{"id":17256,"date":"2018-08-17T12:45:48","date_gmt":"2018-08-17T10:45:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17256"},"modified":"2018-08-17T12:45:48","modified_gmt":"2018-08-17T10:45:48","slug":"nacin-na-koji-starite-ovisi-o-vasem-odnosu-prema-starosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/08\/nacin-na-koji-starite-ovisi-o-vasem-odnosu-prema-starosti\/","title":{"rendered":"Na\u010din na koji starite ovisi o va\u0161em odnosu prema starosti"},"content":{"rendered":"<p>Nedavno objavljeno istra\u017eivanje ukazalo je na sna\u017enu vezu izme\u0111u pogleda na starenje i kvalitete starenja. U osamdeset i petoj godini, umirovljena francuska zavariva\u010dica <strong>Claude Copin<\/strong> je vjerojatno otkrila tajnu dugog i zdravog \u017eivota. Ona je pod stare dane ostala aktivna kuglaju\u0107i se s prijateljima u jednom pari\u0161kom parku. Osim toga sprijateljila se s djecom svojih suigra\u010da iz ekipe od kojih su mnogi tinejd\u017eeri. Oni je vode na zabave i u kino \u2013 ponekad zaboravljaju\u0107i da \u0107e se ona umoriti prije njih. &#8220;\u010cinim svoj \u017eivot lijepim&#8221;, ka\u017ee Copin. &#8220;Jo\u0161 sam uvijek zdrava jer sam aktivna i sre\u0107em ljude.&#8221;<\/p>\n<p>I u pravu je kad to ka\u017ee. Originalno istra\u017eivanje globalne organizacije <a href=\"https:\/\/agewell.orbmedia.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Orb media<\/a> pokazuje sna\u017enu povezanost izme\u0111u pogleda na starost i kvalitete \u017eivota u starijoj dobi. Pojedinci s pozitivnim stavom \u0107e vjerojatno \u017eivjeti du\u017ee i biti boljeg zdravlja od onih s negativnim stavom. Stariji ljudi u zemljama s niskim stupnjem po\u0161tovanja prema starijima su pod pove\u0107anim rizikom za razvoj mentalnih i fizi\u010dkih bolesti kao i siroma\u0161tva, kad ih se usporedbi s ostalim dobnim skupinama u njihovoj zemlji. Promjene u stavovima, pokazuje istra\u017eivanje, mogle bi donijeti velika pobolj\u0161anja.<\/p>\n<h3>Pakistan po\u0161tuje starce, ali starci postaju sve siroma\u0161niji<\/h3>\n<p>Zdravo starenje postaje sve va\u017enije: sve zemlje izvan podru\u010dja Afrike su u fazi ubrzanog starenja. Ako se ovi populacijski trendovi nastave, do 2050. \u0107e svaki peti pojedinac biti stariji od 65 godina. Blizu pola milijarde ljudi \u0107e imati preko 80 godina. Mala populacija mladih ljudi \u0107e morati brinuti za veliku populaciju staraca sa sve ve\u0107im potrebama za skupom zdravstvenom njegom. Iznena\u0111uju\u0107e je da su u svijetu punom starijih ljudi negativni pogledi na starenje uobi\u010dajeni. Analiza svjetske zdravstvene organizacije otkrila je da 60% ljudi iz 57 zemalja koje je obuhvatilo istra\u017eivanje imaju negativan pogled na starenje. Starije ljude se \u010desto gleda kao manje kompetentne i manje sposobne od mladih ljudi. Smatra ih se teretom za dru\u0161tvo i njihove obitelji, umjesto da ih se prizna zbog njihovih vrijednih znanja, mudrosti i iskustva.<\/p><div id=\"mojev-634240536\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Orb media sa\u017eela je podatke prikupljene od vi\u0161e od 150 tisu\u0107a ljudi u 101 zemlji kako bi se do\u0161lo do saznanja o po\u0161tovanju prema starijim ljudima. Pakistan je bio me\u0111u zemljama koje su ostvarile najvi\u0161i rezultat. Po\u0161tovanje prema starijima u Pakistanu je stara tradicija, ka\u017ee\u00a0<strong>Faiza Mushtaq<\/strong>, profesorica sociologije na Institutu za poslovnu administraciju u Karachiju. Ali kako se ljudi sve vi\u0161e sele u gradove, tradicionalne obiteljske strukture se prekidaju a briga za starije postaje sve te\u017ea. S obirom da vlada ne pru\u017ea nikakvu sigurnosnu mre\u017eu, mnogi stariji ljudi zavr\u0161avaju u te\u0161kom siroma\u0161tvu. Bez obzira na ovo, postoje opipljive prednosti za starije koji proizlaze iz na\u010dina na koji ih se do\u017eivljava, ka\u017ee ona. &#8220;Ovaj stav prema starosti je puno zdraviji i prihva\u0107a proces starenja, umjesto da se vlastito blagostanje, privla\u010dnost i vrijednost povezuju isklju\u010divo s mlado\u0161\u0107u&#8221;, ka\u017ee Mushtaq.<\/p>\n<h3>U Japanu su starci teret<\/h3>\n<p>Japan je predvodnik ovog trenda u svijetu i ima najdulji o\u010dekivani \u017eivotni vijek i niski natalitet. Istra\u017eivanje Orb medije je u Japanu ustanovilo nizak stupanj po\u0161tovanja prema starijima. 82-godi\u0161nji lije\u010dnik u stara\u010dkom domu Dr. <strong>Kozo Ishitobi<\/strong> ka\u017ee da se na starije ljude tradicionalno gleda kao na teret. &#8220;Japanci tek po\u010dinju shva\u0107ati da stariji ljudi trebaju podr\u0161ku&#8221;, ka\u017ee on. &#8220;Svi prolazimo kroz proces starenja, stoga bi se trebali me\u0111usobno podr\u017eavati.&#8221;<\/p>\n<p>Pokazalo se da stav prema starosti ima \u0161iroke posljedice na pojedince i dru\u0161tva. <strong>Becca Levy<\/strong>, profesorica epidemiologije na Yaleovoj \u0161koli javnog zdravstva u SAD-u, fascinirana je mo\u0107ima dobnih stereotipa i bavi se njima ve\u0107 desetlje\u0107ima. Po\u010dela je svoj rad u devedesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a. Ako su stariji ljudi po\u0161tovani u dru\u0161tvu, to mo\u017ee pobolj\u0161ati njihovu sliku o sebi. &#8220;Ovo mo\u017ee pozitivno utjecati na njihovu psihologiju i fiziologiju te u kona\u010dnici na njihovo zdravlje&#8221;, ka\u017ee Levy, predvodnica u svome polju.<\/p>\n<h3>Va\u017ean je stav!<\/h3>\n<p>Kroz zadnja dva i pol desetlje\u0107a, Levy i drugi istra\u017eiva\u010di ustanovili su upravo to: pojedinci s pozitivnijim stavovima u vezi starenja \u017eive du\u017ee i stare kvalitetnije. Manja je vjerojatnost da \u0107e biti deprimirani ili tjeskobni, iskazuju pove\u0107an stupanj blagostanja i br\u017ee se oporavljaju od ozljeda i bolesti. Tako\u0111er je manja \u0161ansa da \u0107e razviti demenciju i Alzheimerovu bolest. Levy je otkrila da su Amerikanci s pozitivnijim pogledima na starenje \u017eivjeli u prosjeku 7.5 godina vi\u0161e od njihovih vr\u0161njaka s negativnim pogledom na svijet. Studije u Njema\u010dkoj i Australiji do\u0161le su do sli\u010dnih rezultata. &#8220;Neke od veli\u010dina kod ovih otkri\u0107a bile su zbilja iznena\u0111uju\u0107e&#8221;, ka\u017ee Levy.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje Orb medije i analiza podataka pokazali su da se ovi u\u010dinci mogu primijetiti bez obzira na kulturnu pozadinu. Prema podacima OECD-a i UN-a, stariji ljudi u zemljama s visokom razinom po\u0161tovanja prema starijima prijavljuju bolje mentalno i fizi\u010dko zdravlje u usporedbi s drugim grupama u njihovim zemljama. Ove zemlje tako\u0111er prijavljuju ni\u017ei stupanj siroma\u0161tva me\u0111u populacijom starijom od 50 u odnosu na mla\u0111e ljude. Djeluje prejednostavno. Kako zadr\u017eavanje optimisti\u010dnog stava mo\u017ee pomo\u0107i ljudima da \u017eive dulje? Levy je otkrio da ljudi s negativnim dobnim stereotipima imaju povi\u0161ene razine stresa. A stres se povezuje s velikim brojem zdravstvenih problema. Pokazalo se da oni koji o\u010dekuju bolji \u017eivot pod starije \u010de\u0161\u0107e vje\u017ebaju, paze na ispravnu prehranu i redovito posje\u0107ivanje doktora, ka\u017ee Levy.<\/p>\n<h3>Starost je dostignu\u0107e<\/h3>\n<p>Takav je i slu\u010daj 57-godi\u0161nje brazilke <strong>Marte Nazar\u00e9 Balbine Prate<\/strong> koja je preselila svoju obitelj u dom svojih roditelja u Sao Paolu prije desetak godina. Morala je napustiti posao nutricionistice u bolnici kako bi se brinula za njih. Njezin otac preminuo je po\u010detkom godine. Bilo joj je te\u0161ko kako financijski tako i emocionalno. Ali, ka\u017ee ona, iskustvo je potaklo da razmisli o na\u010dinu \u017eivota koji \u017eeli za sebe u starim danima. &#8220;Poku\u0161avam paziti \u0161to jedem i vje\u017ebam koliko god je to mogu\u0107e&#8221;, ka\u017ee ona, &#8220;tako da dosegnem stara\u010dko doba u dobroj fizi\u010dkoj kondiciji&#8221;.<\/p>\n<p>Trebali bismo biti zahvalni \u0161to mo\u017eemo biti zabrinuti u vezi starenja, ka\u017ee <strong>Mar\u00edlia Viana Berzins<\/strong>. Ona radi sa starijima u Brazilu ve\u0107 20 godina te je osnovala grupu za prou\u010davanje ljudskog \u017eivotnog vijeka \u00a0i starenja. &#8220;Dosegnuti starost veliko je postignu\u0107e za \u010dovjeka. Ovo je najve\u0107e postignu\u0107e \u010dovje\u010danstva u posljenjih sto godina&#8221;, ka\u017ee ona. Ali u Brazilu, ka\u017ee Berzin, starost je postala povezana s nemogu\u0107no\u0161\u0107u obavljanja zadataka. &#8220;Dok ne promijenimo ovaj stereotip, a starost se ne po\u010dne promatrati kao normalni stadij \u017eivota, ne\u0107emo napredovati&#8221;, ka\u017ee ona. &#8220;Tek \u0107e tada na\u0161i stari biti tretirani s vi\u0161e po\u0161tovanja.&#8221;<\/p>\n<h3>Starenje nije umiranje<\/h3>\n<p>Mijenjanje stereotipa nije nimalo jednostavno. Ljudi razviju svoje poglede na starenje ve\u0107 do tre\u0107e godine \u017eivota, ka\u017ee <strong>Corinna Loeckenhoff<\/strong>, profesorica medicinske gerontologije na medicinskom fakultetu Weill Cornell, koja je prou\u010davala dobne stereotipe po razli\u010ditim kulturama. Ali pogledi se isto tako mijenjaju s iskustvom. Na\u017ealost, negativna uvjerenja su pre\u010desto osnovana na neto\u010dnim dojmovima. Tijekom procesa starenja, zdravlje pojedinca obi\u010dno ostaje stabilno do otprilike pet godina prije smrti, ka\u017ee Loeckenhoff. Ve\u0107ina ljudi tek \u0107e tada osjetiti mentalno i fizi\u010dko opadanje povezano sa staro\u0161\u0107u. &#8220;Ljudi i dalje mije\u0161aju starenje i umiranje&#8221;, ka\u017ee ona.<\/p>\n<p>Neka istra\u017eivanja pokazuju da se pove\u0107anjem smislenog kontakta izme\u0111u starijih i mla\u0111ih generacija mogu razbiti negativni stereotipi. Zadnjih pet godina, jedan stara\u010dki dom u Francuskoj po\u010deo je raditi upravo to. Svaki tjedan dom organizira dovoz djece iz obli\u017enjeg vrti\u0107a u posjet stanarima doma. <strong>Pierre Vieren<\/strong>\u00a0(91) umirovljeni vlasnik tvrtke, voli vi\u0111ati djecu. &#8220;Kad sam oti\u0161ao na svoj balkon, ugledao sam djecu koja su me pozdravljala mahanjem. To je moja sun\u010deva zraka ujutro&#8221;, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Ravnateljica doma <strong>Doroth\u00e9e Poignant<\/strong> ka\u017ee da ovo iskustvo pribli\u017eava starost djeci. &#8220;Stvara obiteljski duh, veselje, dje\u010dji smijeh i smijeh staraca&#8221;, ka\u017ee ona. &#8220;U domu nemamo samo starce, imamo i djecu, i starce, i ljude s invaliditetom. Nismo isklju\u010divi.&#8221; Svatko bi mogao profitirati od pobolj\u0161anja svojih ideja o tome \u0161to je starenje, ka\u017ee Loeckenhoff. &#8220;Najbitnija stvar za shvatiti o dobnim stereotipima je da su oni jedini pravedni. Tijekom starenja biti \u0107ete \u017ertva vlastitog stereotipa ili njegov miljenik.&#8221;<\/p>\n<div id=\"mojev-1755335169\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div id=\"midasWidget__12219\"><\/div>\r\n<script async src=\"https:\/\/cdn2.midas-network.com\/Scripts\/midasWidget-22-1763-12219.js\"><\/script><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stariji ljudi u zemljama s visokom razinom po\u0161tovanja prema starijima prijavljuju bolje mentalno i fizi\u010dko zdravlje u usporedbi s drugim grupama u njihovim zemljama. Ove zemlje tako\u0111er prijavljuju ni\u017ei stupanj siroma\u0161tva me\u0111u populacijom starijom od 50 u odnosu na mla\u0111e ljude. Djeluje prejednostavno. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5575,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85],"tags":[1185,345,80],"class_list":["post-17256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","tag-ageizam","tag-psihologija","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17256"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17256\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}