{"id":17682,"date":"2018-09-13T01:45:26","date_gmt":"2018-09-12T23:45:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17682"},"modified":"2018-09-13T01:47:56","modified_gmt":"2018-09-12T23:47:56","slug":"radnicki-sindikati-protiv-umirovljenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/09\/radnicki-sindikati-protiv-umirovljenika\/","title":{"rendered":"Uvozni radnici im ne smetaju: Radni\u010dki sindikati protiv rada umirovljenika?!"},"content":{"rendered":"

Tri najve\u0107e hrvatske sindikalne sre\u00addi\u0161njice (Savez samostalnih sindi\u00adkata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Hrvatska udruga radni\u010dkih sindikata) 12. srpnja 2018. uputili su svim \u010dlanovima Radne skupine za refor\u00admu mirovinskog sustava svoje otvoreno pismo sa stajali\u0161tima i zahtjevima za ta\u00adkvu reformu kojom bi se postigla odr\u017ei- vost sustava i adekvatnost mirovina. Na\u00advode kako je nu\u017eno smanjiti pritisak na mirovinski sustav.\u00a0Nevjerojatno i istinito je da su rad\u00adni\u010dki sindikati prona\u0161li umirovljenike kao mogu\u0107e “krivce” za “nova optere\u00ad\u0107enja i mirovinskog sustava i sustava rada”, pi\u0161e u najnovjem broju Glasa umirovljenika<\/a> Jasna Petrovi\u0107,<\/strong> predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je na stalno zagovaranje umi\u00adrovljeni\u010dkih udruga, koje okupljaju biv\u0161e radnike, predlo\u017eilo da se pro\u0161iri krug umirovljenika koji mogu raditi i prima\u00adti mirovinu, jer pre\u00adma postoje\u0107im za\u00adkonskim propisima zaposliti se uz mi\u00adrovinu, i to na pola radnog vremena, mogu samo tzv. sta\u00adrosni umirovljenici i profesionalni invali\u00addi, te po posebnim propisima branitelji.<\/p>\n

Sindikat umirovlje\u00adnika je protiv takvog diskriminatornog rje\u0161enja iz mandata Miranda Mrsi\u0107a, pokrenuo \u010dak i zahtjev za ocjenu ustavnosti. Bezuspje\u0161no. Novi krug umirovljenika po op\u0107im propisima bili bi starosni umirovljenici za dugogo\u00addi\u0161nji rad te prijevremeni starosni umi\u00adrovljenici, a prema posebnim propisima umirovljeni djelatni vojni i policijski slu\u017e\u00adbenici i ovla\u0161tene slu\u017ebene osobe.<\/p>\n

Nelojalna konkurencija<\/h3>\n

Sindikati su se prepla\u0161ili ve\u0107eg ulaska na tr\u017ei\u0161te rada doma\u0107ih umirovljenika, ali se, izgleda, ne boje Ukrajinaca i Fili\u00adpinaca, Rumunja i stanovnika BiH. Pi\u0161e u njihovom o\u010ditovanju jasno i glasno da su umirovljenici “nelojalna konkurencija radnicima”.<\/p>\n

U kojoj biste to europskoj zemlji mo\u00adgli na\u0107i sindikalnu sredi\u0161njicu koja svoje biv\u0161e \u010dlanove, dakle isto radnike, naziva konkurencijom, i to nelojalnom, jer da bi ovi pristali raditi za ni\u017ee pla\u0107e i “po fleksi\u00adbilnijim oblicima ugovora o radu”?! Neki sindikalni lideri su zamislili kako \u0107e onda radnici masovno odlaziti ranije u miro\u00advinu kako bi se odmah zaposlili uz ni\u017ee pla\u0107e, kao da se u Hrvatskoj na svakom uglu nude radna mjesta.<\/p>\n

Prvo, posjetimo kako siva ekonomija u Hrvatskoj okuplja velik broj formal\u00adno nezaposlenih i umirovljenih osoba. Me\u0111utim, slu\u017ebeno tr\u017ei\u0161te rada starijih radnika u Hrvatskoj na ljestvici je najni\u00ad\u017eih u EU. Naime, samo 38,1 posto Hrvata u dobi od 50 do 64 godine, a tri posto starijih od 65 godina – rade. S druge strane, prosjek zaposlenosti istih dob\u00adnih skupina u Europskoj uniji je \u010dak 72,4 posto, odnosno 9,5 posto. Hrvatski po\u00adslodavci o\u010dito ne vole starije radnike, pa kako bi se pomamili za onima starijima od \u0161ezdesetak godina?<\/p>\n

To dokazuje i da je broj umirovljeni\u00adka koji su 2017. godine koristili zakonsku mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja do pola rad\u00adnog vremena uz zadr\u017eavanje mirovine, a to su mogli samo starosni umirovljenici, relativno nizak – samo 4.012 osoba. No, pogre\u0161no je prosuditi kako u Hrvatskoj ne postoji tr\u017ei\u0161te rada za starije osobe, odnosno umirovljenike, jer je dobro po\u00adznato da oni masovno rade na crnom tr\u017ei\u0161tu rada, osobito u podru\u010dju usluga u ku\u0107anstvu, socijalnih usluga skrbi o starijima, \u010duvanja djece, poljoprivrede i sli\u010dno. Me\u0111utim, rade u pravilu na poslo\u00advima koji nisu konkurentni mla\u0111im rad\u00adnicima, a sli\u010dno je i u drugim zemljama.<\/p>\n

Va\u017enost povratka umirovljenika na tr\u017ei\u0161te rada, posebice onih mla\u0111ih, odav\u00adno su shvatile velike ekonomije Europ\u00adske unije, poput Njema\u010dke, Francuske, Italije… Prema podacima Europske fon\u00addacije za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta, na europskom tr\u017ei\u0161tu rada ve\u0107 je pet milijuna umirovljenika, a ve\u0107ina zemalja dopu\u0161ta rad u mirovini bez obu\u00adstave mirovine, a iznimno, dio dr\u017eava poput Ma\u0111arske, Njema\u010dke ili Austrije ima ograni\u010denu neoporezivu mjese\u010dnu zaradu. Iako je u zapadnoeuropskim zemljama motiv umirovljenika za rad \u010desto \u017eelja za odr\u017eavanjem aktivnog \u017ei\u00advota i zadr\u017eavanja socijalne sredine, kod nas umirovljenici \u017eele raditi zbog nedo\u00adstatnih prihoda te ostaje pitanje koliko bi njih zapravo \u017eeljelo raditi da imaju mi\u00adrovine dostatne za dostojanstven \u017eivot.<\/p>\n

Kako to radi EU<\/h3>\n

U Austriji se umirovljenicima mla\u0111im od 65 godina mirovina obustavlja ako je ve\u0107a od 349 eura, ali za starije od 65 go\u00addina nema nikakvog limita niti obustave. U Bugarskoj nema limita, kao ni u Cipru i Italiji. Portugal nema limita, kao ni Slova\u010d\u00adka. U Rumunjskoj se mogu kombinirati rad i mirovina ako je miro\u00advina ni\u017ea od prosje\u010dne bruto pla\u0107e. U Sloveni\u00adji je tako\u0111er dopu\u0161ten rad, uz zadr\u017eavanje mirovine, ako je osoba pre\u0161la starosnu dob za umirovljenje. I u \u010ce\u0161koj je sli\u010dan prin\u00adcip bez ograni\u010denja za one s mirovinama iznad starosne dobi.<\/p>\n

Estonija nema ni\u00adkakvo ograni\u010denje radu umirovljenika uz zadr\u017eavanje mirovine, kao ni Litva i Le\u00adtonija, dok Poljska ima limite za one koji su mla\u0111i od dobi za starosnu mirovinu. \u0160vedska i Finska nemaju nikakvih ogra\u00adni\u010denja, a Luksemburg ih ima samo za one koji su mla\u0111i od 65 godina. U \u0160pa\u00adnjolskoj se reducira mirovina prema du\u00ad\u017eini radnog dana. Na Malti se za rad do 65 godina starosti pla\u0107a 10 posto pla\u0107e za doprinose, ali \u010dim napunite 65 godi\u00adna, doprinosi se ukidaju i na pla\u0107u.<\/p>\n

Kod nas za drugi dohodak, pa imao ti i 99 godina, mora\u0161 pla\u0107ati 50 posto svih doprinosa, \u010dime se destimulira rad u sta\u00adrijoj dobi. To \u0161to u ve\u0107ini zemlja pla\u0107anje doprinosa prestaje kad se dosegne sta\u00adrosna dob nije briga na\u0161e sindikalne lide\u00adre, jer oni smatraju da umirovljenicima treba nabiti pune doprinose i za drugi dohodak, a isto bi priredili i studentima. Briga ih \u0161to je samo ove godine kvota za novo zapo\u0161ljavanje stranaca u Republi\u00adci Hrvatskoj iznosila 29.769 dozvola za boravak i rad. Bolje kuhar s Filipina nego kuharica iz Slavonije?! Nazdravlje. (Jasna A. Petrovi\u0107, Glas umirovljenika)<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sindikati su se prepla\u0161ili ve\u0107eg ulaska na tr\u017ei\u0161te rada doma\u0107ih umirovljenika, ali se, izgleda, ne boje Ukrajinaca i Fili\u00adpinaca, Rumunja i stanovnika BiH. Pi\u0161e u njihovom o\u010ditovanju jasno i glasno da su umirovljenici nelojalna konkurencija radnicima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10696,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[684,1116,167],"class_list":["post-17682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-jasna-petrovic","tag-mirovinska-reforma","tag-sindikat-umirovljenika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17682"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17682\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10696"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}