{"id":1935,"date":"2014-11-19T15:14:38","date_gmt":"2014-11-19T14:14:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=1935"},"modified":"2019-04-18T17:07:18","modified_gmt":"2019-04-18T15:07:18","slug":"naklonite-se-zahodu-zasluzio-je","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2014\/11\/naklonite-se-zahodu-zasluzio-je\/","title":{"rendered":"Naklonite se zahodu, zaslu\u017eio je!"},"content":{"rendered":"<p>Jedan od izuma koji je promijenio svijet je \u2013 zahod. Iako ga uzimamo zdravo za gotovo, 2,5 milijardi ljudi diljem svijeta nemaju pristup sanitarnom \u010dvoru. Zahvaljuju\u0107u zahodu, prorije\u0111ene su brojne zarazne bolesti, \u017eivotni\u00a0vijek se produ\u017eio, a ljudska vrsta popela se &#8220;stepenicu vi\u0161e&#8221;. Danas\u00a0nitko ne mo\u017ee ni zamisliti kako\u00a0 su ljudi \u017eivjeli prije zahoda. No ni ovaj epohalni izum nije ro\u0111en preko no\u0107i. Sretan vam 19. studeni, Svjetski dan toaleta, dan kada odajemo priznanje jednom od najve\u0107ih ljudskih postignu\u0107a.<\/p>\n<p>Ljubitelji ma\u010daka priznaju da se i najve\u0107a ljubav prema mezimcima na\u0111e na ku\u0161nji pred svakodnevnim \u010di\u0161\u0107enjem njihovih kutija s pijeskom. Zamislite da tako trebate \u010distiti iza \u010ditave svoje obitelji! A, upravo takvim je patentom, nazvanim &#8220;zemljani zahod&#8221;, izvjesni vele\u010dasni <strong>Henry Moule<\/strong> obe\u0107avao Amerikancima da \u0107e revolucionirati rje\u0161avanje njihovih fiziolo\u0161kih potreba \u2013 nakon obavljanja svojevrsnih radnji, njegov bi patentirani zahod zasuo izmet pijeskom ili pepelom, javlja <a title=\"VOA\" href=\"http:\/\/ba.voanews.com\/content\/a-37-a-2002-05-02-9-1-86094147\/1166223.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong>Glas Amerike<\/strong><\/a>.<\/p>\n<p>Taj izum, kao i prakti\u010dki \u010ditava povijest toaletne sanitacije, izlo\u017een je u muzeju Neville, u gradu Green Bay, u Wisconsinu. Za\u0161to ba\u0161 u Wisconsinu? Zato \u0161to je taj kraj, poznat po svojim tvornicama papira, zna\u010dajno pridonio razvoju sanitacijske tehnologije u Americi, a, posredno, i u svijetu. Prvo \u0161to posjetitelj u tom muzeju shvati jest da nije dovoljno cijenio komfor koji mu se danas pru\u017ea \u2013 ne tako davno, preci dana\u0161njih Amerikanaca umjesto toalet papira koristili su oruljene klipove kukuruza. Tek nakon dosta generacija koje su se napatile s klipovima, do\u0161li su katalozi, stare novine i, najpoznatiji me\u0111u njima, <em>Farmer&#8217;s Almanah<\/em>, koji je \u010dak bio tiskan s rupom sa strane, da se mo\u017ee objesiti na kuku pokraj toaleta i, nakon \u010ditanja, upotrijebiti u druge svrhe.<\/p>\n<p>Dodu\u0161e, kako pokazuje ova izlo\u017eba, jo\u0161 davniji preci, na evropskom kontinentu, imali su razvijeniji smisao za komfor.<\/p>\n<div id=\"zuto\"><\/p>\n<p>Stari su <strong>Rimljani<\/strong>, u svim svojim javnim zahodima, koristili spu\u017eve, pri\u010dvr\u0161\u0107ene na \u0161tap, koje bi, izme\u0111u uporaba, umakali u octenu vodu.<\/p>\n<p><strong>Vikinzi<\/strong>, pak, koristili su namotke vune<\/p>\n<p><strong>Francuski dvor<\/strong> preferirao meku tkaninu.<\/p>\n<p>Francuski kralj <strong>Ljudevit XIII.<\/strong> dao je ugraditi zahod pod prijestolje. U indijskome je muzeju replika toga prijestolja koje je nagnalo dvorsku ludu da ka\u017ee kako je neobi\u010dno \u0161to kralj jede u samo\u0107i, a nu\u017edu obavlja javno.<\/p>\n<p><strong>Srednjovjekovna Europa<\/strong> obi\u010davala je svoje fekalije izbacivati kantama kroz prozor, \u0161to je potaknulo \u017eene da po\u010dnu nositi visoke pete, nau\u010dit \u0107ete u muzeju.<\/p>\n<p>Godine 1641. <strong>svinje<\/strong> su pu\u0161tene na ulice europskih gradova kako bi jele ljudski izmet.<\/p>\n<p>1688. godine <strong>\u0161ef policije u Francuskoj<\/strong> naredio je da sve ku\u0107e moraju imati zahod. Do 1771. Europa je imala prve zahode s naplatom.<\/p>\n<p><\/div>\n<p>Izum toaleta na ispiranje pojavio se jo\u0161 na dvoru britanske kraljice Elizabete Prve, krajem \u0161esnaestog stolje\u0107a, ali ga je od op\u0107e uporabe dijelilo jo\u0161 namanje tri stolje\u0107a.<\/p>\n<div id=\"attachment_8690\" style=\"width: 750px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-8690\" class=\"size-full wp-image-8690\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/poljski-zahod-kenjara-cenifa.jpg\" alt=\"kako su zahodi izgledali nekad?\" width=\"740\" height=\"410\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/poljski-zahod-kenjara-cenifa.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/poljski-zahod-kenjara-cenifa-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><p id=\"caption-attachment-8690\" class=\"wp-caption-text\">foto: Pexels<\/p><\/div>\n<h3>A \u0161to je s toaletnim papirom?<\/h3>\n<p>Povijest toalet papira jednako je \u017eivopisna kao i povijest samog zahodskog &#8220;hardvera&#8221;. Dok su kineski carevi naru\u010divali toalet papir u listovima veli\u010dine pola \u010detvornog metra ve\u0107 u \u010detrnaestom stolje\u0107u, Zapad je prvi toalet papir vidio tek 1857. kada je njujor\u0161ki poduzetnik <strong>Joseph Gayetty<\/strong> proizveo prve listi\u0107e toalet papira, pakirane po 500 komada, po cijeni od 50 centi po paketu. On je bio toliko ponosan na svoj izum da je vlastito ime na\u0161tampao na svakom listi\u0107u.<\/p>\n<p>Za razliku od njega, tvornica papira Scott, koja postoji i danas, kada je zapo\u010dela 1890. proizvodnju papira u roli, sramila se svog proizvoda, pa nigdje nije stavljala svoje ime. Scotove su role nosile imena maloprodajnih trgovina, ili, pak, krajnjih potro\u0161a\u010da. Tako se i dogodilo da je po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a njujor\u0161ki hotel Waldorf slu\u017ebeno bio najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d toalet papira u Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n<p>Danas, biznisa s toalet papirom nitko se ne srami \u2013 tr\u017ei\u0161te tim artiklom, naime, vrijedi oko dvije i pol milijarde dolara. Kompanija Northern Quilted, koja ove godine slavi stotu obljetnicu poslovanja, \u010dak planira napraviti najve\u0107u rolu toalet papira u svijetu. Bit \u0107e visoka oko metar i pol, \u0161iroka preko dva metra i te\u0161ka gotovo jednu tonu. To je otprilike ekvivalent gotovo 11 tisu\u0107a normalnih rola, odnosno, dovoljno toalet papira da zadovolji potrebe petero\u010dlane obitelji tijekom 17 godina.<\/p>\n<p>A, kad smo ve\u0107 na ovoj nesvakida\u0161njoj izlo\u017ebi posve\u0107enoj najsvakida\u0161njijoj potrebi na svijetu, vrijedi spomenuti jo\u0161 neke zanimljivosti. Recimo, 1973. godine, voditelj tada najpopularnijeg televizijskog showa, <strong>Johnny Carson<\/strong>, na\u0161alio se da Americi prijeti nesta\u0161ica toalet papira. Gledatelji su istog trena jurnuli u trgovine i pokupovali sve toalet papire s polica &#8230; i tako u \u010ditavoj Americi. Drugi dan, Johnny Carson se ispri\u010davao i uvjeravao gledatelje da se samo \u0161alio.<\/p>\n<p>Zavr\u0161imo ovaj pogled na toaletnu sanitaciju jednom vojnom zanimljivo\u0161\u0107u. Tijekom Zaljevskog rata, 1991. godine, ameri\u010dka je vojska koristila toalet papir za kamufliranje svojih tenkova u Saudijskoj Arabiji!<\/p>\n<p>\/VOA, Hina\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas nitko ne mo\u017ee ni zamisliti kako  su ljudi \u017eivjeli prije zahoda. No ni ovaj epohalni izum nije ro\u0111en preko no\u0107i. Iako ga uzimamo zdravo za gotovo, 2,5 milijarda ljudi diljem svijeta nemaju pristup sanitarnom \u010dvoru. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8689,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[344,343],"class_list":["post-1935","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-wc-papir","tag-zahod"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1935"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1935\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8689"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1935"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}