novu glazbu. Ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine ispitanika uop\u0107e nemaju \u017eelju poslu\u0161ati glazbene brojeve izvan preferiranih glazbenih \u017eanrova.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je pokazalo i kako su ispitanici u svojoj 24. godini bili najaktivniji u potrazi za novom muzikom. Tada je \u010dak tri \u010detvrtine njih slu\u0161alo deset ili vi\u0161e novih pjesama tjedno, dok ih je 64 posto otkrivalo po pet novih izvo\u0111a\u010da svakoga mjeseca. Nakon toga, me\u0111utim, izgleda da po\u010dinje opadati sposobnost ljudi da tim tempom prate glazbene trendove. I u nekom trenutku jednostavno prestanu.<\/p>\n
Zasi\u0107enost prevelikom koli\u010dnim novih singlova na tr\u017ei\u0161tu (19 posto), obveze na radnom mjestu (16 posto) i briga za malu djecu (11 posto) navedeni su kao glavni razlozi zbog kojih je potraga za novim pjesmama, albumima i autorima u padu. “S toliko odli\u010dne glazbe na tr\u017ei\u0161tu nije \u010dudno \u0161to se osjeti prezasi\u0107enost. To \u010desto rezultira time da ostanemo ‘glazbeno paralizirani’ poslije tridesete”, ka\u017ee glazbeni urednik Adam Read<\/strong>.<\/p>\n U tinejd\u017eerskoj dobi najvi\u0161e se u prosjeku slu\u0161a pop muzika, ali glazbeni ukus “sazrije” negdje do tridesete. Do 33. godine raste vjerojatnost da ljudi nikada vi\u0161e ne\u0107e slu\u0161ati novu glazbu.<\/p>\n Neke ranije studije sugeriraju da stalno slu\u0161amo iste pjesme zbog glazbene nostalgije. Na primjer, velika studija objavljena u \u010dasopisu Memory & Cognition<\/em> pokazala je da glazba ima sna\u017ean u\u010dinak na evociranje uspomena iz \u0161kole ili s fakulteta.<\/p>\n Po\u010detkom ove godine ekonomist Seth Stephens-Davidowitz<\/strong> analizirao je podatke Spotifya u New York Timesu<\/em> i otkrio da \u0107e ista pjesma, objavljena u vrijeme kada ste bili u ranim tinejd\u017eerskim godinama, biti najpopularnija u va\u0161oj dobnoj skupini i desetlje\u0107e poslije. Istra\u017eivanje je pokazalo da nam draga pjesma stimulira osje\u0107aj ugode u mozgu i otpu\u0161ta dopamin, serotonin, oksitocin i ostale “sretne” kemikalije.<\/p>\n \u0160to pjesmu vi\u0161e volimo, to vi\u0161e tih kemikalija te\u010de na\u0161im tijelom. To se doga\u0111a svima, ali tijekom adolescentskih godina na\u0161 mozak prolazi kroz mnoge promjene. Puni smo hormona, osje\u0107ajni i osjetljivi, pa ako nam se pjesma tada svidi, velika je vjerojatnost da \u0107e to biti zauvijek. To ne zna\u010di da kasnije u \u017eivotu ne\u0107ete \u010duti koja \u0107e vam se dopasti, ali vjerojatno ne\u0107e imati jednako jak u\u010dinak, jednostavo zato jer vi\u0161e nismo takve “spu\u017eve”.<\/p>\n