{"id":17071,"date":"2018-08-03T17:26:19","date_gmt":"2018-08-03T15:26:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17071"},"modified":"2018-08-03T19:03:59","modified_gmt":"2018-08-03T17:03:59","slug":"jugoslavija-1975-na-pregled-se-ceka-mjesecima-sve-vise-karcinoma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/08\/jugoslavija-1975-na-pregled-se-ceka-mjesecima-sve-vise-karcinoma\/","title":{"rendered":"Jugoslavija 1975: Na pregled se \u010deka mjesecima, sve vi\u0161e karcinoma"},"content":{"rendered":"

\u201eKako se ra\u0111aju, od \u010dega boluju, stanovnici Jugoslavije? Najdu\u017ee se \u017eivi u Crnoj Gori, a najmla\u0111e stanovni\u0161tvo ima Bosna i Hercegovina. Koliko nas radi, kad armija bolesnih svakodnevno \u010deka pred lekarskim ordinacijama?\u201c\u00a0 Odgovore na ova pitanja dao je beogradski tjednik Duga 1975. godine<\/strong>. Tekst prenosimo u cijelosti. \u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n

Do\u0111e \u010dovek kod “svog” lekara, kod lekara op\u0161te prakse, a ovaj ga pogleda, pregleda i da uput za specijalistu. Ako se tom pacijentu u\u010dini da je re\u0161io sve probleme, pa ve\u0107 i po\u010dinje da zaboravlja nerviranje zbog \u010dekanja da do\u0111e na red – prevario se.\u00a0 Muke tek predstoje.<\/p>\n

Specijalisti\u010dki pregled se \u010deka mjesecima<\/h3>\n

Obaviti pregled kod specijaliste (tako je u Beogradu, a sli\u010dno i u svakom drugom gradu) potrebno je zakazati ga (kod kardiologa recimo) najmanje dva meseca ranije<\/strong>. Sli\u010dno je, mada se ne\u0161to manje \u010deka na red, i kod ostalih specijalista.<\/p>\n

\u010cekaju\u0107i da kona\u010dno zavr\u0161i sve te preglede, da se re\u0161i maltretiranja, nerviranja, \u010dekanja pred \u0161alterima medicinske administracije; posmatraju\u0107i oko sebe gomilu naroda koja u svakoj sobi, u svakoj \u010dekaonici, u hodniku tako\u0111e \u010deka na svoj red – \u010doveku do\u0111e da se stvarno zapita: Pa koliko nas je to bolesnih?<\/p>\n

Otkud to da danas, kada nam je standard ve\u0107i nego ikad, imamo vi\u0161e bolesnika u bolnicama, nego pre dvadeset godina, kada je sve izgledalo druk\u010dije? Koliko nas zapravo radi, ako armija bolesnih svakodnevno \u010deka pred lekarskim ordinacijama? Da li smo postali nacija bolesnika?<\/p>\n

Jugoslaveni su sve bolesniji i sve du\u017ee \u017eive<\/h3>\n

Zvu\u010di po malo nelogi\u010dno, ali je ta\u010dno: Jugosloveni danas boluju sve \u010de\u0161\u0107e i sve vi\u0161e, ali \u017eive – sve du\u017ee! A da bi ova nelogi\u010dnost bila koliko-toliko jasna, odnosno logi\u010dna, trebalo bi odmah re\u0107i, da se u na\u0161oj zemlji, u odnosu na 1950-tu godinu znatno smanjio broj obolelih od zaraznih bolesti (koje su \u010desto odnosile stotine \u017eivota), a da se sa druge strane, skoro utrostru\u010dio broj hroni\u010dnih oboljenja.<\/p>\n

Broj mentalnih poreme\u0107aja (prouzrokovanih naj\u010de\u0161\u0107e neurozom) pove\u0107ao se u istom periodu za 17 puta. Statisti\u010dki podaci o svemu ovome govore daleko jasnije.<\/p>\n

U 1973. godini u na\u0161oj zemlji od zaraznih oboljenja bolovalo je ukupno 150.000 gra\u0111ana, \u0161to zna\u010di oko 700 bolesnika na 100.000 stanovnika. Umirala su u proseku samo 2 pacijenta.<\/p>\n

\"Zarazne

Variola Vera, 1982.<\/p><\/div>\n

Zarazne bolesti odnose \u017eivote na Kosovu<\/h3>\n

Ne tako davno – pedesetih godina ovog veka, na na\u0161oj teritoriji, \u0161arlah, trbu\u0161ni tifus i difterija odnosili su na stotine pa i hiljade \u017eivota. Po pravilu, \u017ertve su bili najneotporniji – deca. Ta vremena su dakle pro\u0161la, ali zarazne bolesti jo\u0161 nismo sasvim iskorenili.<\/p>\n

U krajevima gde se bolje \u017eivi, gde je standard na ve\u0107em nivou, gotovo da i nema te\u017eih oblika zaraznih bolesti: u Crnoj Gori naprimer na 100.000 stanovnika, od zaraznih oboljenja ne umire niko, ali zato na Kosovu iz istih razloga umire 8 ljudi na 100.000 stanovnika.<\/p>\n

U pretpro\u0161loj godini od zaraznih bolesti u Makedoniji je bolovalo 1.300 gra\u0111ana, a u BiH 480. Svi podaci se odnose na podru\u010dje gde \u017eivi pribli\u017eno 100.000 stanovnika.<\/p>\n

Na Kosovu tifus, u Bosni male boginje, u Hrvatskoj \u0161arlah, u Srbiji trahoma<\/h3>\n

Na Kosovu se najvi\u0161e boluje od trbu\u0161nog tifusa, difterije i trahome, u BiH od malih boginja i \u017eutice, u Hrvatskoj od \u0161arlaha, u Srbiji od malih boginja, trahome i trovanja hranom, u Sloveniji od zapaljenja mo\u017edane opne i trovanja hranom, dok su Vojvo\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e “padali” u krevet od difterije i trahome.<\/p>\n

Pa ipak, bez obzira na to \u0161to su zarazna oboljenja i dalje prisutna na karti na\u0161e patologije, mora se re\u0107i da je broj obolelih sveden na mali procenat.\u00a0\u010cak i taj minimalni postotak u odnosu na druge vrste oboljenja u stalnom je padu, jer poslednjih godina u nerazvijene krajeve sti\u017eu vodovod i kanalizacija – \u010dije odsustvo je naj\u010de\u0161\u0107e izazivalo epidemije.<\/p>\n

\"\"

screenshot: TVMyCentury<\/p><\/div>\n

Sve vi\u0161e raka i sr\u010danih oboljenja<\/h3>\n

Broj zaraznih bolesti je u naglom opadanja, a hroni\u010dnih u naglom (i nezadr\u017eivom) porastu. Po\u010detkom 1960. godine zbog oboljenja srca u bolnicama je boravilo oko 65 hiljada gra\u0111ana, 1968. godine oko 110 hiljada, a pre dve godine ne\u0161to vi\u0161e od 160 hiljada.<\/p>\n

Zbog srca je 1967. godine izgubljeno 2.700 radnih dana od oko 20.000 koliko su ukupno pojela bolovanja u na\u0161oj zemlji. U pretpro\u0161loj godini sr\u010dani bolesnici proveli su na bolovanju \u010dak 3.500 radnih dana.<\/p>\n

Bolesti srca primorali su veliki broj radnih ljudi da se, pre nego \u0161to su mislili, odlu\u010de za odlazak u penziju. Pre pet godina u na\u0161oj zemlji penzionisana su ukupno 25.184 radnika, a samo zbog srca i sr\u010danih tegoba 6.706 radnika. \u0160to se organa za varenje ti\u010de – tu nije zabele\u017een veliki skok, ali se smatra da broj od 195.000 koliko ih je bilo u 1971. godini – ipak zabrinjava.<\/p>\n

Vi\u0161e od toga zabrinjava porast broja onih koji boluju od raka. Naravno, zbog toga \u0161to se oboljenja raka veoma retko le\u010de, pa se dogodilo, da su maligana oboljenja pro\u0161le godine zauzela drugo mesto na rang listi smrtnosti u na\u0161oj zemlji. U 1960. godini zbog raka je u bolnicama bilo ne\u0161to vi\u0161e od 50.000 gra\u0111ana, osam godina kasnije 64.000, a pre godinu dana \u010dak 70.000 bolesnika.<\/p>\n

A ni \u017eivci nisu ba\u0161 najbolje<\/h3>\n

Cifre o zabele\u017eenom broju mentalnih poreme\u0107aja govore u prilog opravdanog verovanja da su – i to ne samo kod nas – mentalna oboljenja postala bolest stole\u0107a.<\/p>\n

Na\u0161i podaci o tome izgledaju ovako: pre dvadeset i pet godina (1950) zbog mentalnih poreme\u0107aja ordinacije specijalista za ovu bolest posetilo je 65.782 gra\u0111anina, a dve i po decenije kasnije (1974) ovaj broj je pove\u0107an za 18 puta (na pregledima je bilo ta\u010dno 1,134.686 bolesnika).<\/p>\n

\u0160ta obja\u0161njava ovaj podatak? Stru\u010dnjaci su jednoglasni: nagla posleratna industrijalizacija zemlje, migracija seoskog stanovni\u0161tva u gradove, nemogu\u0107nost prilago\u0111avanja novim uslovima \u017eivota i rada uop\u0161te, brzi tempo \u017eivljenja – najvi\u0161e su doprineli naglom pove\u0107anju broja mentalnih stresova.<\/p>\n

\"Kako

\u0160tafeta u Mariboru<\/p><\/div>\n

\u017divotni vijek \u2013 69 godina<\/h3>\n

I pored toga \u0161to podaci govore da se u nekim oblastima medicine naglo pove\u0107ava broj onih koji boluju – neosporno je, da se iz godine u godinu stalno pove\u0107ava prose\u010dan vek \u017eivota jugoslovenskog gra\u0111anina.<\/p>\n

U ovoj 1975. godini on se pribli\u017eio brojki 69 godina – \u0161to zna\u010di da toliko u proseku \u017eive stanovnici na\u0161e zemlje.<\/p>\n

U kojoj meri su standard i razvitak medicinske slu\u017ebe omogu\u0107ili da se ova granica pomeri na gore, najbolje ilustruje podatak koji ka\u017ee da se od 1960. godine prose\u010dan vek \u017eivota kod mu\u0161karaca pove\u0107ao za 8, a kod \u017eene za 9,5 godina. Najve\u0107i porast zabele\u017een je na Kosovu (mu\u0161karci danas u pro\u0161eku \u017eive 12 godina vi\u0161e, a \u017eene 19,8 godina).<\/p>\n

Ipak, gledano po republikama i njihovim prosecima, najdu\u017ee se \u017eivi u Crnoj Gori, Sloveniji – u ovim krajevima \u017eivi se prose\u010dno vi\u0161e od 71 godine. To je izgleda i doprinelo da ove dve republike dobiju najstarije stanovni\u0161tvo. Pridru\u017euje im se Vojvodina i Hrvatska gde tako\u0111e \u017eivi izuzetno veliki broj starih ljudi (izme\u0111u 65 i 70 godina).<\/p>\n

Ne\u0161to manji procenat staraca ima Srbija i Makedonija, dok mla\u0111e (ali ne i mlado) stanovni\u0161tvo \u017eivi jedino u Bosni i Hercegovini i pojedinim delovima Kosova. Toliko, dakle u proseku \u017eivimo.<\/p>\n

Broj karcinoma porastao za 35%<\/strong><\/h3>\n

Bolesti srca su kao \u0161to smo rekli u naglom porastu, pa je i normalno \u0161to one odnose i mnogo \u017eivota. \u010cak 30 odsto od ukupnog broja umrlih podleglo je bolestima srca.<\/p>\n

Zatim dolaze maligna oboljenja – iz godile u godinu sve je vi\u0161e onih koji umiru od raka. Za poslednjih dvadeset godina broj umrlih od raka pove\u0107ao se \u010dak za 35 odsto, dok je u istom periodu broj umrlih od oboljenja centralnog nervnog sistema pove\u0107an za 44 odsto. Veliki broj umire od povreda zadobijenih u saobra\u0107ajnim nesre\u0107ama.<\/p>\n

Na 1000 beba, umre ih 53<\/h3>\n

Naveli smo koliko, kako \u017eive i od \u010dega naj\u010de\u0161\u0107e umiru Jugosloveni. A kako se ra\u0111aju? Prestali smo, a to je najva\u017enije, da po broju smrtnosti odoj\u010dadi, budemo evropski problem. Jer, pre dvadesetak godina od 1000 ro\u0111enih mali\u0161ana umiralo je 140. Taj broj je znatno smanjen, a poslednjih godina od istog broja ro\u0111enih, umire 53 odoj\u010deta.<\/p>\n

Ako su ovi podaci bar donekle uspeli da stvore sliku nacionalne patologije, ostaje na kraju da se ceo pregled, izra\u017een jezikom statisti\u010dara, svede na zaklju\u010dak: u pore\u0111enju sa proteklim godinama Jugosloveni se sve \u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju lekaru, odnosno sve vi\u0161e boluju – ali sve du\u017ee \u017eive.<\/p>\n

\/autor: Jovan Kozomara \/ Duga, srpanj 1975. \/ Yugopapir<\/a>\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na tisu\u0107u beba umire ih 53. Za obaviti pregled kod specijalista u Beogradu treba ga zakazati najmanje dva mjeseca ranije. Sli\u010dno je, mada se ne\u0161to manje \u010deka na red, i kod ostalih specijalista. U deset godina broj oboljelih od raka pove\u0107ao se za 35 posto. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":17074,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,328,51],"class_list":["post-17071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-retro","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17071"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17071\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}