{"id":17990,"date":"2018-09-29T11:53:07","date_gmt":"2018-09-29T09:53:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=17990"},"modified":"2018-09-29T11:53:33","modified_gmt":"2018-09-29T09:53:33","slug":"zabrinuti-ste-za-okolis-a-cinite-li-sto-po-tom-pitanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/09\/zabrinuti-ste-za-okolis-a-cinite-li-sto-po-tom-pitanju\/","title":{"rendered":"Zabrinuti ste za okoli\u0161? A \u010dinite li ne\u0161to po tom pitanju?"},"content":{"rendered":"<p>Globalno zagrijavanje, ekologija, plasti\u010dni otpad, zaga\u0111enje\u2026 Ovi su pojmovi postali dijelom na\u0161e svakodnevice, a ekolo\u0161ke teme nisu nikada bile toliko prisutne kao u posljednjih nekoliko godina. I dobro je da je tako jer na\u0161a je planeta bolesna. Zemlja boluje od \u2013 ljudi.<\/p>\n<p>Ne tako davno \u010dinilo se da su resursi na\u0161e planete neiscrpni, a priroda neuni\u0161tiva te da ne postoji ni\u0161ta \u0161to bi \u010dovjek mogao napraviti da naru\u0161i Zemljinu ravnote\u017eu. No kako se \u010dovje\u010danstvo pove\u0107avalo, kako smo razvijali tehnologiju i okoli\u0161 sve vi\u0161e prilago\u0111avali vlastitim potrebama, postalo je jasno da je ravnote\u017ea na\u0161e planete itekako krhka i osjetljiva na ljudsko djelovanje.<\/p>\n<p>Naznake da se ne\u0161to doga\u0111a s na\u0161im jedinim domom ve\u0107 su dugo prisutne, no bilo je potrebno da pla\u017ee postanu zatrpane plasti\u010dnim otpadom, se ljudi po gradovima po\u010dnu gu\u0161iti od smoga i da Zemlja uslijed porasta globalne temperature po\u010dne reagirati naglim i burnim vremenskim promjenama a da ljudi shvate da se ne\u0161to doga\u0111a. Pa \u010dak i kad sve to mo\u017eemo iskusiti na vlastitoj ko\u017ei, i dalje ima puno skeptika koji ka\u017eu da se mo\u017eemo opustiti i nastaviti po starom, a stvari \u0107e se ve\u0107 nekako srediti same od sebe.<\/p><div id=\"mojev-2388812484\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>No istina je da ne\u0107e. Po svoj prilici postat \u0107e jo\u0161 i gore i pitanje je jesmo li ve\u0107 pre\u0161li to\u010dku nakon koje nema povratka.<\/p>\n<p>&#8220;Ali \u0161to ja tu mogu, ja sam samo mali \u010dovjek koji sam ionako ne mo\u017ee ni\u0161ta promijeniti&#8221;, priznajte da ste se i sami zatekli u takvom razmi\u0161ljanju koje \u2013 oh, kako zgodno \u2013 s vas skida svaku odgovornost. No odgovornost doista jest na svima nama, a &#8220;malih ljudi koji ni\u0161ta ne mogu&#8221; zapravo nema jer svi zajedno \u010dinimo ogromnu silu od skoro osam milijardi ljudi. Znate li koliko je to? To je \u010ditav svijet!<\/p>\n<p>Poslu\u0161ali smo \u0161to neki od na\u0161ih starijih \u010ditatelja misle o tome koliko oni samo mogu pridonijeti rje\u0161avanju ekolo\u0161kih problema. A nakon toga im predlo\u017eili i sitne promjene i prilagodbe u svakodnevnom \u017eivotu koje, prihvatimo li ih svi, itekako mogu imati pozitivnog utjecaja.<\/p>\n<div id=\"attachment_18012\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-18012\" class=\"size-medium wp-image-18012\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/stari-papir-sekundarna-sirovina-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/stari-papir-sekundarna-sirovina-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/stari-papir-sekundarna-sirovina.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-18012\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Odvajanje otpada<\/h3>\n<p><strong>&#8220;Ja i mu\u017e \u017eivimo u jednosobnom stanu. Imamo malu kuhinju i mali hodnik i stvarno ne znam gdje bih stavila sve one kante za razvrstavanje otpada. Te jedna za plastiku, te jedna za papir, te jedna za ostali otpad\u2026 Pa treba ti posebna soba samo za razvrstavanje sme\u0107a. Ne znam tko ima toliko prostora.&#8221; Vlasta (70)<\/strong><\/p>\n<p>Razvrstani otpad ne zauzima vi\u0161e prostora od nerazvrstanog. Dapa\u010de, sortirani i razvrstani otpad vjerojatno zauzima jo\u0161 i manje mjesta nego kad su svi otpadci nagurani u jednu vre\u0107u. Dakle, za razvrstavanje otpada vam ne treba vi\u0161e prostora ve\u0107 samo malo volje i organizacije. Poku\u0161ajte u kantu koju ina\u010de koristite za otpatke staviti dvije razli\u010dite vre\u0107ice: jednu za plasti\u010dnu ambala\u017eu, a drugu za bio-otpad, odnosno ostatke iz kuhinje. Te biste stvari ionako utrpali u istu kantu, no ovako \u0107ete razli\u010dite otpatke odmah u kuhinji razvrstati na dvije kategorije \u2013 i pritom potro\u0161iti jednako prostora. S druge strane, papir poput starih novina i kutija (koje ne gu\u017evajte, ve\u0107 sla\u017eite, jer tako zauzimaju manje prostora) slo\u017eite ispod kante za otpatke i kasnije odnesite u kontejner za papir kad budete bacali sme\u0107e. Zna\u010di, za razvrstavanje otpada potrebna je volje i organizacija, a ne vi\u0161e prostora.<\/p>\n<div id=\"attachment_18009\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-18009\" class=\"size-medium wp-image-18009\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/plastika-otpad-smece-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/plastika-otpad-smece-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/plastika-otpad-smece.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-18009\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Previ\u0161e plastike<\/h3>\n<p><strong>&#8220;Razumijem ja da ljudi koriste jako puno plastike. Ali recite vi meni \u0161to bismo mi bez plastike? Evo recimo ode\u0161 na tr\u017enicu po meso ili ribu i kako \u0107e to to zapakirati ako ne u plasti\u010dnu vre\u0107icu? Pa ne mo\u017ee riba u \u0161karnicl! Onda svi ovi ure\u0111aji koji su od plastike, pa namje\u0161taj \u2013 evo ja na terasi imam plasti\u010dne stolce i stol. To je puno zgodnije i lak\u0161e za odr\u017eavanje. A i trajnije, kad pogleda\u0161.&#8221; Vjekoslav, (79)<\/strong><\/p>\n<p>Plastika je sjajan materijal i suvremeni bi \u017eivot bez plastike bio potpuno nezamisliv, to je posve jasno. Problem s plastikom je taj \u0161to je ljudi zloupotrebljavaju na na\u010din da koriste puno jednokratne plastike koju ponekad nakon svega nekoliko minuta upotrebe bace, a ona se poslije u prirodi razgra\u0111uje i po nekoliko stotina godina.<\/p>\n<p>Ako vam se svi\u0111aju stolci i stolovi od plastike, nema razloga za\u0161to ih ne biste koristili. No kad odete na tr\u017enicu, doista nema nikakve potrebe da jabuke donesete u jednoj, krumpir u drugoj, salatu u tre\u0107oj, raj\u010dice u \u010detvrtoj, a krastavce u petoj vre\u0107ici \u2013 koje \u0107ete ionako baciti istoga trenutka kad kupljene stvari spremite u smo\u010dnicu. Riba i meso su ne\u0161to drugo, ali vo\u0107e i povr\u0107e doista mo\u017ee u platnenu ili papirnatu vre\u0107icu. Kad god mo\u017eete, zaobi\u0111ite plastiku, pogotovo onu jednokratnu. Umjesto plasti\u010dnih, koristite platnene vre\u0107ice, a umjesto plasti\u010dnih \u010da\u0161a i boca, koristite staklene. Napravite male promjene i u\u010dinili ste puno. Kad bi svi tako razmi\u0161ljali, plastika ne bi bila problem.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-medium wp-image-18014\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/drage-kravice-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/drage-kravice-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/drage-kravice.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><\/p>\n<h3>Poljoprivredno zaga\u0111enje<\/h3>\n<p><strong>&#8220;Hranu biram isklju\u010divo po cijeni. Mi umirovljenici jedva skrpamo za bilo kakvu hranu tako da je te\u0161ko od nas o\u010dekivati da \u0107emo jo\u0161 paziti kako je ona uzgojena. Sve \u0161to je ozna\u010deno kao eko, tri puta je skuplje, a ja si te\u0161ko priu\u0161tim i obi\u010dnu hranu, a kamoli onu bio. Jo\u0161 bi najbolje bilo da uop\u0107e ne jedem.&#8221; Marija (68)<\/strong><\/p>\n<p>Kad se govori o poljoprivrednom zaga\u0111enju, ponajprije se misli na uzgoj hrane na velikoj, industrijskoj razini. To se najvi\u0161e odnosi na uzgoj stoke zbog mlijeka i jo\u0161 vi\u0161e mesa. Procjenjuje se da je emisija stakleni\u010dkih plinova koja se emitira s velikih farmi stoke, najvi\u0161e u Americi, prema\u0161ila koli\u010dinu stakleni\u010dkih plinova koje emitira promet.<\/p>\n<p>Nadalje, zbog nekih se poljoprivrednih kultura, poput palminog ulja, raskr\u010duju ogromne \u0161umske povr\u0161ine \u010dime se problem devastacije Zemlje, uni\u0161tavanja \u017eivotinjskih stani\u0161ta i globalnog zagrijavanja dodatno pove\u0107ava.<\/p>\n<p>Ako \u017eelite pomo\u0107i na\u0161oj planeti, ne morate kupovati skupe bio proizvode, niti odustati od tradicionalnih jela i prebaciti se na egzoti\u010dne namirnice koje po svoj prilici ne\u0107e pomo\u0107i ni va\u0161em zdravlju ni okoli\u0161u, ve\u0107 \u0107e samo o\u0161tetiti va\u0161 d\u017eep. Ako ste u mogu\u0107nosti, uzgajajte (barem malo) vlastite hrane, poku\u0161ajte kupovati od malih uzgajiva\u010da, smanjite unos mesa a pogotovo govedine i teletine (koja je ionako skupa) te kupujte proizvode koji u sebi ne sadr\u017ee palmino ulje. Na taj na\u010din poma\u017eete okoli\u0161u, a ne tro\u0161ite vi\u0161e novca. \u0160tovi\u0161e, mogli biste \u010dak i u\u0161tedjeti.<\/p>\n<div id=\"attachment_18013\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-18013\" class=\"size-medium wp-image-18013\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/automobili-cesta-guzva-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/automobili-cesta-guzva-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/automobili-cesta-guzva.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-18013\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Zaga\u0111enje prometom<\/h3>\n<p><strong>&#8220;Mi imamo jednu staru \u0161kodu. Dizela\u0161 je. Znam da dizela\u0161i vi\u0161e zaga\u0111uju, ali manje tro\u0161e. Ne vozimo se ja i mu\u017e ba\u0161 puno ali moramo oti\u0107i do doktora, u \u0161peceraj, kod k\u0107erke\u2026 Onoliko koliko moramo, toliko se vozimo. Ne idemo na neka putovanja. Vi\u0161e nismo u godinama za to, a nemamo ni novaca. Stvarno ne znam kako bi mi mogli utjecati na to da se promet smanji. O tome neka brinu oni \u0161to voze bijesne i skupe aute, a ne mi penzioneri.&#8221; Jasna (66)<\/strong><\/p>\n<p>To\u010dno je da se penzioneri ne koriste automobile onoliko koliko ih koriste mla\u0111i ljudi koji rade i svakog dana idu s\u00a0 automobilom na posao i s posla. No umirovljenika ima puno, pa kad bi svi bili u prometu samo malo manje, na tako velik broj ljudi osjetila bi se razlika. Prijevoz autom, kad je to doista potrebno, nije nikakav problem. Problem nastaje kad ljudi po\u010dnu zloupotrebljavati automobil pa se njime koriste \u010dak i kad idu na mjesta udaljena tek par stotina metara umjesto da pro\u0161e\u0107u. Da ne spominjemo koliko bi ta \u0161etnja bila korisna za njihovo zdravlje.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan problem je taj \u0161to se mnogi ljudi u autu voze sami, a mogli bi povesti jo\u0161 nekoga. Mnogi gradovi po\u010deli su se baviti tim problemom pa osobama koji u autu voze jo\u0161 nekoga, osiguravaju br\u017ee trake, dok su oni koji se voze sami prisiljeni \u010dekati u sporijim kolonama. Poku\u0161ajte se organizirati sa svojim susjedima, prijateljima, ro\u0111acima i odvezite se u nabavku ili na neko drugo mjestu jednim autom. Tako\u0111er, koristite javni prijevoz i bicikl kad god je to mogu\u0107e. Bit \u0107e vam zahvalno va\u0161e zdravlje, va\u0161 nov\u010danik \u2013 ali i va\u0161a planeta.<\/p>\n<div id=\"attachment_18010\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-18010\" class=\"size-medium wp-image-18010\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/smog-elektrane-636x352.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/smog-elektrane-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/smog-elektrane.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-18010\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pixabay<\/p><\/div>\n<h3>Zaga\u0111enje industrijom<\/h3>\n<p><strong>&#8220;Ah to su veliki igra\u010di. Kako ja mogu utjecati na neku veliku firmu da promijeni svoj na\u010din poslovanja, da budu osjetljiviji na okoli\u0161, da vi\u0161e paze\u2026? Znam da bi svi trebali \u010duvati prirodu ne vi\u0161e zbog nas, nego zbog na\u0161e djece, ali ponekad mi se \u010dini da je sve uzaludno.&#8221; Dragan (75)<\/strong><\/p>\n<p>Da, ponekad se doista mo\u017ee \u010diniti da je sve uzaludno. No postoje primjeri \u2013 i sve su \u010de\u0161\u0107i! \u2013 u kojima su potro\u0161a\u010di svojim pona\u0161anjem prisilili neku veliku tvrtku da promijeni na\u010din poslovanja i postane pa\u017eljivija prema okoli\u0161u. Tvrtke se danas \u010de\u0161\u0107e nego ikada hvale svojom ekolo\u0161kom svijesti, no do toga nikada ne bi do\u0161lo da potro\u0161a\u010di, malo po malo ali kroz dulji vremenski period, nisu vr\u0161ili pritisak. Nemojte se predati \u2013 upravo zbog na\u0161e djece.<\/p>\n<p>Informirajte se o tvrtkama \u010dije proizvode i usluge koristite i kad god je to mogu\u0107e, odaberite proizvode one koja brine o okoli\u0161u. Posjetite internetske stranice kompanija i njihove dru\u0161tvene mre\u017ee te im se izravno obratite i podsjetite ih da prirodu valja \u010duvati.\u00a0 Za\u010dudili biste se koliko su tvrtke osjetljive na pohvale i pokude \u2013 pogotovo one javne i vidljive svima.<\/p>\n<h5><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.<\/em><\/h5>\n<div id=\"mojev-1443853691\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naznake da se ne\u0161to doga\u0111a s na\u0161im jedinim domom ve\u0107 su dugo prisutne, no bilo je potrebno da pla\u017ee postanu zatrpane plasti\u010dnim otpadom, se ljudi po gradovima po\u010dnu gu\u0161iti od smoga i da Zemlja uslijed porasta globalne temperature po\u010dne reagirati naglim i burnim vremenskim promjenama, a da ljudi shvate da se ne\u0161to doga\u0111a. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18016,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,1008],"tags":[513,952,1376],"class_list":["post-17990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-nema-predaje","tag-ekologija","tag-nemapredaje","tag-recikliranje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17990"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17990\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}