{"id":18651,"date":"2018-10-21T08:30:45","date_gmt":"2018-10-21T06:30:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=18651"},"modified":"2019-04-17T17:51:13","modified_gmt":"2019-04-17T15:51:13","slug":"bez-panike-starenje-stanovnistva-je-dobra-stvar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/10\/bez-panike-starenje-stanovnistva-je-dobra-stvar\/","title":{"rendered":"Bez panike, starenje stanovni\u0161tva je dobra stvar"},"content":{"rendered":"<p>Generalno gledano, starenje stanovni\u0161tva dr\u017eave ili Zemlje ne smatramo napretkom. Prvenstveno jer to za nacionalne ekonomije zna\u010di nesta\u0161icu radnika te da \u0107e ve\u0107i broj umirovljenika dijeliti sve manji mirovinski fond, kao i to da \u0107e dr\u017eava sve vi\u0161e tro\u0161iti za zdravstvenu skrb i njegu sve ve\u0107eg broja staraca. Ima li starenje stanovni\u0161tva dobrih strana?<\/p>\n<p>Analiza &#8220;<em>Ageing Human Populations: Good for Us, Good for the Earth&#8221;<\/em> objavljena stru\u010dnoj publikaciji <a href=\"https:\/\/www.cell.com\/trends\/ecology-evolution\/fulltext\/S0169-5347(18)30208-8\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Cell<\/a> govori da mo\u017eda i ne trebamo sve gledati tako crno i da razloga za strah \u2013 nema. Autori Frank G\u00f6tmark, Philip Cafaro i Jane O\u2019Sullivan tvrde da postoje brojne sociolo\u0161ke, ekonomske i okoli\u0161ne dobrobiti starenja i smanjivanja stanovni\u0161tva te da su tro\u0161kovi koje ono nosi ekonomski odr\u017eivi.<\/p>\n<p>Demografska katastrofa ili bijela kuga, \u010deste su sintagme s kojima mediji opisuju negativnu demografiju, prvenstveno zbog opasnosti po ekonomiju i mirovinski sustav. I zbog toga je sve vi\u0161e ljudi zabrinuto zbog sve manjeg prirodnog prirasta. Pri tome zanemarujemo \u010dinjenicu da brzorastu\u0107e stanovni\u0161tvo, sada je ve\u0107 sigurno, nepovratno ugro\u017eava \u017eivot na Zemlji. Sav \u017eivot.<\/p>\n<p>Konkretno, samo 14 posto zemalja ima pad stanovni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i Japan, Estoniju i \u010ce\u0161ku. UN pretpostavlja da \u0107e do kraja 2050. godine u ovoj skupini biti 32 posto zemalja. To je postignu\u0107e, smatraju autori ove analize, i ne treba se opisivati kao problem.<\/p>\n<h3>Mitovi o starenju stanovni\u0161tva<\/h3>\n<p>Literatura i ranija istra\u017eivanja pak ne pokazuju da starenje stanovni\u0161tva zna\u010di i nesta\u0161icu radnika. \u0160tovi\u0161e, u bogatim dr\u017eavama starenje nije korelirano s brojem zaposlenih ili BDP-om. Nasuprot tomu, dr\u017eave s najmla\u0111im stanovni\u0161tvom, a \u0161to je posljedica velikog prirodnog prirasta, bilje\u017ee velike stope nezaposlenosti i stagnaciju prihoda. Gra\u0111ani dru\u0161tava koja se smanjuju \u017eive bolje, bogatije, socijalno zbrinutije i ekolo\u0161ki osvje\u0161tenije.<\/p>\n<p>Zdravstveni tro\u0161kovi rastu. Ali taj rast nije u o\u010dekivanim razmjerima. S porastom dugovje\u010dnosti, ljudi du\u017ee vrijeme ostaju aktivni i zdraviji. Zato mogu vi\u0161e pridonijeti dru\u0161tvu na pla\u0107enim poslovima, ali i kao oni koji brinu o djeci, bolesnima, nemo\u0107nima\u2026 Uz to, ve\u0107e investiranje u preventivne zdravstvene programe i dijagnostiku dodatno se ispla\u0107uje kroz manji tro\u0161ak za zdravstvenu skrb u starosti.<\/p>\n<p>\u0160to se mirovinskih fondova ti\u010de, autori se tako\u0111er suprotstavljaju dominantnim strahovima. Pove\u0107ani tro\u0161ak barem djelomi\u010dno mo\u017ee se nadomjestiti ekonomskim dobrobitima sve manjeg stanovni\u0161tva. Dodatno se problem mo\u017ee kompenzirati olak\u0161avanjem umirovljenja u kasnijoj dobi te ve\u0107im mirovinama za du\u017ei rad.<\/p>\n<h3>Pomla\u0111ivanje je uzaludno<\/h3>\n<p>Autorski trojac neprestane poku\u0161aje da se staro stanovni\u0161tvo \u201erazrijedi\u201c kohortama mladih naziva svojevrsnom *Ponzijevom shemom koja mo\u017ee malo utjecati na starenje stanovni\u0161tva ili gospodarske probleme. To, smatraju, produbljuje ekolo\u0161ke probleme, potpiruje socijalne krize kao \u0161to su nesta\u0161ica stanova i prenapregnuto financiranje socijalnih usluga.<\/p>\n<p>Socioekonomski i ekolo\u0161ki tro\u0161kovi slobodnog nekontroliranog rasta stanovni\u0161tva nadma\u0161uju tro\u0161kove starenja stanovni\u0161tva. Stavimo li po strani ekolo\u0161ke dobrobiti od smanjivanja ljudske populacije, autori nagla\u0161avaju i druge prednosti smanjenog prirasta: Djeca iz malih obitelji, pokazala su istra\u017eivanja, financijski stoje bolje kad odrastu. Posljedica je to ve\u0107eg roditeljskog investiranja u njih (primjerice, kroz bolje \u0161kolovanje i ve\u0107i razvoj osobnih potencijala). Uz to, stariji ljudi su manji potro\u0161a\u010di od mladih. A to zna\u010di da i manje zaga\u0111uju Zemlju.<\/p>\n<p>Najnovije izvje\u0161\u0107e Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama pokazuje da postavljene ciljeve oko globalnog zatopljivanja ne\u0107e biti mogu\u0107e ostvariti \u00a0u trenutnim uvjetima rapidnog rasta ljudske populacije na planetu. Opstanak Zemlje kakvu znamo ovisi o postizanju odr\u017eivog broja ljudskih jedinki na njoj. Starenje stanovni\u0161tva za Zemlju nije lo\u0161a vijest. Dapa\u010de.<\/p>\n<div id=\"sivo\"><strong>*Ponzijeva shema<\/strong> na\u010din je investicijske prijevare koju je tijekom dvadesetih godina 20. stolje\u0107a u SAD-u uspje\u0161no koristio talijanski prevarant Charles A. Ponzi, po kome je kasnije dobila i ime.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Demografska katastrofa ili bijela kuga, \u010deste su sintagme s kojima mediji opisuju negativnu demografiju, prvenstveno zbog opasnosti po ekonomiju i mirovinski sustav. I zbog toga je sve vi\u0161e ljudi zabrinuto zbog sve manjeg prirodnog prirasta. Pri tome zanemarujemo \u010dinjenicu da brzorastu\u0107e stanovni\u0161tvo, sada je ve\u0107 sigurno, nepovratno ugro\u017eava \u017eivot na Zemlji. Sav \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":18646,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[205,30,80],"class_list":["post-18651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-demografija","tag-gospodarstvo","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18651"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18651\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}