{"id":19526,"date":"2018-11-23T08:34:44","date_gmt":"2018-11-23T07:34:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=19526"},"modified":"2018-11-23T09:59:32","modified_gmt":"2018-11-23T08:59:32","slug":"prezreni-i-odbaceni-hrvatski-starci-izlaz-traze-u-samoubojstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/11\/prezreni-i-odbaceni-hrvatski-starci-izlaz-traze-u-samoubojstvu\/","title":{"rendered":"Prezreni i odba\u010deni hrvatski starci izlaz tra\u017ee u samoubojstvu"},"content":{"rendered":"

Stopa samoubojstava u Hrvatskoj odgovara europskom prosjeku, no otkloni ipak postoje. Naime, u Hrvatskoj se rje\u0111e ubijaju mladi, a \u010de\u0161\u0107e gra\u0111ani stariji od 65 godina, upozorio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Statisti\u010dari ovu crnu stopu izra\u017eavaju kao broj samoubojstava na 100.000 stanovnika i ona je pro\u0161le godine u skupini starijih od 65 godina iznosila 28 , dok je u op\u0107oj populaciji bila 15,4. Iako ukupan broj samoubojstava, pa tako i samoubojstava starijih opada, rije\u010d je o velikom otklonu od europskog prosjeka.<\/p>\n

Zadnji javno dostupni i po dobnim skupinama razvrstani podaci Eurostata pokazuju da je 2015. godine u promatranoj dobnoj skupini europska stopa iznosila 16,6. Po broju samoubojstava starijih vodile su Slovenija (40.3), Litva (37,63), Ma\u0111arska (35,26), Hrvatska (34,81) i Srbija (33,79). U Njema\u010dkoj je ista stopa iznosila 21,67. Najmanje su se stariji ubijali u Malti (2,69), Cipru (2,82), Turskoj (2,92), Ujedinjenom Kraljevstvu (6,32) i Gr\u010dkoj (6,57).<\/p>\n

Iako u Hrvatskoj naj\u010de\u0161\u0107e ruku na sebe di\u017eu starci, ovaj problem nije izdignut ni na javnozdravstvenu niti na politi\u010dku razinu, a ne registriraju ga ni mediji. Skoro pa jedina koja ga u svojim javnim nastupima nagla\u0161ava jest\u00a0Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong>, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n

Bolesni, siroma\u0161ni, oplja\u010dkani, poni\u017eeni\u2026<\/h3>\n

\u201eHrvatska je pro\u0161la ratno i poratno razdoblje te ekonomsku krizu, pa je, prema mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka, izvjesno da su upravo to motivi za pove\u0107ani broj samoubojstava. Ako tome dodamo usamljenost, koja je u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi u\u010destala, onda i ne \u010dudi sve ve\u0107i postotak samoubojstava. Od kraja rata su pro\u0161le 23 godine, a iz recesije se jo\u0161 nismo izvukli te je svaka tre\u0107a osoba starija od 65 godina u zoni siroma\u0161tva\u201c, tuma\u010denje je na\u0161e sugovornice koja nagla\u0161ava da prosje\u010dna mirovina pokriva tek 38% prosje\u010dne pla\u0107e pa je vi\u0161e nalik socijalnoj pomo\u0107i, nego naknadi koja \u0161titi od siroma\u0161tva. \u201eStrmoglavi pad osobnog standarda, strah od ovrha, gubitka stana, sram zbog nemogu\u0107nosti pomaganja unu\u010dadi, gubitak obiteljskih i socijalnih interakcija, dovode do o\u010daja. Tako\u0111er, stari su sve \u010de\u0161\u0107e \u017ertve prijevara, op\u0107e pro\u0161irenih ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, zelena\u0161kih kredita, a uskoro i takozvanih posmrtnih kredita. Uz neizlje\u010dive bolesti i tjelesnu patnju, i to su \u010desti razlozi za samoubojstvo\u201c, navodi Petrovi\u0107.<\/p>\n

Docentica\u00a0Petrana Bre\u010di\u0107<\/strong>\u00a0iz Klinike za psihijatriju Vrap\u010de, pro\u010delnica Zavoda za afektivne poreme\u0107aje, dobrim dijelom potvr\u0111uje navode \u0161efice Sindikata. Za Deutsche Welle<\/a> ka\u017ee da je op\u0107enito depresija naj\u010de\u0161\u0107e povezana sa suicidalno\u0161\u0107u, ali i da ona nije jedini i isklju\u010divi \u010dimbenik. Problem je puno \u0161iri i nadilazi depresivan poreme\u0107aj. \u201eTo je refleksija polo\u017eaja osoba u poznim godinama i brige za njih. To zadire u na\u010din \u017eivota, \u017eivotnu filozofiju, kulturu i civilizacijsku zrelost jednog naroda. To je dio naslje\u0111a, civilizacijskog ozra\u010dja. Mo\u017eda se u drugim dr\u017eavama Europe ne percipira starost na tako tragi\u010dan na\u010din.\u201c<\/p>\n

\"Kako

foto: Pixabay<\/p><\/div>\n

Stariji su izgubili mjesto u obitelji i dru\u0161tvu<\/h3>\n

Stariji pacijenti, obja\u0161njava, s kojima se susretala u dvadesetogodi\u0161njem radu bremeniti su razli\u010ditim degenerativnim kroni\u010dnim bolestima i imaju osje\u0107aj su\u017eene \u017eivotne perspektive. \u201eAli to nije samo osje\u0107aj, jer dosta tako i je. U jednom trenutku nisu potrebni na poslu, kod ku\u0107e tako\u0111er smetaju. Izgubila se obitelj kao kohezivni faktor. Nekada starost nije bila negativno ozna\u010dena, stariji ljudi su bili cijenjeni zbog iskustva i imali su lijepi polo\u017eaj u obitelji. Danas se razbija koncept obitelji i gubi se taj polo\u017eaj starijih ljudi, a dio njih zavr\u0161ava u stara\u010dkim domovima.”<\/p>\n

Docentica Bre\u010di\u0107 pohvaljuje postojanje takvih ustanova, no misli da se nedovoljno radi na emotivnom pristupu kod samih onih ljudi koji u njih odlaze. Pa se tako u nekim tradicionalnijim dijelovima Hrvatske, posebno u Dalmaciji, jo\u0161 uvijek zazire od umirovljeni\u010dkog doma kao mjesta za zavr\u0161etak \u017eivota starog \u010dovjeka. \u201eU takvom stavu se reflektira ono \u0161to mi jesmo i \u0161to nosimo pa i u smislu transgeneracijskog pogleda na \u017eivot. Ne treba zaboraviti i da je starost vezana uz gubitke, gubimo drage ljude, kolege, prijatelje.”<\/p>\n

Dru\u0161tvo prezire starost<\/h3>\n

I dru\u0161tveno prihva\u0107eno mi\u0161ljenje kako je sasvim normalno da se stariji \u010de\u0161\u0107e ubijaju Bre\u010di\u0107 obja\u0161njava stigmatiziraju\u0107im odnosom prema starosti. \u201eNe bi trebalo biti normalno da se ljudi uop\u0107e ubijaju. Ali to je taj ukorijenjeni stav prema starosti. Cijela na\u0161a kultura je kultura mladosti i straha od starosti. Ne \u017eelimo biti stari i \u017eelimo zavarati starost. Pa pogledajte \u0161to ljudi rade od sebe kako se ti izvanjski znakovi starosti ne bi vidjeli. Me\u0111utim, to je na\u0161a neminovnosti i trebamo \u0161to prije po\u010deti do\u017eivljavati starost na pozitivan na\u010din. Ne samo do\u017eivljavati, ve\u0107 i promijeniti okolnosti da se poka\u017ee da su stariji ljudi va\u017ean i koristan dio na\u0161eg dru\u0161tva. Starost nosi i puno stvari koje ne mo\u017eemo dobiti u mladim godinama, a dru\u0161tvo to ne prepoznaje na pravi na\u010din.\u201c<\/p>\n

Predrasude prema psihijatriji tako\u0111er su dio uzroka visoke stope samoubojstava starijih osoba. Oni, za razliku od mladih, rje\u0111e tra\u017ee pomo\u0107 psihijatara u kriznim situacijama. Kako nam ka\u017ee docentica Bre\u010di\u0107, stariji psihijatrima do\u0111u u krajnjim situacijama; kada su jako lo\u0161e i kada drugi primijeti da vi\u0161e ne mogu funkcionirati. I zato dodaje: \u201eSvaku najavu suicida, bez obzira koliko nam ozbiljno zvu\u010dala, svaku \u010dinjenicu da osoba uop\u0107e barata mogu\u0107no\u0161\u0107u da bi mogla prestati \u017eivjeti, treba shvatiti ozbiljno.”<\/p>\n

\"\"

Jasna Petrovi\u0107 (foto: Sandro Bura)<\/p><\/div>\n

Dr\u017eava je nezainteresirana<\/h3>\n

Sindikalistica Jasna A. Petrovi\u0107, \u010dini se, ne o\u010dekuje da \u0107e ovaj problem dobiti dru\u0161tveni i politi\u010dki odgovor kakav zaslu\u017euje. \u201eHrvatske institucije ba\u0161 briga za rastu\u0107e siroma\u0161tvo i samoubojstva starijih osoba. Sindikat umirovljenika je u vi\u0161e navrata pisao Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo zahtijevaju\u0107i ozbiljnije analize fenomena samoubojstava s dobnog aspekta i tek su onda krenuli s godi\u0161njim analizama. No one su i dalje su\u017eenog analiti\u010dnog pristupa.\u201c<\/p>\n

Petrovi\u0107 tvrdi da Hrvatska ne voli svoje starce i starice, \u0161to vidi i u aktualnoj mirovinskoj reformi u kojoj su vlasti odbile gotovo sve prijedloge koji bi unaprijedili polo\u017eaj umirovljenika, pristaju\u0107i tek na minimalno pove\u0107anje najni\u017ee mirovine za samo 3,13 posto. \u201eNepobitno je da bi gospodarski zamah koristio zdravijoj psiholo\u0161koj atmosferi u zemlji, ali i tada bi se vjerojatno po Superhik formuli uzelo siroma\u0161nima i dalo bogatima. Hrvatska boluje od kroni\u010dne nepravde u svim sektorima i to utje\u010de na op\u0107e raspolo\u017eenje i poreme\u0107aj vrijednosti\u201c, zaklju\u010duje predsjednica Sindikata. (Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U jednom trenutku nisu potrebni na poslu, kod ku\u0107e tako\u0111er smetaju. Izgubila se obitelj kao kohezivni faktor. Nekada starost nije bila negativno ozna\u010dena, stariji ljudi su bili cijenjeni zbog iskustva i imali su lijepi polo\u017eaj u obitelji. Danas se razbija koncept obitelji i gubi se taj polo\u017eaj starijih ljudi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":19530,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[953],"class_list":["post-19526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-samoubojstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19526"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19526\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}