{"id":17517,"date":"2018-09-03T11:12:48","date_gmt":"2018-09-03T09:12:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17517"},"modified":"2018-09-03T11:12:48","modified_gmt":"2018-09-03T09:12:48","slug":"nova-metoda-predvidanja-srcanog-udara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/09\/nova-metoda-predvidanja-srcanog-udara\/","title":{"rendered":"Nova metoda predvi\u0111anja sr\u010danog udara"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici su razvili metodu predvi\u0111anja smrtonosnih sr\u010danih napada vi\u0161e godina unaprijed tako \u0161to su identificirali &#8220;tempirane bombe&#8221; kod arterija. Vode\u0107i uzrok sr\u010danih udara su arterije kroz koje je ometen ili blokiran protok krvi, a javljaju se kao rezultat upaljenih naslaga plaka \u2013 masnih naslaga na zidovima arterija. Razumijevanjem toga koji plakovi \u0107e najvjerojatnije izazvati sr\u010dani udar, lije\u010dnici bi mogli tretirati pacijente s najve\u0107im stupnjem rizika agresivnijom terapijom, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.independent.co.uk\/news\/health\/heart-attacks-early-warning-system-predict-risks-lancet-a8512091.html\">Independent<\/a>.<\/p>\n<p>Ova tehnika tra\u017ei kemijske markere koje osloba\u0111aju najopasniji arterijski plakovi. Analiziranjem skenova kompjuterske tomografije (CT) koji prikazuju mast koja okru\u017euje arterije, znanstvenici su uspjeli detektirati pacijente koji su pod rizikom od smrtonosnog sr\u010danog udara i to vi\u0161e godina prije nego \u0161to su se oni dogodili. Novi sistem upozorenja za sr\u010dani udar nazvan je FAI (<em>Fat Attenuation Index<\/em>)\u00a0i ispitan je velikoj studiji koju je objavio medicinski \u010dasopis <strong>Lancet<\/strong>. Njegovi nalazi su tako\u0111er predstavljeni na kongresu Dru\u0161tva kardiologa u Munchenu.<\/p>\n<p>Studija je pratila napredak 3.900 sr\u010danih pacijenata iz njema\u010dke i SAD-a kroz deset godina nakon \u0161to su podvrgnuti CT koronarografiji ili angiografiji. FAI je predvidio sr\u010dane udare vi\u0161e godina prije nego \u0161to su se oni pojavili. Pacijenti s abnormalnim o\u010ditanjem FAI imali su do devet puta ve\u0107i rizik od smrtonosnog sr\u010danog udara tijekom narednih pet godina u usporedbi s onima koji su imali normalna o\u010ditanja, pokazalo je istra\u017eivanje.<\/p><div id=\"mojev-892923749\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Voditelj studije profesor <strong>Charalambos Antoniades<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford rekao je: &#8220;Ova nova tehnologija mogla bi preobraziti primarnu i sekundarnu prevenciju. Po prvi put imamo skup biomarkera koji se izvode iz rutinskog testa koji se ve\u0107 koristi u svakodnevnoj klini\u010dkoj praksi, a kojim se mjeri ono \u0161to nazivamo &#8216;rezidualni kardiovaskularni rizik&#8217; i trenutno nije uklju\u010den u testove rizika koji koriste neinvazivne metode. Ako znamo tko je pod pove\u0107anim rizikom od sr\u010danog udara, to bi nam moglo otvoriti mogu\u0107nost da interveniramo dovoljno rano kako bi ga sprije\u010dili. O\u010dekujem da \u0107e ovi biomarkeri postati esencijalni dio standardne CT koronarne angiografije tijekom narednih nekoliko godina.&#8221;<\/p>\n<p>Svake godine samo u Velikoj Britaniji vi\u0161e od 100.000 ljudi umre od sr\u010danog ili mo\u017edanog udara. Sr\u010dane bolest i mo\u017edani udar su dva najve\u0107a uzroka smrti u svijetu. Ali trenutno nema na\u010dina da se detektira potencijalno smrtonosno nakupljanje plaka koji mo\u017ee izazvati sr\u010dani udar u ranom stadiju. Profesor <strong>Metin Avkiran<\/strong>, suradnik na Britanskom Sr\u010danom Institutu koji je financirao istra\u017eivanje, rekao je sljede\u0107e: &#8220;Naj\u010de\u0161\u0107e su skenovi srca dobri za uo\u010davanje blokada koje izazivaju veliki plakovi, ali mali plakovi visokog rizika su oni koji mogu dovesti do rupture i sr\u010danog udara. Ova nova tehnika bi mogla promijeniti sve jer omogu\u0107uje lije\u010dnicima da detektiraju pacijente koji su u najve\u0107em riziku od sr\u010danog udara te da ih upute na intenzivno lije\u010denje. Ovo \u0107e bez sumnje spasiti mnoge \u017eivote.&#8221;<\/p>\n<div id=\"mojev-1094478887\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vode\u0107i uzrok sr\u010danih udara su arterije koje blokiraju tok krvi a javljaju se kao rezultat upaljenih naslaga plaka \u2013 masnih naslaga na zidovima arterija. Razumijevanjem toga koji plakovi \u0107e najvjerojatnije izazvati sr\u010dani udar, lije\u010dnici bi mogli tretirati pacijente s najve\u0107im stupnjem rizika agresivnijom terapijom. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":401,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[44,215],"class_list":["post-17517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-srcane-bolesti","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17517"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17517\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}