{"id":17144,"date":"2018-08-08T08:55:40","date_gmt":"2018-08-08T06:55:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17144"},"modified":"2018-08-08T09:12:10","modified_gmt":"2018-08-08T07:12:10","slug":"znate-li-zasto-je-lakse-kritizirati-nego-pohvaliti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/08\/znate-li-zasto-je-lakse-kritizirati-nego-pohvaliti\/","title":{"rendered":"Znate li za\u0161to je lak\u0161e kritizirati nego pohvaliti?"},"content":{"rendered":"<p>Jeste li od onih koji u svemu naizgled dobrome vide lo\u0161e? I u najnesebi\u010dnijim ljudskim gestama tra\u017eite manu, gledate tko \u0107e se njima okoristiti i pronalazite skrivene motive? \u010cak i kada \u0107ete vi od te geste profitirati? Mislite li da dobri ljudi jednostavno ne postoje? Ili, ako postoje, rijetki su poput dijamanta?<\/p>\n<p>Svi smo, manje-vi\u0161e, skloni kritizirati ljude i zanemarivati njihova dobra djela i namjere. Nije to samo stvar kulture, potvrdili su neurobiolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke u istra\u017eivanju koje je vodio <strong>Lawrence Ngo<\/strong>. Na\u0161 mozak konstruiran je na na\u010din da negativne ishode nekog postupka pripusuje namjeri, a dobre ishode slu\u010dajnosti.<\/p>\n<p>Pogledajte onog krasnog mladi\u0107a koji poma\u017ee staroj gospo\u0111i u kupovini. \u201eKakvu korist on ima od toga?\u201c prva je misao koja \u0107e ve\u0107ini pasti na pamet. Ta misao je jednostavno br\u017ea od one druge: \u201eGle kako je lijepo \u0161to joj poma\u017ee!\u201c<\/p>\n<h3>Lo\u0161 scenarij<\/h3>\n<p>Za potrebe istra\u017eivanja, neurobilozi su smislili scenarij prema kojem potpredsjednik tvrtke dolazi predsjedniku i predla\u017ee novu proizvodnju koja \u0107e zna\u010dajno podi\u0107i profit kompanije, ali \u0107e jako na\u0161teti okoli\u0161u. Predsjednik mu dogovara: \u201eBriga me za okoli\u0161, \u017eelim \u0161to vi\u0161e novca. Zapo\u010dnite proizvodnju!\u201c<\/p>\n<p>\u017deli li predsjednik namjerno na\u0161tetiti okoli\u0161u? 82 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno.<\/p>\n<h3>Dobar scenarij<\/h3>\n<p>Kreiran je i drugi scenarije prema kojem predsjednik kompanije odobrava proizvodnju koja \u0107e pobve\u0107ati profit, ali i zna\u010dajno <strong>POMO\u0106I<\/strong> okoli\u0161u.<\/p>\n<p>\u017deli li predsjednik namjerno pomo\u0107i okoli\u0161u? Samo je 23 posto ispitanika odgovorilo potvrdno.<\/p>\n<p>A prava istina jest da predsjednika uop\u0107e nije briga za okoli\u0161 i prema onome \u0161to smo \u010duli, potpuno je indiferentan po tom pitanju. Ne postoji logi\u010dan razlog da pomislimo kako je iza lo\u0161eg scenarija ve\u0107a namjera nego iza dobrog scenarija. No to je ljudska priroda. Ovaj je efekt nazvan <strong>Knobeov efekt<\/strong>, a prema filozofu koji je smislio navedene scenarije.<\/p>\n<h3>Unaprijedite sebe!<\/h3>\n<p>Da bi objasnili ishode ovog psiholo\u0161kog eksperimenta, znanstvenici su smislili \u010detrdeset raznih scenarija pa su funkcionalnom magnetskom rezonancom analizirali mo\u017edanu aktivnost ispitanika. Zaklju\u010dili su da puno smo racionalniji i kriti\u010dniji kada prosu\u0111ujemo ne\u010dije pozitivne poteze i pri tome se posebno aktivira dio mozga koji zovemo amigdalom. Posljedica je to nesvjesnog vjerovanja da su pozitivne namjere posljedica sebi\u010dnog \u010dina pa jednostavno tra\u017eimo gre\u0161ke. Primjerice, u scenariju koji poma\u017ee okoli\u0161u, vjerujemo da je to nenamjerna nuspojava.<\/p>\n<p>Da bismo nekoga pohvalili, moramo pobijediti sebe.\u00a0S druge strane, puno je lak\u0161e nekoga osuditi. Za to nam je, naprosto, potrebno puno manje mo\u017edane aktivnosti, analiti\u010dnosti i razuma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li od onih koji u svemu naizgled dobrome vidite lo\u0161e? I u najnesebi\u010dnijim ljudskim gestama tra\u017eite manu, gledate tko \u0107e se njima okoristiti i pronalazite skrivene motive? \u010cak i kada \u0107ete vi od te geste profitirati? Mislite li da dobri ljudi jednostavno ne postoje? Ili, ako postoje, rijetki su poput dijamanta?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":17145,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[453,214,500,345],"class_list":["post-17144","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-drustvene-mreze","tag-mozak","tag-nasilje","tag-psihologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}