{"id":16911,"date":"2018-07-20T15:47:44","date_gmt":"2018-07-20T13:47:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=16911"},"modified":"2018-07-20T15:47:44","modified_gmt":"2018-07-20T13:47:44","slug":"zasto-se-osjecamo-mladima-ili-starijima-nego-doista-jesmo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/07\/zasto-se-osjecamo-mladima-ili-starijima-nego-doista-jesmo\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se osje\u0107amo mla\u0111ima ili starijima nego doista jesmo?"},"content":{"rendered":"<p>Zamislite da imate rodni list na kojem pi\u0161e da imate onoliko godina kako se osje\u0107ate? Koliko biste tad bili stari? Ba\u0161 kao i va\u0161a te\u017eina ili broj cipela, broj godina koji je pro\u0161ao otkako ste do\u0161li na ovaj svijet jedna je od nepromjenjivih \u010dinjenica. No svakodnevni \u017eivot nas u\u010di da ne do\u017eivljavamo svi jednako starenje pa se mnogi ludi osje\u0107aju starije ili mla\u0111e od onoga \u0161to stvarno jesu.<\/p>\n<p>Znanstvenike ova tema ve\u0107 dugo intrigira. Ustanovili su da je &#8220;subjektivna dob&#8221; klju\u010dna u razumijevanju za\u0161to se neki ljudi osje\u0107aju bolje a neki lo\u0161ije kad imaju odre\u0111eni broj godina. &#8220;Ako se osje\u0107ate mnogo mla\u0111e od svoje kronolo\u0161ke dobi, to mo\u017ee zna\u010dajno utjecati na va\u0161e svakodnevne odluke2, ka\u017ee <strong>Brian Nosek<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Virginia, a pi\u0161e <a href=\"http:\/\/www.bbc.com\/future\/story\/20180712-the-age-you-feel-means-more-than-your-actual-birthdate\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">BBC<\/a>.<\/p>\n<p>No pri\u010da ne zavr\u0161ava na tome. Razne studije pokazale su da va\u0161a subjektivna dob ima velik u\u010dinak i na zdravlje, uklju\u010duju\u0107i i rizik od smrti. Na neki doista stvaran na\u010din, mi smo stvarno stari onoliko koliko se osje\u0107amo starima. S obzirom na navedeno, mnogi znanstvenici nastoje otkriti psiholo\u0161ke, biolo\u0161ke i dru\u0161tvene faktore koji oblikuju individualno iskustvo starenja i ustanoviti kako nam to mo\u017ee pomo\u0107i da \u017eivimo dulje i zdravije.<\/p>\n<h3>Subjektivna mladost ne zna\u010di nezrelost<\/h3>\n<p>Novo shva\u0107anje starenja i nije tako novo, ve\u0107 staro nekoliko desetlje\u0107a. Neke studije o jazu izme\u0111u kronolo\u0161ke i subjektivne dobi provodile su se i u 70-im i 80-im godinama. Taj po\u010detni interes za temu u me\u0111uvremenu se pretvorio u pravu poplavu. Svi sila novijih studija u proteklih desetak godina istra\u017eila je psiholo\u0161ki potencijal i posljedice te diskrepancije.<\/p>\n<p>Jedan od najzanimljivijih pravaca istra\u017eivanja \u017eelio je otkriti kako subjektivna dob utje\u010de na na\u0161u osobnost. Sada je uglavnom prihva\u0107eno da ljudi s godinama postaju osjetljiviji, manje ekstrovertirani i manje otvoreni za nova iskustva. Sve su to osobne promjene manje prisutne kod osoba &#8220;mladih u du\u0161i&#8221;, a vi\u0161e kod onih koji se osje\u0107aju starije.<\/p>\n<p>Zanimljivo, subjektivno mla\u0111i ljudi tako\u0111er s vremenom postaju svjesniji sebe i manje neuroti\u010dni, odnosno dobivaju i one pozitivne karakteristike koje dolaze s godinama. Tako se \u010dini da stje\u010du i mudrost koja dolazi sa starenjem, no ne po cijenu mladena\u010dke energije. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da nas subjektivna mladost ipak ne ostavlja zamrznute u stanju stalne nezrelosti. Ako se osje\u0107ate mla\u0111ima nego \u0161to doista jeste, prijeti vam i manji rizik od depresije i demencije, kao i op\u0107enito bolje fizi\u010dko zdravlje te manja mogu\u0107nost da zavr\u0161ite na bolni\u010dkom lije\u010denju.<\/p>\n<h3>Depresija nas \u010dini starijima<\/h3>\n<p><strong>Yannick Stephan<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Montpellier usporedio je rezultate tri longitudinalne studije koje su zajedno pratile vi\u0161e od 17.000 osoba srednje i starije dobi. Ve\u0107ina ispitanih osje\u0107ala se oko osam godina mla\u0111e od svoje stvarne dobi. No neki su osje\u0107ali da su ostarjeli i posljedice su bile prili\u010dno ozbiljne. Ako se osje\u0107ate starijima izme\u0111u 8 i 13 godina, prijeti vam 18-25 posto ve\u0107i rizik od smrti \u010dak i kad isklju\u010dite ostale demografske faktore poput obrazovanja, rase ili bra\u010dnog statusa.<\/p>\n<p>Mnogo je razloga za\u0161to subjektivna dob govori puno o sveukupnom zdravlju. To je mo\u017eda rezultat i tih prate\u0107ih osobnih promjena jer uz ni\u017eu subjektivnu dob dolazi i \u0161iri spektar aktivnosti kojima se ljudi bave (putovanje, u\u010denje novih jezika, sport\u2026).<\/p>\n<p>No mehanizam koji povezuje zdravstvenu i mentalnu dobrobit sa subjektivnom dobi zasigurno funkcionira u oba smjera. Ako ste depresivni, zaboravni i fizi\u010dki osjetljivi, vjerojatno \u0107ete se osje\u0107ati starije. Rezultat mo\u017ee biti za\u010darani krug s psiholo\u0161kim i fiziolo\u0161kim faktorima koji oba pridonose vi\u0161oj subjektivnoj dobi i lo\u0161ijem zdravlju, zbog \u010dega se onda mo\u017eemo osje\u0107ati jo\u0161 starijima i jo\u0161 ranjivijima.<\/p>\n<h3>Subjektivna dob nije manje va\u017ena od kronolo\u0161ke<\/h3>\n<p>Analiza doktora Stephana, objavljena u \u010dasopisu <em>Psychosomatic Medicine<\/em>, najve\u0107a je studija utjecaja subjektivne dobi na smrtnost. Ukratko, zaklju\u010dak studije glasi da je utjecaj subjektivne dobi isti ili \u010dak zna\u010dajniji od kronolo\u0161ke. Ili drugim rije\u010dima: va\u0161a subjektivna dob mo\u017ee bolje predvidjeti va\u0161e zdravlje nego datum va\u0161eg ro\u0111enja. Imaju\u0107i to na umu, mnogi znanstvenici poku\u0161avaju doku\u010diti kad to to\u010dno na\u0161e tijelo i na\u0161 um po\u010dinju godina do\u017eivljavati druga\u010dije? I za\u0161to se to doga\u0111a?<\/p>\n<p>Profesor Nosek je u suradnji s <strong>Nicole Lindner<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Virginija, ustanovio da se diskrepancija izme\u0111u kronolo\u0161ke i subjektivne dobi razvija kroz du\u017ei vremenski period. Kao \u0161to je i za o\u010dekivati, ve\u0107ina djece osje\u0107a se onoliko staro koliko doista i jesu stara. No oko 25. godine razlike po\u010dinju biti zamjetne. Oko 70 posto 30-godi\u0161njaka osje\u0107a se mla\u0111ima nego doista jesu. Nakon toga taj nesklad samo raste. Lindner i Nosek su tako\u0111er izmjerili \u201e\u017eeljenu dob\u201c svojih ispitanika te nakon toga zaklju\u010dili da nam se na\u0161a \u017eivotna iskustva kroz \u017eivot \u010dine sve boljima i boljima, jedino \u0161to nam se \u010dini da se odvijaju ne\u0161to sporijim ritmom.<\/p>\n<p>Neki psiholozi spekuliraju da je ni\u017ea subjektivna dob zapravo vrsta obrambenog mehanizma, na\u010din na koji se branimo od dobno uvjetovanih stereotipa. Takvog je mi\u0161ljenja <strong>Anna Kornadt<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Bielefeld u Njema\u010dkoj. Njezina studija razmatra ideju da je osje\u0107aj subjektivne dobi razli\u010dit s obzirom na kontekst, pa se tako u radnoj okolini osje\u0107ano na jedan, a u osobnim odnosima na drugi na\u010din. Tako\u0111er, ustanovila je da je subjektivna dob to ni\u017ea \u0161to se osoba nalazi u okolini koja vi\u0161e podr\u017eava dobne stereotipe. Na primjer, kad netko vjeruje da &#8220;ima 65 godina ali se osje\u0107a kao da mu je 50&#8221; to bi moglo zna\u010diti da je manje zabrinut za svoju efikasnost na poslu i da optimisti\u010dnije gleda na svoju budu\u0107nost.<\/p>\n<p>Uloga subjektivne dobi mogla bi biti upravo to\u00a0 &#8211; da nas obrani od negativnog stava dru\u0161tva prema starijoj dobi. Time se mogu objasniti i pozitivni utjecaji ni\u017ee subjektivne dobi na zdravlje. No unato\u010d svim prednostima, znanstvenici tek sad po\u010dinju uo\u010davati sve potencijalne implikacije ni\u017ee subjektivne dobi i mo\u0107 koju ona nosi sa sobom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razne studije pokazale su da va\u0161a subjektivna dob ima velik u\u010dinak i na zdravlje, uklju\u010duju\u0107i i rizik od smrti. Na neki doista stvaran na\u010din, mi smo stvarno stari onoliko koliko se osje\u0107amo starima. S obzirom na navedeno, mnogi znanstvenici nastoje otkriti psiholo\u0161ke, biolo\u0161ke i dru\u0161tvene faktore koji oblikuju individualno iskustvo starenja i ustanoviti kako nam to mo\u017ee pomo\u0107i da \u017eivimo dulje i zdravije.  <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5821,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1185,519,345,80],"class_list":["post-16911","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-ageizam","tag-medicina","tag-psihologija","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16911"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16911\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}