{"id":17155,"date":"2018-08-08T12:32:55","date_gmt":"2018-08-08T10:32:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17155"},"modified":"2018-08-09T12:28:31","modified_gmt":"2018-08-09T10:28:31","slug":"ovim-umirovljenici-rade-zbog-novca-ali-i-zbog-osjecaja-da-su-korisni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/08\/ovim-umirovljenici-rade-zbog-novca-ali-i-zbog-osjecaja-da-su-korisni\/","title":{"rendered":"Ovi umirovljenici rade – zbog novca, ali i zbog osje\u0107aja da su korisni"},"content":{"rendered":"

Od \u010duvanja djece, preko ru\u010dnog rada, sve do sitnih ku\u0107nih popravaka \u2013 mnogo je na\u010dina na koji umirovljenici pune ku\u0107ni bud\u017eet. No, iako svaka kuna dobro do\u0111e, penzioneri ne rade samo zbog zarade. Tako ispunjavaju vrijeme, zabavljaju se i osje\u0107aju korisnima, a neki tek u mirovini napokon imaju vremena baviti se onim \u0161to zaista vole i u \u010demu u\u017eivaju.<\/p>\n

Porazgovarali smo s nekoliko umirovljenika i doznali \u0161to sve rade kako bi podebljali mr\u0161avu mirovinu.<\/p>\n

Marija (73) iz Zagreba – \u010cuvam djecu<\/h3>\n

Prvo sam \u010duvala unuke. Starija k\u0107er je dobila prvo dijete taman kad sam ja oti\u0161la u penziju pa sam bila baka servis. Ona se vratila na posao kad je malom bila godina dana, pa sam ja \u010duvala Ivana jer ga nismo htjeli odmah dati u vrti\u0107. Onda su me pitali neki nihovi prijatelji da ponekad pokupim i njihovo dijete iz vrti\u0107a, kada oni budu morali ostati dulje na poslu. To mi nije bio problem jer, ide u isti vrti\u0107 s mojim unukom. A i djeci je zabavnije ako su zajedno. Dogovorili smo se da \u0107e mi za to dati neku nov\u010danu naknadu pa tako usput i zaradim. Ali ne radim vam ja to zbog novaca, znate. Djeca su \u017eivot. Lijepo mi je s njima. Novac uvijek dobro do\u0111e, pogotovo jer djeca kod mene i jedu, odvedem ih i na sladoled. Ali prvenstveno je tog zbog \u010diste radosti. Sad osim svojih unuka, povremeno \u010duvam jo\u0161 djecu od prijatelja i susjeda.<\/p>\n

\"dijete

foto: Pixabay<\/p><\/div>\n

Ljerka (78) iz Zagreba – Iznajmljujem sobu<\/h3>\n

Ja sam vam ostala udovica jako mlada. Nisam imala ni 40 godina. Mu\u017e je umro od srca jo\u0161 dok su djeca bila u \u0161koli. Kasnije su i djeca oti\u0161la svojim putem, a ja sam ostala sama u tom velikom stanu. Osim \u0161to ne volim biti sama, skupo je odr\u017eavati toliko kvadrata. Stalno ne\u0161to treba popraviti, te \u0161kripe vrata, te pu\u0161e kroz prozor, pa ra\u010dun za struju, grijanje, vodu… Pa kako to jedna penzionerka mo\u017ee platiti? Poma\u017eu djeca, ne ka\u017eem. Ali i oni imaju svoje \u017eivote i tro\u0161kove. Onda sam u ovu dodatnu sobu gdje je bila moja k\u0107er, uzela jednu studenticu. Jako fina curica iz Virovitice. Tu je studirala fizioterapiju. Soba je bila uredna kao apoteka. Pla\u0107ala mi je sto eura i mogla je osim sobe koristiti zajedni\u010dku kupaonicu i kuhinju. U kuhinji nikad nije bila, ali se zato znala dugo ure\u0111ivati u kupaoni. Sre\u0107a da imam jo\u0161 jedan mali toalet. Uvijek uzimam \u017eenske podstanarke. \u0160to ja znam, mislim da su urednije. Samo jednom sam imala jednog de\u010dka, iako moram re\u0107i da je i taj bio vrlo, vrlo uredan. Jako dragi de\u010dko. Iz Pule. Uvijek je pitao treba li mi \u0161to donijeti iz du\u0107ana i stanarinu mi je uvijek davao u posebnoj koverti. Jako drag de\u010dko. Nisu mu ba\u0161 prijateljice dolazile. Samo kolega s fakulteta.<\/p>\n

Vesna (68) iz Zadra – Prodajem na tr\u017enici<\/h3>\n

Mi vam volimo raditi. Takvi smo. I baka je puno radila, i otac i majka. I to uvijek u polju, na zemlji. \u010cak i kad je tata radio u tvornici, nakon posla bi odlazio pomo\u0107i \u0161to je jo\u0161 trebalo u polju. Ako se sijalo – onda to, ako je ve\u0107 bila berba –\u00a0 onda to. Moja mama je tu prva po\u010dela sadit paprike. Do tada ih nije sadio nitko u selu i svi su joj govorili da to nema \u0161anse uspjeti. Ali paprike su joj ispale jako dobro nakon \u010dega su ih svi po\u010deli saditi. Ta zemlja i to polje je uvijek bilo tu da nas izvu\u010de, ako bi upali u neke nov\u010dane probleme ili kad je propala firma u kojoj sam radila. Otada sam se posvetila samo zemlji. \u0160to uzgojim, prodajem na pijaci. Tu sam do\u010dekala penziju, a tu prodajem i sada iako sam u penziji ve\u0107 par godina. Imam svoje paprike, pomidore, tikvice, smokve, bajame… Radim i d\u017eemove, slatko od smokava, \u0161al\u0161e… Sada vi\u0161e nemam \u0161al\u0161e. Prodalo se jutros. Do\u0161li neki Talijani pa kupili \u010detiri boce.<\/p>\n

\"\"

foto: Silvija Novak<\/p><\/div>\n

Mare (65) iz Zadra – Radim ru\u010dni rad<\/h3>\n

Treba mi za jedan dva do tri sata. A prodajem ih, tako… Po \u010detrdeset kuna. Dam i za trideset. Pa prodam ne\u0161to. Sad kad su turisti, prodam malo vi\u0161e. Ali nije lako biti tu svaki dan na toj vru\u0107ini. No ja se sklonim malo u hlad i uvijek ponesem vodu za piti. I usput radim pomalo. Evo, sad dovr\u0161avam ovog malog an\u0111ela. Imat \u0107e plavi obrub na haljini i rukavima. Poslije ih stavljam u \u0161tirku da tako stoje. Ina\u010de neki ho\u0107e kupiti i bez \u0161tirke, ali ovako mogu stajati. Ovako dodatno zara\u0111ujem. Penzija je mala, djeca poma\u017eu koliko mogu ali ja volim biti samostalna i da ja njima mogu ne\u0161to dati.<\/p>\n

\"\"

foto: Silvija Novak<\/p><\/div>\n

Katica (70) iz Zagreba – Dajem instrukcije<\/h3>\n

Ja sam predavala kemiju pa sam i prve instrukcije davala iz kemije. Imala sam u\u010denike na instrukcijama povremeno i dok sam radila, ali kad sam oti\u0161la u penziju to je postalo \u010de\u0161\u0107e. S vremenom su mi osim iz kemije, u\u010denici po\u010deli dolaziti i iz matematike, iako to nisam studirala. Jednom mi se \u010dak obratila mama jednog osnovno\u0161kolca kojem bi trebala op\u0107enita pomo\u0107 u u\u010denju, pisanju zada\u0107a, lektire i to sve. To ipak nisam pristala. To je vi\u0161e posao za neke studente. Ja se dr\u017eim svojih brojeva i formula. Mo\u017ee li se zaraditi? Mo\u017ee, mo\u017ee. Znate, sve vi\u0161e djece treba instrukcije, a roditelji imaju sve manje vremena. Osim toga svi bi htjeli imati pet ili bar \u010detiri. Pa meni dolaze u\u010denici s \u010detvorkama. I ja se onda \u010dudim. Pitam ih \u0161to ispravljaju, a oni meni da ne ispravljaju ni\u0161ta nego su do\u0161li malo provje\u017ebat za peticu.<\/p>\n

Vario (70) iz Zadra – Sviram na ulici<\/h3>\n

Ujutro sam na Forumu, a popodne tu na Kalelargi. Zbog sunca znate. Ali biram mjesto i po akustici. Tu je dosta dobra akustika. Ina\u010de, ovo mi je harmonika od prijatelja. Ja imam svoju, ali je puno ve\u0107a i te\u017ea. A ova ima i torbu pa je lak\u0161e nositi. Oduvijek sviram harmoniku. Po\u010deo sam jo\u0161 kao dje\u010dak, sa sedam godina. A sad mi je 70. Ali osje\u0107am se kao da mi je 60. Ja za sebe imam 60 godina i to je to. Mo\u017ee se zaraditi. Pogotovo sad kad su turisti. Ali ne sviram ja zbog novca jer imam dobru penziju. Sviram jer to volim. Oduvijek sviram harmoniku, i to ovakvu s tipkama. Ne sviram dugmetaru. Ovo je Hohner. Ima jako puno vrsta harmonika. To je kompletan instrument s najbogatijim zvukom. \u0160teta \u0161to se harmoniku povezuje samo s narodnom i zabavnom muzikom jer harmonika je puno vi\u0161e od toga. Ja vam na harmonici sviram i rock i pop. Turisti polude.<\/p>\n

\"\"

foto: Silvija Novak<\/p><\/div>\n

Barbara (74) iz Zagreba – Pe\u010dem kola\u010de<\/h3>\n

Moja mama je jako dobro kuhala i pekla kola\u010de, to sam od nje pokupila. Ostavila mi je prije smrti knjigu svojih recepata koje je posebno za mene ispisala krasopisom. \u010cuvam to kao o\u010di u glavi. Tu su svi njezini recepti za jela i kola\u010de. Kod nas doma je za Bo\u017ei\u0107 znalo biti i do 12 vrsta sitnih kola\u010da, ne ra\u010dunaju\u0107i torte. Jo\u0161 kao mala pekla sam kola\u010de s njom i mogu re\u0107i da to oduvijek radim. Kad sam dobila svoju djecu, opet sam pekla kola\u010de i s njima, a sad s unu\u010dicom. S vremenom sam po\u010dela pe\u0107i kola\u010de i za druge. Po narud\u017ebi, \u0161to bi se reklo. Naj\u010de\u0161\u0107e to budu kola\u010di za vjen\u010danja ili krstitke. Ponekad i ro\u0111endanske torte. Ali ja vam ne radim za velike svatove jer radim sama pa ne bi ni stigla. Samo za 20 do 30 ljudi, ne vi\u0161e od toga. Sad radim za jedne krasne mladence. Vjen\u010dat \u0107e na Gornjem gradu, a poslije idu nekam u Zagorje. Mene su zamolili da im napravim i\u0161lere, \u010dupavce, londonerice, kiflice s \u010dokoladom i jo\u0161 par takvih sitnih vrsta. I vjen\u010danu tortu im radim, naravno. Bit \u0107e od kokosa. Od pe\u010denja kola\u010da se mo\u017ee zaraditi. Iznenadila sam se. U po\u010detku je to bilo sitno i rijetko, ali onda su krenule stizati narud\u017ebe. Valjda se pro\u010dulo jer nisam se nikad reklamirala, dijelila letke ili zvala ljude telefonski, \u0161to ljudi rade. Ljudi vam danas sve vi\u0161e vole doma\u0107e, prirodno… Dosta im je konfekcije.<\/p>\n

\"Kako

foto: Kuzinavanje.com<\/p><\/div>\n

Karlo (73) iz Zagreba – Popravljam stvari<\/h3>\n

Ma sve vam ja znam popravit. Elektri\u010dne stvari, pegle, grijalice, pe\u0107nice. Znam i vodoinstalacije. Ja sam radio kao elektri\u010dar, ali uvijek sam volio sve popravljati. Zapravo, kao dijete sam volio rastavljati stvari pa ih ne bih znao poslije slo\u017eiti natrag. Ali s vremenom sam nau\u010dio. Kad sam do\u0161ao u penziju, popravio sam jednoj susjedi ve\u0161ma\u0161inu, drugoj promijenio uti\u010dnicu i pro\u010dulo se po zgradi da ja popravljam stvari. Znam imati dosta posla. Pazite, u ovim neboderima \u017eivi jako puno ljudi. \u010cetiri nebodera od dvadeset katova, ej!<\/p>\n

\"\"

foto: Pixabay<\/p><\/div>\n

Klara (68) iz Zagreba – \u010cistim stubi\u0161ta i kafi\u0107e<\/h3>\n

Sad imam dva kafi\u0107a i tri stubi\u0161ta. Kafi\u0107e \u010distim svaki dan osim ponedjeljkom jer u nedjelju ne rade, a stubi\u0161ta \u010distim jednom tjedno. Mo\u017ee li se zaraditi? Gledajte, ja ovako zaradim jo\u0161 jednu penziju. Samo od svoje penzije ne bih mogla pre\u017eivjeti. Pa sve mi ode na re\u017eije. Voljela bih da mogu uzeti jo\u0161 jedan kafi\u0107 jer tu se puno bolje pla\u0107a, ali problem je \u0161to ne mogu sti\u0107i ujutro po\u010distiti vi\u0161e od dva. Morala bih ustati u tri sata pa da sve stignem. Mo\u017eda to i napravim, tko zna. Tu u blizini su poslovne zgrade i tu su fini ljudi tako da ne budu kafi\u0107i ba\u0161 jako neuredni. Ali svako jutro moram po\u010distiti \u0161to je ostalo na stolovima, prebrisati sve povr\u0161ine, stakla, oprati zahode. Uglavnom ne bude velikog nereda, osim sad dok su bile utakmice. O, to je ve\u0107 bilo posla! Te boce, pobacani \u010dikovi, prolivenog piva… Radila sam jednom prije u nekom kafi\u0107u kod Kranj\u010devi\u0107evog stadiona. Tamo je tako bilo nakon svake utakmice \u0161to zna\u010di svaki drugi dan, a nekad i \u010de\u0161\u0107e. Ovo sad je mila majka.<\/p>\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.<\/em><\/h5>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Male mirovine, visoki tro\u0161kovi \u017eivota ali i \u017eelja da se bude koristan te da se radi ono \u0161to se voli, nagnali su mnoge umirovljenike da rade i nakon odlaska u penziju. Porazgovarali smo s nekoliko njih koji su nam opisali kako dodatno zara\u0111uju. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":17164,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85,1008],"tags":[98,952,17,29],"class_list":["post-17155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","category-nema-predaje","tag-karijera","tag-nemapredaje","tag-novac","tag-posao"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17155"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17155\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}