{"id":19284,"date":"2018-11-12T09:33:32","date_gmt":"2018-11-12T08:33:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=19284"},"modified":"2019-04-17T17:41:26","modified_gmt":"2019-04-17T15:41:26","slug":"obiteljske-mirovine-zasto-je-ana-nakon-ivine-smrti-osudena-na-bijedu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/11\/obiteljske-mirovine-zasto-je-ana-nakon-ivine-smrti-osudena-na-bijedu\/","title":{"rendered":"Obiteljske mirovine: Za\u0161to je Ana nakon Ivine smrti osu\u0111ena na bijedu?"},"content":{"rendered":"<p><em>Za\u0161to Ministarstvo mirovinskog sustava odbija promjenu modela obiteljske mirovine i \u0161tedi na siromasima? Pitanje za <strong><a href=\"http:\/\/suh.hr\/index.php\/35-naslovna\/aktualno\/1355-osudeni-na-siromastvo\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Glas umirovljenika<\/a><\/strong> postavlja predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske <strong>Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong>. Prilog prenosimo u cijelosti.\u00a0<\/em><\/p>\n<p>Standardna pri\u010da glasi ovako: Ana i Ivan, dvoje starijih \u017eivi skromno u svom dvosobnom stanu koji su otkupili dok su jo\u0161 radili i privre\u0111ivali, zajedno sedam i pol tisu\u0107a kuna, a u mirovini s ukupno 70 godina radnog sta\u017ea prihodi su im prepolovljeni. Tako su s uravnote\u017eene prehrane pre\u0161li na varivo od povr\u0107a, nedjeljom i na pitu od jabuka ili sira, a grijanje uklju\u010du\u00adju samo u jednoj prostoriji. Re\u017eije su sve skuplje, cijena plina ska\u010de u nebo, voda i struja progutaju ostatak miro\u00advina. Da, imaju mobitel i na njemu su nau\u010dili koristiti Skype kako bi dva puta tjedno popri\u010dali s unucima u drugom gradu. Nemaju novaca za putovati u posjete i nositi darove, pa dostojan\u00adstvo brane virtualnim dru\u017eenjem.<\/p>\n<p>I onda on, koji je, kako je uobi\u010daje\u00adno, imao vi\u0161u mirovinu od 2.200 kuna, premine iznenada, a njegova supruga ostane sa samo 1.600 kuna vlastite mi\u00adrovine, a \u010dak joj se ne isplati prije\u0107i na obiteljsku mirovinu, jer bi dobila samo 70 posto mu\u017eevljeve, a to je \u010dak ne\u0161to manje od njezine.<\/p><div id=\"mojev-1719101779\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>Od 223 tisu\u0107e obiteljskih umirov\u00adljenika 93 posto su \u017eene, pretpla\u0107ene na siroma\u0161tvo. Prosje\u010dna obiteljska mirovina je 1.989 kuna, dok ih vi\u0161e od 50 posto ima manje od 1.600 kuna. Nepobitno, smrt jedne osobe \u010desto \u0107e rezultirati gubitkom izvora prihoda za drugu osobu; odatle prepoznavanje dru\u0161tvenog rizika smrti neke osobe ili, promatranje iz drugog kuta, dru\u00adge osobe koja pre\u017eivljava ili ostaje iza sebe. Zato u Hrvatskoj pre\u017eivjeli par\u00adtner ili partnerica imaju mogu\u0107nost ostvariti pravo na 70 posto mirovine preminuloga, bilo da nisu prethodno radili ili su ostvarili svoju osobnu miro\u00advinu temeljem rada.<\/p>\n<p>U posljednjih nekoliko desetlje\u0107a do\u0161lo je do mnogih promjena u pogle\u00addu socijalne za\u0161tite pre\u017eivjelih u Euro\u00adpi. Koncept socijalne za\u0161tite za pre\u017ei\u00advjele, prvenstveno za udovice i djecu pokojnika, prisutan je u europskom dru\u0161tvu od kraja 19. stolje\u0107a. Sam koncept uspostavljen je metodom doprinosa, gdje su organizacije soci\u00adjalne sigurnosti osigurale pogodnosti za pre\u017eivjele u slu\u010daju smrti hranitelja obitelji koji je bio osiguran doprinosi\u00adma prije svoje smrti. Za razvoj koncep\u00adta za\u0161tite pre\u017eivjelih u Europi vrlo va\u017e\u00adno bilo je usvajanje Konvencije ILO-a br. 102 o minimalnim standardima so\u00adcijalne sigurnosti iz 1952. godine, koja i dalje ima neupitni utjecaj na razvoj dru\u0161tvenih sustava u ve\u0107ini europskih zemalja.<\/p>\n<p>Hrvatske umirovljeni\u010dke udruge ve\u0107 godinama inzistiraju na promjeni modela obiteljske mirovine na na\u010din da Ana iz na\u0161e uvodne pri\u010de ima pravo zadr\u017eati svoju osobnu radni\u010dku miro\u00advinu od 1.600 kuna te dobiti, u slu\u010da\u00adju da joj je mirovina ni\u017ea od hrvatske linije siroma\u0161tva (2.321 kuna), 50 po\u00adsto mirovine preminulog Ivana, \u0161to bi zna\u010dilo da bi dobila jo\u0161 1.100 kuna te bi nekako uspjela pre\u017eivjeti sa 2.700 kuna. Ako bi mirovina pre\u017eivjelog bila, primjerice, u rangu od 1,2 linije siroma\u0161tva, onda bi pre\u017eivjeli partner mogao dobiti 40 posto mirovine pre\u00adminuloga, i tako dalje. Na posljetku, s mirovinom vi\u0161om od trostruke linije siroma\u0161tva, pre\u017eivjeli bi imao pravo na samo 10 posto mirovine preminuloga. Po\u0161teno, ka\u017eu umirovljenici kod kojih smo testirali ovaj model, to bi bilo pra\u00advedno.<\/p>\n<p>Statisti\u010dari Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izra\u010dunali su da je rije\u010d o tro\u0161ku od gotovo jedne mili\u00adjarde kuna, koliko bi ve\u0107 2019. trebalo dodati u mirovinski prora\u010dun te da je to preskupo. Kao da siroma\u0161tvo nije preskupo?!<\/p>\n<p>Stoga je Ministarstvo rada i miro\u00advinskog sustava mirne du\u0161e odbilo pri\u00adjedlog umirovljeni\u010dkih udruga, jer je Zakonom o mirovinskom osiguranju propisan katalog prava za slu\u010daj nastalog rizika koji proizlazi iz visine upla\u0107e\u00adnih doprinosa, tako da sustav bude dugoro\u010dno odr\u017eiv. Dr\u017eava tako jam\u010di upravo onu razinu prava i pravodob\u00adnu isplatu ostvarenih davanja koje su pokrivene doprinosima, uzimaju\u0107i u obzir o\u010dekivano trajanje \u017eivota, pred\u00advidivi broj korisnika i sli\u010dno. Imaju\u0107i u vidu ove parametre, zakonska regula\u00adtiva u Republici Hrvatskoj je takva da se mo\u017ee koristiti samo jedna mirovina prema vlastitom izboru.<\/p>\n<p>Ministarstvo nagla\u0161ava kako je socijalnu sigurnost nakon smrti bra\u010dnog\/izvanbra\u010dnog druga, odnosno \u017eivotnog partnera, Zakon osigurao institutom izbora mirovine, prema ko\u00adjem korisnik koji ostvari pravo na dvije ili vi\u0161e mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti mo\u017ee izabrati svoju osobnu mirovinu ili obi\u00adteljsku mirovinu kao povoljniju.<\/p>\n<p>Sla\u017eu se s na\u0161om tezom kako bi mogu\u0107nost kori\u0161tenja dijela obitelj\u00adske mirovine uz osobnu mirovinu pobolj\u0161ala socijalnu sigurnost njenim korisnicima, ali s obzirom na op\u0107e po\u00adznate razloge, kao \u0161to su odnos broja umirovljenika i osiguranika, demo\u00adgrafska kretanja i druge okolnosti, to za sada nije mogu\u0107e. Dobra ideja, ali malo sutra!<\/p>\n<p>Analizom zakonskog ure\u0111enja kumulacije osobnih i obiteljskih miro\u00advina u dr\u017eavama \u010dlanicama Europske unije, dolazi se do \u0161arolike slike. Kumulacija bez ograni\u010denja i umanjiva\u00adnja obiteljske mirovine mogu\u0107a je u Cipru, \u010ce\u0161koj, Danskoj, Litvi, Portugalu i \u0160panjolskoj. Kumulacija s osobnom mirovinom je mogu\u0107a uz umanjenje obiteljske mirovine u Austriji, Finskoj, Njema\u010dkoj, Gr\u010dkoj, Ma\u0111arskoj, Luk\u00adsemburgu, Slova\u010dkoj i \u0160vedskoj. Ku\u00admulacija obiteljske mirovine s osob\u00adnom mirovinom do odre\u0111enog limita mogu\u0107a je u Belgiji i Francuskoj. Me\u00ad\u0111utim, nije mogu\u0107a kumulacija obitelj\u00adske mirovine s osobnom mirovinom u Bugarskoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Latviji, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj i djelomi\u010d\u00adno u Sloveniji.<\/p>\n<p>Ministarstvo tako\u0111er tvrdi kako u odnosu na druge \u010dlanice Europske unije, Hrvatska ima najbla\u017ee uvjete za ostvarivanje obiteljske mirovine (u ve\u0107ini dr\u017eava dob za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu ve\u0107a je od 50 godina, a u nekim dr\u017eavama uvjet je i trajanje braka kroz odre\u0111eno vrijeme) te, uz Sloveniju, najvi\u0161i postotak za odre\u0111ivanje obiteljske mirovine.<\/p>\n<p>Razlog tome je \u0161to je biv\u0161i isto\u010d\u00adnoeuropski koncept dru\u0161tvene za\u0161tite pre\u017eivjelog partnera imao elasti\u010dne kriterije podobnosti za obiteljsku mi\u00adrovinu zbog toga \u0161to je ve\u0107ina \u017eena bia zaposlena te su i same stjecale mirovinu. No, od po\u010detka devedesetih godina mnoge su \u017eene izgubile posao tijekom tranzicije, a kasnije i recesije. Zbog toga se po\u010deo promovirati mo\u00addel \u017eene-majke te napu\u0161tanje tr\u017ei\u0161ta rada od strane \u017eena s djecom. No, \u010di\u00adnjenica o siroma\u0161tvu udovica, odno\u00adsno pre\u017eivjelih vanbra\u010dnih dru\u017eica ili partnerica vi\u0161e nije samo izgubljena u statistikama, ve\u0107 je glasni krik siroma\u0161\u00adtva. Uostalom, pitajte svaku \u201ekolekcionarku&#8221; plasti\u010dnih boca i \u201ekopa\u010dicu&#8221; kontejnera da li je \u201epre\u017eivjela&#8221; udovica. Da, jest, ali koliko dugo \u0107e trajati to pre\u017eivljavanje?! Ministre Pavi\u0107u, haj\u00addemo za stol i dogovorimo promjene modela obiteljske mirovine.<\/p>\n<div id=\"sivo\">Gotovo 220 milijardi eura potro\u0161eno je u Europ\u00adskoj uniji na obiteljske naknade u 2014. godini. To je predstavljalo gotovo \u0161est posto ukupno utro\u0161enog novca na so\u00adcijalne naknade, stopa koja je bila gotovo jednaka onoj koja je potro\u0161ena za nezaposlenost (pet posto) i invalidnost (sedam posto).\u00a0 Prednosti za pre\u017eivljava\u00adnje uklju\u010duju odr\u017eavanje dohot\u00adka i potporu u vezi s smr\u0107u \u010dlana obitelji, kao \u0161to su obiteljske mirovine.<\/p>\n<p>Udio socijalnih naknada utro\u0161enih za obiteljske mirovine znatno je varirao izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica. U Poljskoj (10,2 posto), Gr\u010dkoj (10,0 posto), \u0160panjolskoj (9,9 posto), Hrvatskoj (9,8 po\u00adsto) i Italiji (9,3 posto) s vi\u0161e od devet posto ukupnih socijalnih naknada, ali manje od dva po\u00adsto u Velikoj Britaniji i Estoniji (0,4 posto), \u0160vedskoj (1,3 po\u00adsto) i Latviji (1,4 posto). Razlike u dobnoj strukturi stanovni\u0161tva mogu djelomi\u010dno utjecati na ove udjele.<\/p>\n<p>Iznos potro\u0161en na naknade za pre\u017eivjele u prosjeku je izno\u00adsio 431 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj jedva 270 eura. Pa ti pre\u017eivi!<\/div>\n<div id=\"mojev-2540441023\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to Ministarstvo mirovinskog sustava odbija promjenu modela obiteljske mirovine i \u0161tedi na siromasima? Pitanje za Glas umirovljenika postavlja predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrovi\u0107. Prilog prenosimo u cijelosti.\u00a0 Standardna pri\u010da glasi ovako: Ana i Ivan, dvoje starijih \u017eivi skromno u svom dvosobnom stanu koji su otkupili dok su jo\u0161 radili i privre\u0111ivali, zajedno sedam [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5937,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[684,18,1010,237],"class_list":["post-19284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-jasna-petrovic","tag-mirovine","tag-obiteske-mirovine","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19284"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19284\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}