{"id":17526,"date":"2018-09-03T16:59:13","date_gmt":"2018-09-03T14:59:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17526"},"modified":"2018-09-18T11:32:50","modified_gmt":"2018-09-18T09:32:50","slug":"sindikat-i-matica-su-analizirali-predstavljenu-mirovinsku-reformu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/09\/sindikat-i-matica-su-analizirali-predstavljenu-mirovinsku-reformu\/","title":{"rendered":"Sindikat i Matica analizirali su predstavljenu mirovinsku reformu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Sindikat umirovljenika Hrvatske<\/strong> i <strong>Matica umirovljenika Hrvatske<\/strong> o\u010ditovali su se o prijedlogu mirovinske reforme koju im je prezentiralo Ministarstvo rada mirovinskog sustava (MRMS) 30. rujna 2018. godine.<\/p>\n<p>U op\u0161irnoj reakciji, umirovljeni\u010dke udruge isti\u010du neprimjerenost da predstavnici umirovljenika u Radnoj skupini nisu konzultirani o prijedlozima izmjena najva\u017enijeg zakona za umirovljeni\u010dku populaciju, koja \u010dini gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske. Nije konzultirano ni Nacionalno vije\u0107e za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavno tijelo Vlade RH.\u00a0U nastavku teksta donosimo reakcije umirovljeni\u010dkih udruga na osam to\u010daka mirovinske reforme.<\/p>\n<h3>1. Ubrzavanje izjedna\u010davanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce<\/h3>\n<p>Sada\u0161nji Zakon predvi\u0111a izjedna\u010davanje uvjeta za mu\u0161karce i \u017eene do 2030. godine, a uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine su 65 godina \u017eivota i 15 godina sta\u017ea. Potom se predvi\u0111a podizanje dobi za po 3 mjeseca godi\u0161nje do 2038. kada bi uvjet za mirovinu trebao dose\u0107i 67 godina \u017eivota. Prema prijedlogu novog Zakona, proces bi se ubrzao te bi trebao biti dovr\u0161en 2031. godine.<\/p><div id=\"mojev-3202915883\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>S takvim prijedlogom se ne sla\u017eemo iz vi\u0161e razloga:<\/p>\n<p>Prema podacima Eurostata za 2016. o\u010dekivano trajanje \u017eivota u Hrvatskoj je kra\u0107e za ukupno 2,8 godina u odnosu na EU; tako\u0111er je o\u010dekivano trajanje \u017eivota nakon 65. godine starosti u RH ukupno za 2,4 godine kra\u0107e u odnosu na EU (17,6 godina naspram 20 godina); o\u010dekivano trajanje zdravog \u017eivota pri ro\u0111enju je u Hrvatskoj 57,1 godina za mu\u0161karce i 58,7 godina za \u017eene, dok je u EU to 63,5 godina za mu\u0161karce i 64,2 godine za \u017eene; o\u010dekivano trajanje zdravog \u017eivota nakon 65. godine je u Hrvatskoj dvostruko kra\u0107e nego u EU (5 naspram 10 godina u prosjeku).<\/p>\n<p>Osim nepovoljnih demografskih trendova u starijoj populaciji, zabrinjavaju\u0107e jest i to \u0161to sve tranzicijske, odnosno postsocijalisti\u010dke zemlje ne planiraju podizati uvjet dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina. \u010cak \u0161tovi\u0161e, Poljska je odustala od modela sli\u010dnog na\u0161em i vratila se na startnu poziciju od 65 godina.<\/p>\n<p>Dr\u017eimo da je nemogu\u0107e zadr\u017eati uvjet sta\u017ea od 15 godina za odlazak u starosnu mirovinu, a istodobno se nadati pove\u0107anju prosje\u010dnog trajanja sta\u017ea umirovljenika, koji je sada 32 godine za starosne umirovljenike i 39 godina za prijevremene umirovljenike. Stoga predla\u017eemo da uvjet dobi za odlazak u starosnu mirovinu ostane 65 godina, ali i da se pove\u0107a uvjet ostvarenog mirovinskog sta\u017ea s 15 na 20 godina, upravo iz gore navedenih razloga.<\/p>\n<h3>2. Pove\u0107anje starosnih mirovina za rad nakon 65. godine<\/h3>\n<p>Prijedlog MRMS-a da se polazni faktor za odre\u0111ivanje starosne mirovine osiguranika, koji po prvi puta ide u mirovinu sa 65 godina \u017eivota i 35 godina mirovinskog sta\u017ea, pove\u0107a za 0,34 posto za svaki mjesec (4,08 posto za godinu) nakon navr\u0161enih godina \u017eivota za starosnu mirovinu podr\u017eavamo.<\/p>\n<p>No, postavlja se pitanje uvjeta za ostanak starijih osoba u radu, jer smatramo kako sada\u0161nji uvjeti nisu dovoljno poticajni za poslodavce, a nitko ne mo\u017ee sam izabrati raditi i nakon 65. godine. Stoga predla\u017eemo da se, zajedno sa socijalnim partnerima i resorima financija i gospodarstva, prona\u0111e rje\u0161enje kojim bi se stimulirali poslodavci koji bi zapo\u0161ljavali starije radnike i nakon navr\u0161enih godina za odlazak u mirovinu.<\/p>\n<h3>3. Prijevremena starosna mirovina<\/h3>\n<p>Prijedlog da se u prijelaznom razdoblju od 2019. za \u017eene pove\u0107a dob i mirovinski sta\u017e za 4 mjeseca godi\u0161nje, da bi od 2027. godine mu\u0161karci i \u017eene imali uvjete za prijevremenu mirovinu od 60 godina \u017eivota i 35 godina sta\u017ea, a potom od 2028. pove\u0107anje sta\u017ea i dobi za 6 mjeseci za oba spola do 2031. kada bi uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu bio 62 godine \u017eivota, smatramo neprihvatljivim i protiv smo bilo kakvih izmjena postoje\u0107ih odredbi i pogor\u0161anja uvjeta za prijevremeno umirovljenje.<\/p>\n<h3>4. Penalizacija<\/h3>\n<p>Prijedlog da se uvede linearno umanjenje od 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja tj. 4,08 posto po godini, do najvi\u0161e 20,4 posto za najvi\u0161e 5 godina apsolutno ne podr\u017eavamo, jer bi se linearnim umanjenjem diskriminiralo umirovljenike s vi\u0161e radnog sta\u017ea, a s druge strane bi ugrozilo umirovljenike s mirovinom ispod prosjeka u RH (50 posto umirovljeni\u010dke populacije prima manje od 2.152 kune koliko iznosi medijan; prosje\u010dna mirovina je 2.344 kune).<\/p>\n<p>Stoga predla\u017eemo da se zadr\u017ei postoje\u0107i model penalizacije, jer je socijalno pravedniji za umirovljenike i uzima u obzir mirovinski sta\u017e. Predla\u017eemo da osobe koje su pod prisilom poslodavaca morale oti\u0107i u mirovinu ne budu penalizirane, ve\u0107 da i one budu uklju\u010dene u provedbu \u010dlanka 36. ZOMO-a (NN 151\/14, 33\/15).<\/p>\n<h3>5. Starosna mirovina za dugogodi\u0161njeg osiguranika<\/h3>\n<p>Prijedlog da se uvjeti za starosnu mirovinu za dugogodi\u0161njeg osiguranika pove\u0107aju na 61 godinu \u017eivota i 41 godinu sta\u017ea, bez pove\u0107anja od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, a od 2027. da se pove\u0107ava na 62 godine, smatramo apsolutno neprihvatljivim jer je takav model uveden upravo zato da bi osobama koje su u ranoj \u017eivotnoj dobi zapo\u010dele raditi omogu\u0107ilo kao dugogodi\u0161njim osiguranicima osloba\u0111anje od penalizacije prigodom ranijeg odlaska u mirovinu, te se nikako ne bi smjelo stvarati svojevrsno izjedna\u010davanje uvjeta s onima za redovitu prijevremenu starosnu mirovinu s penalizacijom.<\/p>\n<p>Stoga predla\u017eemo da na snazi ostane postoje\u0107e zakonsko rje\u0161enje s uvjetom od 60 godina \u017eivota.<\/p>\n<h3>6. Rad i mirovina<\/h3>\n<p>Prema sada\u0161njim odredbama ZOMO-a (\u010dl. 99., st. 2) mirovina se ne obustavlja korisnicima starosne mirovine koji rade do 4 sata dnevno temeljem ugovora o radu; korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (puno radno vrijeme + umanjena mirovina); korisnicima koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima; korisnicima koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost te hrvatskim braniteljima i ratnim vojnim invalidima, bez obustave mirovine (prema \u010dl. 29. i 37. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i \u010dlanovima njihovih obitelji; NN 121\/17).<\/p>\n<p>Predlo\u017eeno je \u0161irenje mogu\u0107nosti rada uz mirovinu za: korisnike starosne mirovine za dugogodi\u0161njeg osiguranika (do 4 sata + puna mirovina); korisnike starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slu\u017ebenika i ovla\u0161tenih slu\u017ebenih osoba (do 4 sata + puna mirovina ili puno radno vrijeme + pola mirovine) i korisnicima prijevremene starosne mirovine (do 4 sata + puna mirovina).<\/p>\n<p>U cijelosti podr\u017eavamo pro\u0161irenje korisnika prava na rad bez obustave mirovine, ali tra\u017eimo da se za sve kategorije umirovljenika, dosada\u0161nje kao i one na koje je pro\u0161irena mogu\u0107nost rada uz mirovinu, primijeni unificirano rje\u0161enje, odnosno da se svim kategorijama umirovljenika omogu\u0107i izbor izme\u0111u rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine ili na pola radnog vremena uz cijelu mirovinu, kao \u0161to bi bilo omogu\u0107eno vojnim, policijskim i ovla\u0161tenim slu\u017ebenim osobama.<\/p>\n<h3>7. Dodatak na mirovinu od 27 posto<\/h3>\n<p>Pozdravljamo prijedlog da se osiguranicima drugog obveznog mirovinskog stupa omogu\u0107e jednaka prava kao i osiguranicima unutar prvog stupa, uklju\u010duju\u0107i i dodatak od 27 posto, ako je za njih to povoljnije i ako to oni samostalno i dobrovoljno tako odlu\u010de. Drugim rije\u010dima, podr\u017eavamo prijedlog da se svim osiguranicima omogu\u0107i osobni izbor ho\u0107e li se umiroviti prema propisima koji vrijede za prvi stup, odnosno ho\u0107e li izabrati dvostupa\u010dnu mirovinu.<\/p>\n<p>Nerazumljivi su i manipulativni svi zahtjevi i apeli da se \u201e\u0161tedi\u0161ama iz drugog stupa vrati ukinuti dodatak od 27 posto\u201c, jer takav dodatak oni nisu ni imali, niti je zakonski bio za njih predvi\u0111en, ve\u0107 samo za osiguranike temeljem prvog javnog stupa. Svrha tog dodatka je bila, kao svojedobno i s povratom duga tzv. starim umirovljenicima, ispraviti razliku izme\u0111u tzv. novih i starih umirovljenika nakon povrata duga i brzinskog prijelaza na obra\u010dun mirovine iz cijelog radnog sta\u017ea.<\/p>\n<p>Uz to, moramo upozoriti da dodatak od 27 posto ne postoji kao dodatak, jer je od 1. sije\u010dnja 2012. na snazi Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN: 114\/11), kojim je odre\u0111eno da je \u201edodatak na mirovinu odre\u0111en na na\u010din i pod uvjetima iz ovoga Zakona sastavni dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju\u201c. To zna\u010di da je dodatak\u00a0 integralni dio mirovine.<\/p>\n<h3>8. Pravo izbora mirovine za osiguranike II. stupa<\/h3>\n<p>Predlo\u017eeno je da osiguranici koji su obvezno uklju\u010deni u II. stup u postupku ostvarivanja prijevremene starosne i starosne mirovine prema ZOMO-u imaju ista prava kao da su bili osigurani samo u I. stupu odnosno da se mogu opredijeliti za mirovinu iz oba stupa (ovisno o izboru osiguranika), \u0161to u potpunosti i apsolutno podr\u017eavamo.<\/p>\n<p>Umirovljeni\u010dke udruge upozorile su vi\u0161ekratno na negativne strane obveznog drugog mirovinskog stupa, koji je uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. godine kao tzv. kapitalizirana \u0161tednja. Nastao je tako \u0161to je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto od bruto pla\u0107e zaposlenih pa se pet posto obavezno upla\u0107uje u drugi stup. Prebacivanjem tih pet posto u privatne mirovinske fondove, \u0161to je godi\u0161nje vi\u0161e od pet milijardi kuna, stvoren je ogroman financijski nedostatak sredstava za isplatu sada\u0161njih mirovina pa se to namiruje iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Dr\u017eava stoga posu\u0111uje taj isti novac od bankara, zadu\u017euje se i pla\u0107a visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog pove\u0107anja dr\u017eavnog javnog duga.<\/p>\n<p>Europa uglavnom ne poznaje takav model obveznog drugog stupa kakav napadno guraju lobiji privatnog financijskog kapitala u Hrvatskoj. Ve\u0107ina zemalja u tranziciji, me\u0111u kojima su Poljska, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Bugarska i Rumunjska, koje su imale sli\u010dan model drugog stupa kao i Hrvatska, prakti\u010dki su ga ukinule, a \u010ce\u0161ka i Slovenija su takav model odbile uvesti odmah na po\u010detku, te sve re\u010dene zemlje imaju dobrovoljni drugi stup.<\/p>\n<p>Ovakvim prijedlogom MRMS se zapo\u010dinje nu\u017ena reforma drugog mirovinskog stupa i u Hrvatskoj, ali to se ne bi smjelo \u010diniti na ra\u010dun javnih financija, postoje\u0107ih i budu\u0107ih umirovljenika.<\/p>\n<div id=\"mojev-3191173219\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U op\u0161irnoj reakciji, umirovljeni\u010dke udruge isti\u010du neprimjerenost da predstavnici umirovljenika u Radnoj skupini nisu konzultirani o prijedlozima izmjena najva\u017enijeg zakona za umirovljeni\u010dku populaciju, koja \u010dini gotovo 20 posto ukupne populacije Republike Hrvatske. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15083,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[938,583,18,1116,167],"class_list":["post-17526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-marko-pavic","tag-matica-umirovljenika-hrvatske","tag-mirovine","tag-mirovinska-reforma","tag-sindikat-umirovljenika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17526"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17526\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}