{"id":17856,"date":"2018-09-22T09:47:20","date_gmt":"2018-09-22T07:47:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17856"},"modified":"2018-09-22T09:54:33","modified_gmt":"2018-09-22T07:54:33","slug":"lijepa-nasa-narodna-himna-koju-su-svecano-pjevali-partizani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/09\/lijepa-nasa-narodna-himna-koju-su-svecano-pjevali-partizani\/","title":{"rendered":"Lijepa na\u0161a: Narodna himna koju su sve\u010dano pjevali partizani"},"content":{"rendered":"<p><em>Hrvatska hima Lijepa na\u0161a domovino ima zanimljivu pro\u0161lost. Od dana nastanka izvodila se u sve\u010danim prilikama, no prvi put u povijesti je slu\u017ebeno progla\u0161ena dr\u017eavnom himnom Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske (sastavnice Jugoslavije) u prvom ustavnom amandmanu (to\u010dka 4.) dana 29. velja\u010de 1972. godine. Hrvatska je tako postala jedina jugoslavenska republika sa slu\u017ebenom himnom. Kako je do toga do\u0161lo, pro\u010ditajte u sjajnom \u010dlanku iz \u201eVjesnika u srijedu\u201c iz 1971. godine.<\/em><\/p>\n<p>Osamdeset godina po\u0161to je &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; priznata kao narodna himna predla\u017ee se da Ustavom SR Hrvatske bude i ozakonjena njezina povijesna povezanost s narodom &#8211; da postane himnom SR Hrvatske. Prijedlog da to i slu\u017ebeno postane izra\u017een je u nacrtu prvoga amandmana (t. 3) na Ustav SR Hrvatske.<\/p>\n<p>Tijekom javne rasprave taj je prijedlog i \u0161iroko prihva\u0107en. No, \u010duli su se i glasovi da tekst &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; nije najsretniji, da ne odgovara socijalisti\u010dkome sadr\u017eaju na\u0161ega dru\u0161tva i sli\u010dno.<\/p><div id=\"mojev-3670679514\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Tradicija i ugled &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; u hrvatskoj povijesti upu\u0107uje na to da se u ovome trenutku, kad se predla\u017ee da i Ustavom bude ozakonjeno ono \u0161to je desetlje\u0107ima zapravo ve\u0107 bila, prisjetimo njezina nastajanja i puta, te da razmotrimo zamjerke koje se o njoj iznose.<\/p>\n<h3>Horvatska domovina postaje Lijepa na\u0161a<\/h3>\n<p>U preporodnom zanosu stvaranja nacionalnoga politi\u010dkog i kulturnog programa, koji je zaokupljao hrvatsku inteligenciju sredinom pro\u0161loga stolje\u0107a (19. stolje\u0107a, op. MV), jama\u010dno su glazba i knji\u017eevnost bile podru\u010dja gdje se to bu\u0111enje najvi\u0161e isticalo.<\/p>\n<p>U to doba novih misli i djela, pjesnik <strong>Antun Mihanovi\u0107<\/strong> pi\u0161e i stihove &#8220;Horvatske domovine&#8221; (tiskane 1835. u 10. broju &#8220;Danice&#8221;), od kojih se posljednje \u010detiri kitice pretvaraju u &#8220;Lijepu na\u0161u&#8221;, prvu hrvatsku himnu.Trebalo je pro\u0107i punih jedanaest godina, pa da 1846. u glinskom garnizonu, kojim komandira Josip Jela\u010di\u0107 (budu\u0107i hrvatski ban), mladi kadet <strong>Josip Runjanin<\/strong>, nadahnut domoljubljem, uglazbi Mihanovi\u0107eve stihove. Izvorna Runjaninova skladba nije sa\u010duvana, ali po napjevu prvi ju je 1861. harmonizirao V. Lichtenegger.<\/p>\n<p>Nakon toga &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; brzo se \u0161iri Hrvatskom, ulazi u domove i tako malo-pomalo stje\u010de zna\u010daj narodne himne. Ipak, do njezine pune potvrde dolazi tek s izlo\u017ebom Hrvatsko-slavonskog gospodarskog dru\u0161tva 1891. u Zagrebu. Tom je prigodom uprili\u010den koncert pjesama himni\u010dkoga zna\u010denja na kojem je, uz jo\u0161 neke pjesme (predlagane za himnu), ta skladba, u izvedbi zbora od sedam stotina pjeva\u010da, progla\u0161ena najboljom i odabrana za hrvatsku himnu.<\/p>\n<h3>Maksim Gorku preveo ju je na Ruski<\/h3>\n<p>Dvije godine poslije (1893) &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; svirana je kao hrvatska himna prilikom otvaranja spomenika Ivanu Gunduli\u0107u u Dubrovniku, a 1896. u Moskvi ju je, na Sveruskoj industrijskoj izlo\u017ebi, pjevala skupina Hrvata. Tom ju je prilikom \u010duo i Maksim Gorki. Budu\u0107i da mu se svidjela, prevodi je na ruski.<\/p>\n<p>Uvrije\u017eena duboko u narodu, &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; ostala je hrvatskom himnom i za stare Jugoslavije. S oda\u0161iljanjem prve emisije <strong>Radio-Zagreba<\/strong> (15. svibnja 1926.) po\u010dinje tradiciju koja se sa\u010duvala <strong>sve do na\u0161ih dana<\/strong>. Naime, zavr\u0161etak svakodnevnoga programa ozna\u010divao se izvedbom &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221;.<\/p>\n<p>Bilo je razdoblja kad je to bilo i jedino javno izvo\u0111enje te himne. Iako nije bila slu\u017ebeno suspendirana (ili zabranjena), ona se u poratnome razdoblju ne izvodi u slu\u017ebenim prigodama, osim prilikom odre\u0111enih kulturnih manifestacija. S vremenom, osobito nakon Desete sjednice CK SKH, &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; spontano se po\u010dinje izvoditi i prilikom slu\u017ebenih manifestacija. Na taj na\u010din, iako neslu\u017ebeno, postaje himnom SR Hrvatske.<\/p>\n<h3>Sve\u010dana pjesma partizana, a ne usta\u0161ka pjesma<\/h3>\n<p>&#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; bila je i ostala i tijekom narodnooslobodila\u010dke borbe hrvatskom narodnom himnom. (Ona <strong>nije bila himna NDH<\/strong>, kako su je pokatkada neki poku\u0161avali sumnji\u010diti. Njezina ra\u0161irenost u narodu, humana i miroljubiva poruka nisu ni mogle biti privla\u010dne jednome fa\u0161isti\u010dkom pokretu i re\u017eimu kakav je bio usta\u0161ki.) Bila je to himna Hrvata i Srba, i svih drugih, koji su po\u0161li u partizane, ona je to bila tijekom cijele narodooslobodila\u010dke borbe, ona je to ostala i po zavr\u0161etku rata.<\/p>\n<p>Novine &#8220;Naprijed&#8221; od 5. svibnja 1943. pisale su: &#8220;Hrlio je Prvoga maja hrvatski i srpski narod iz okolnih sela pod svojim nacionalnim zastavama i slio se s<strong> gra\u0111anstvom grada Oto\u010dca<\/strong> da zajedno proslave na velikom zboru dan oslobo\u0111enja i dan rada. Blizu 2000 du\u0161a radosno su i ponosno slu\u0161ali zvuke &#8216;Lijepe na\u0161e&#8217; i &#8216;Internacionale&#8217;. Poslije govora, partizanska je muzika odsvirala himnu &#8216;Hej Slaveni&#8217; nakon \u010dega je izveden program.&#8221;<\/p>\n<p>Mjesec dana poslije, na povijesnom Prvom zasjedanju ZAVNOH-a, &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; spontano je zapjevana na zavr\u0161etku njegova rada. Kao hrvatska narodna himna pjevana je i na kasnijim zasjedanjima ZAVNOH-a.<\/p>\n<h3>Poku\u0161aj promijene&#8230;<\/h3>\n<p>Danas je &#8220;Lijepu na\u0161u&#8221; Ustavna komisija Sabora SR Hrvatske predlo\u017eila da i slu\u017ebeno bude ozakonjena kao himna. Time se potvr\u0111uje njezina stoljetna tradicija i ugled \u0161to ga je imala i ima. Ne vadi se iz spomenara, niti je to zastarjela romanti\u010darska pjesma. Prevladava mi\u0161ljenje da je ona 1971. jednako slobodarska, miroljubiva i rodoljubna kao \u0161to je bila 1891. i 1941.\u00a0Pa, u \u010demu su onda primjedbe na prijedlog da &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; postane himnom SR Hrvatske?<\/p>\n<p>Sredinom rujna, u Vrginmostu Socijalisti\u010dki savez op\u0107ine organizirao je raspravu o predlo\u017eenim amandmanima na Ustav SR Hrvatske i tom je prilikom vi\u0161e diskutanata (kako su nas izvijestile dnevne novine) izjavilo da prihva\u0107a tekst amandmana o himni &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221;, ali predla\u017ee da se ona dopuni sadr\u017eajem iz narodne revolucije, s naglaskom na bratstvu i jedinstvu iskovanome u narodnooslobodila\u010dkoj borbi.<\/p>\n<p>Te su primjedbe mjesec dana poslije (17. X) na Op\u0107inskom saboru i formulirane (istina, ne\u0161to o\u0161trije). Za himnu uop\u0107e tom je prilikom re\u010deno da bi morala slaviti revoluciju, izgradnju socijalizma i samoupravnoga dru\u0161tva, te bratstvo i jedinstvo kao glavne tekovine narodnooslobodila\u010dke borbe.\u00a0\u0160tovi\u0161e, &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; nazvana je <strong>starom romanti\u010darskom pjesmom<\/strong> koja ne odra\u017eava na\u0161u stvarnost. Za posljednji je stih nagla\u0161eno da je suvi\u0161e uzak, jer <strong>spominje samo hrvatski narod<\/strong>.<\/p>\n<h3>&#8230; i ubacivanja narodne revolucije i socijalizma<\/h3>\n<p>Na sjednici Upravnoga odbora Talijanske unije za Istru i Rijeku (23. listopada) me\u0111u ostalim bilo je rije\u010di i o prijedlogu da &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; u\u0111e u Ustav kao himna SR Hrvatske. Zaklju\u010deno je da bi tekst &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; trebao biti uskla\u0111en sa sadr\u017eajem socijalisti\u010dke stvarnosti u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>\u0160to kazuju te primjedbe? One zapravo odbacuju &#8220;Lijepu na\u0161u&#8221; kao himnu SR Hrvatske, jer u njezinu izvornome obliku, koji je u narodu zadr\u017ean desetlje\u0107ima, ne nalaze odgovaraju\u0107i sadr\u017eaj dana\u0161nje na\u0161e stvarnosti.<\/p>\n<p>Treba re\u0107i da je &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; izvorno i netaknuta do\u017eivjela ove dane, usprkos svima nasrtajima na nju. Njezina starost ili, bolje re\u010deno, tradicija, pa \u010dak i njezina romanti\u010dnost ne \u010dine je manje suvremenom i manje vrijednom. Njezin je tekst u svakome razdoblju bliske pro\u0161losti narod prihva\u0107ao. Nikakvim dopunama i promjenama tekstu ne bi se budilo ve\u0107e po\u0161tovanje ju\u010dera\u0161njih i dana\u0161njih djela, niti bi se socijalizmu i samoupravljanju iskazala ve\u0107a privr\u017eenost.<\/p>\n<p>&#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; pjevana je u narodu i preno\u0161ena s pokoljenja na pokoljenje ne izgubiv\u0161i ni\u0161ta od svoje izvorne snage i ugleda. Iako napisana i uglazbljena prije vi\u0161e od jednoga stolje\u0107a, ona ni jednim svojim dijelom ne umanjuje sadr\u017eaj na\u0161e sada\u0161njosti, niti mo\u017ee smetati na\u0161oj socijalisti\u010dkoj opredijeljenosti. \u00a0Uostalom, i <strong>najvi\u0161a na\u010dela ovog na\u0161eg socijalizma<\/strong> u njoj su sadr\u017eana &#8211; sloboda, te\u017enja miru i bratstvo.<\/p>\n<h3>Prva i jedina<\/h3>\n<p>Zagovornici izvornosti i netaknutosti &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; ne \u010dine to iz neke formalne pobude, iz puke naklonosti tradiciji, nego iz uvjerenja da je ona, upravo onakva kakva se zna, &#8220;neke vrste simfonija cjelokupnog narodnog \u017eivota&#8221; (kako ju je nazvao Antun Barac povezuju\u0107i je s mjestom i ulogom \u0161to ju je imala u pro\u0161lom stolje\u0107u).<\/p>\n<p>Ustavna komisija Sabora SR Hrvatske predlo\u017eila je &#8220;Lijepu na\u0161u&#8221; za himnu u njezinu izvornome a u narodu sve do danas zadr\u017eanome obliku. Sada i nije rasprava o tome da li treba ne\u0161to u njoj mijenjati, nego o tome da li se prihva\u0107a za himnu SR Hrvatske ili ne. Op\u0107e je uvjerenje da ju je narod, u velikoj ve\u0107ini, takvom ve\u0107 prihvatio.<\/p>\n<p>Napomenimo jo\u0161 da su u javnoj raspravi dosta bili isticani i prijedlozi da se u njezin tekst na neki na\u010din unese i pomorski karakter hrvatske dr\u017eave. \u010culo se to na nekim otocima (Visu, Hvaru), ali i u drugim krajevima uz hrvatsku obalu.\u00a0U &#8220;Hrvatskome tjedniku&#8221; objavljen je i konkretan prijedlog za izmjenu teksta himne s obzirom na takve primjedbe. Predlo\u017eeno je da se stih <strong>&#8220;kud li \u0161umi\u0161, svijetu reci&#8221; prepravi u &#8220;sinje more, svijetu reci&#8221;<\/strong>.<\/p>\n<p>Ne ulaze\u0107i u analizu pitanja koliko je taj prijedlog prihvatljiv, odnosno koliko su zahtjevi za uno\u0161enjem elemenata pomorskoga karaktera hrvatske dr\u017eave na mjestu, prevladava uvjerenje da ni takve prepravke u &#8220;Lijepoj na\u0161oj&#8221; nisu uputne.<\/p>\n<h3>Autori su Hrvat i Srbin<\/h3>\n<p>Tijekom javne rasprave o amandmanima na Ustav SR Hrvatske mogla su se \u010duti druk\u010dija i tuma\u010denja, odnosno druk\u010diji poku\u0161aji obrane &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; kao hrvatske narodne himne. U tome je smislu nagla\u0161avano, vjerojatno kao ne\u0161to olakotno, da su autori &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; Hrvat Antun Mihanovi\u0107 i Srbin Josip Runjanin.<\/p>\n<p>Takvo je tuma\u010denje u najmanju ruku izli\u0161no. Jer, valja se upitati da li bi vrijednost i ugled &#8220;Lijepe na\u0161e&#8221; bio manji da nije tako. &#8220;Lijepa na\u0161a&#8221; i odabire se zato \u0161to je ona prva i jedina kroz duga desetlje\u0107a himnom hrvatskog naroda, ali jednako tako i Srba i drugih narodnosti koji su Hrvatsku smatrali i smatraju svojom domovinom.<\/p>\n<p>Narod ju je trajno zadr\u017eao svojom himnom, uza sve povijesne prekretnice i dru\u0161tvene mijene, jama\u010dno zato \u0161to je smatrao da je njezina vrijednost neumanjiva &#8211; da je <strong>uvijek jednako hrvatska, narodna, bratska, domoljubna, slobodarska i ponosita<\/strong>.<\/p>\n<p><em>\/autor: Darko Stupari\u0107 \/VUS, 1971.\/ Yugopapir\/<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-2843647402\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ustavna komisija Sabora SR Hrvatske predlo\u017eila je &#8216;Lijepu na\u0161u&#8217; za himnu u njezinu izvornome a u narodu sve do danas zadr\u017eanome obliku. Sada i nije rasprava o tome da li treba ne\u0161to u njoj mijenjati, nego o tome da li se prihva\u0107a za himnu SR Hrvatske ili ne. Op\u0107e je uvjerenje da ju je narod, u velikoj ve\u0107ini, takvom ve\u0107 prihvatio.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13741,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1371,188,714,1370,615,328],"class_list":["post-17856","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-himna","tag-jugoslavija","tag-komunizam","tag-lijepa-nasa","tag-partizani","tag-retro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17856","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17856"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17856\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17856"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17856"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17856"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}