{"id":16915,"date":"2018-07-22T10:02:44","date_gmt":"2018-07-22T08:02:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=16915"},"modified":"2018-07-22T10:22:51","modified_gmt":"2018-07-22T08:22:51","slug":"stariji-ljudi-se-ubijaju-cesce-od-drugih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/07\/stariji-ljudi-se-ubijaju-cesce-od-drugih\/","title":{"rendered":"Stariji ljudi se ubijaju \u010de\u0161\u0107e od drugih"},"content":{"rendered":"<p>Samoubojstvo je i dalje tabu tema u javnosti, iako je jasna potreba o tome razgovarati i ozbiljno promi\u0161ljati. Hrvatska, sre\u0107om, nije ekstreman primjer, no odre\u0111eni trendovi postaju zanimljivi. Onise, na\u017ealost, uglavnom ve\u017eu za starije osobe, koje se sve manje libe di\u0107i ruku na sebe, pi\u0161e <a href=\"http:\/\/suh.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Glas umirovljenika<\/strong><\/a>.<\/p>\n<p>Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku i MUP-a za razdoblje od 2007. do 2017., osobe starije od 60 godina \u010dine izme\u0111u 40 i 50 posto svih suicida u Hrvatskoj na godi\u0161njoj razini. Ukupna stopa samoubojstava starijih od 60 godina ve\u0107a je nego u ostalim dobnim skupinama. Pritom je najgora bila 2008. kada su sebi presudile \u010dak 402 starije osobe.<\/p>\n<p>Upe\u010datljiv je i podatak da se u dva do tri puta ve\u0107oj mjeri ubijaju mu\u0161karci, nego \u017eene. Mo\u017eda kao jo\u0161 uvijek tradicionalno dru\u0161tvu stavljamo preveliki teret na mu\u0161karca za primarnog hranitelja obitelji.<\/p>\n<h3>Alarmantnih 50 posto<\/h3>\n<p>S druge strane, najmanji broj samoubojstava starijih osoba zabilje\u017een je 2013. kad je 271 osoba odlu\u010dila skon\u010dati na ovaj na\u010din. Tako\u0111er, to je godina u kojoj je suicid po\u010dinilo najmanje starijih \u017eena (67) i mu\u0161karaca (204). Iz cjelokupne statistike vidljivo je da je broj samoubojstava kod starijih osoba u blagome porastu, naro\u010dito u posljednje tri godine.<\/p>\n<p>Dok je Hrvatska prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. prema broju samoubojstava bila u prosjeku (11,6 osoba na 100.000 stanovnika), ne smije se dopustiti mogu\u0107i porast trenda, za \u0161to je potrebno ozbiljno poraditi na prevenciji.<\/p>\n<div id=\"attachment_10682\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-10682\" class=\"size-medium wp-image-10682\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/biserka-budigan-636x424.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"424\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/biserka-budigan-636x424.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/biserka-budigan.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-10682\" class=\"wp-caption-text\">Biserka Budigam, SUH (foto: S. Bura\/S.Bogdanic\/Mojevrijeme.hr)<\/p><\/div>\n<p>Te\u0161ko je od oka prosuditi \u0161to su sve razlozi rastu\u0107em broju samoubojica u starijoj dobnoj skupini, no motivi se ipak naziru. \u201eStari su \u010desto i \u017ertve prijevara, ili pak naglo osiroma\u0161e odlaskom u mirovinu ili po smrti partnera, ili otkaza prije mirovine. Neizlje\u010dive bolesti i tjelesna patnja tako\u0111er su \u010desti razlozi za samoubojstvo, a tu je i samo\u0107a\u201c, isti\u010de psihologinja SUH-a <strong>Biserka Budigam<\/strong>, te dodaje kako ima i drugih uzro\u010dnika, poput pronalaska utjehe u alkoholu, opijatima i sli\u010dnom.<\/p>\n<p>\u010cesti simptom je i nepovjerenje prema psiholozima ili bilo kojoj drugoj vrsti stru\u010dne pomo\u0107i. Brojni doma\u0107i i strani psiholozi i sociolozi poku\u0161ali su prona\u0107i sve uzroke suicida. Ve\u0107ina ih se sla\u017ee kako su, osim psihi\u010dkih stanja, to i dru\u0161tvene okolnosti.<\/p>\n<p>Tako psihijatrinja Dragica Kozari\u0107-Kova\u010di\u0107 sa suradnicima navodi da su \u201esamoubojstva \u010de\u0161\u0107a u doba velikih ekonomskih kriza, a stagniraju i vrijeme gospodarskog napretka. Suprotno lai\u010dkom o\u010dekivanju, stopa samoubojstava smanjuje se tijekom ratnih razdoblja, a pove\u0107ava u poratnom razdoblju.\u201c Ista znanstvenica navodi i kako je op\u0107e poznata \u010dinjenica da su samoubojstva \u010de\u0161\u0107a u velikim gradovima i kod starijih ljudi.<\/p>\n<h3>Brojni motivi<\/h3>\n<p>Starost donosi ve\u0107u emocionalnu osjetljivost, pa \u201eokida\u010di\u201c za suicid mogu biti posvuda. Najbolnije od svega jest to \u0161to se potencijalni samoubojice \u010desto obra\u0107aju svojim bli\u017enjima, te otvoreno iskazuju namjeru suicida. Stoga je va\u017eno \u0161to vi\u0161e razgovarati, ali i ozbiljno shvatiti i zaustaviti potencijalnog samoubojicu u naumu. U tom smislu, isti\u010de psihologinja Budigam \u201esvatko je odgovoran za samoubojstvo \u010dovjeka iz svoga okru\u017eenja\u201c. Kako statistika ka\u017ee, \u010de\u0161\u0107e \u0107e to biti mu\u0161karac negoli \u017eena.<\/p>\n<p>Sociolog <strong>Aleksandar \u0160tulhofer<\/strong> je prou\u010davao poveznicu izme\u0111u suicida i socijalne isklju\u010denosti. Definirao je socijalnu isklju\u010denost kao \u201eza\u010darani krug koji \u010dine nezaposlenost, siroma\u0161tvo i socijalna izolacija\u201c i zaklju\u010dio kako je povezanost socijalne isklju\u010denosti i samoubojstva naj\u010de\u0161\u0107e neizravna, ali navodi kako je ipak mogu\u0107e da se kod dugotrajne socijalne isklju\u010denosti mogu poja\u010dati \u010dimbenici koji\u00a0utje\u010du na odluku o po\u010dinjenju suicida. U Hrvatskoj, gdje je svaka tre\u0107a osoba starija od 65 godina u zoni siroma\u0161tva, logi\u010dno je pretpostaviti visok utjecaj siroma\u0161tva, ovrha, dugova, gubitka ostojanstva. Ni\u0161ta \u010dudno da broj samoubojica, osobito ranjive kategorije starijih osoba, raste. \u010cak 78% svih globalno po\u010dinjenih samoubojstava bilje\u017ee se u zemljama s niskom ili srednjom ekonomskom razvijeno\u0161\u0107u. A Hrvatska razvojno uporno klizi ka dnu; sada smo tek ne\u0161to razvijeniji od Bugarske.<\/p>\n<p>Ako \u0107emo gledati ukupnu statistiku, u Hrvatskoj svakog dana dvije osobe skon\u010daju \u017eivot od vlastite ruke, a jo\u0161 dvije to poku\u0161aju. Hrvatska je pro\u0161la ratno i poratno razdoblje te ekonomsku krizu, pa je, prema mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka, izvjesno da su upravo to bili uzro\u010dnici pove\u0107anog broja samoubojstava u pojedinim razdobljima.<\/p>\n<p>No i raspad tradicionalne obitelji i sve ve\u0107a usamljenost, koja je u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi u\u010destala, faktori su koji utje\u010du na sve ve\u0107i postotak samoubojstava baka i djedova.<\/p>\n<p>Da, stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi.\u00a0Samoubojica \u0107e vjerojatnije biti stariji mu\u0161karac koji \u0107e skratiti svoje muke vje\u0161anjem i to u urbanom kontinentalnom dijelu Hrvatske. Te\u0161ko je sprije\u010diti, no neke preventivne mjere mogu se poduzeti, primjerice, pove\u0107anje mirovina, otvaranje klubova i programa za starije u gradovima sjevera Hrvatske. Prije svega, potrebno je vratiti dostojanstvo starijim osobama. <em>(Milan Dalmacija, <a href=\"http:\/\/suh.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Glas umirovljenika<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najbolnije od svega jest to \u0161to se potencijalni samoubojice \u010desto obra\u0107aju svojim bli\u017enjima, te otvoreno iskazuju namjeru suicida. Stoga je va\u017eno \u0161to vi\u0161e razgovarati, ali i ozbiljno shvatiti i zaustaviti potencijalnog samoubojicu u naumu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16916,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[953],"class_list":["post-16915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-samoubojstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16915"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16915\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}