{"id":19910,"date":"2018-12-06T14:11:23","date_gmt":"2018-12-06T13:11:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=19910"},"modified":"2018-12-12T10:17:19","modified_gmt":"2018-12-12T09:17:19","slug":"od-deset-gradova-s-najzagadenijim-zrakom-cak-je-pet-s-ovih-prostora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/12\/od-deset-gradova-s-najzagadenijim-zrakom-cak-je-pet-s-ovih-prostora\/","title":{"rendered":"Od deset gradova s najzaga\u0111enijim zrakom, \u010dak je pet s ovih prostora"},"content":{"rendered":"<p>Dolaskom zime i sezone grijanja, gradovi na zapadnom Balkanu bivaju obavijeni gustim smogom zbog ispu\u0161nih plinova mahom starijih automobila i tisu\u0107a dimnjaka, javili su prije neki dan gotovo svi mediji u regiji. <a href=\"https:\/\/www.who.int\/\">Svjetska zdravstvena organizacija<\/a> (WHO) objavila je popis 10 najzaga\u0111enijih gradova, od kojih se \u010dak pet nalazi na Balkanu. To su Tuzla u BiH, Pljevlje u Crnoj Gori te Skoplje, Tetovo i Bitola u Makedoniji. Zaga\u0111eni zrak, upozorava ta organizacija, nanosi ogromne \u0161tete ljudima i gospodarstvu. Naime, procjenjuje se da je 2010. zaga\u0111enje zraka uzrokovalo smrt 37.000 ljudi na Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. S obzirom na broj stanovnika, to je \u010dak \u0161est puta vi\u0161e nego u Francuskoj.<\/p>\n<p>Me\u0111u izrazito zaga\u0111enim gradovima je i Sarajevo \u010demu najvi\u0161e pridonosi oko 150.000 automobila starijih od 18 godina koji prometuju glavnim gradom Bosne i Hercegovine. Osim toga, stanovni\u0161tvo se masovno grije na ugljen i drva pa se u atmosferu svakodnevno ispu\u0161ta dim iz vi\u0161e od tisu\u0107u dimnjaka. U sije\u010dnju ove godine, UN je objavio dokument u kojem se ka\u017ee da se u glavnom gradu BiH zbog zaga\u0111enja zraka svake godine izgubi 44.000 sati \u017eivota, a \u0161teta koja nastaje zbog izostanaka s posla i \u0161kole te zbog tro\u0161kova lije\u010denja iznosi vi\u0161e od 21,5 posto BDP-a te dr\u017eave. Sli\u010dni problemi mu\u010de i Skoplje, pa su u glavnom gradu Makedonije pro\u010di\u0161\u0107iva\u010di zraka najtra\u017eenija roba. Zdravstvene organizacije javljaju o velikom porastu bolesne djece koje mahom mu\u010di ka\u0161alj. Problem je toliki da je makedonski ministar zdravstva Venko Filip\u010de kazao da \u0107e kroni\u010dnim bolesnicima podijeliti 43.000 maski kako bi im olak\u0161ali disanje.<\/p>\n<h3>Kako se mjeri kvaliteta zraka?<\/h3>\n<p>Prema podacima objavljenim u Narodnim novinama, pri mjerenju kvalitete zraka slijede se smjernice koje je donio Europski parlament i koje se odnose na Direktivu vezanu uz kvalitetu zraka i Direktivu vezanu uz koli\u010dinu arsena, kadmija, \u017eive, nikla i policikli\u010dkih aromatskih ugljikovodika u zraku. Razina one\u010di\u0161\u0107enosti zraka prati se mjerenjem koncentracija one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u zraku mjernim instrumentima za automatsko mjerenje i uzorkovanjem uz fizikalno-kemijsku analizu u laboratoriju. Uzorci se uzimaju na odre\u0111enom broju stalnih i privremenih mjernih mjesta. Kvaliteta zraka prati se na dr\u017eavnoj i lokalnoj razini, a dobiveni podaci koriste se za pra\u0107enje i procjenjivanje kvalitete zraka i potom za predlaganje i provo\u0111enje mjera za sprje\u010davanje i smanjivanje one\u010di\u0161\u0107enja zraka.<\/p><div id=\"mojev-1995701056\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>U Hrvatskoj su uspostavljene 22 mjerne postaje za pra\u0107enje kvalitete zraka, a u planu je uspostava i dodatnih pet mjernih postaja u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Omi\u0161lju na otoku Krku. 11 postaja smje\u0161teno je u naseljima i industrijskim podru\u010djima &#8211; tri u Zagrebu, dvije u Slavonskom Brodu te po jedna u Rijeci, Kutini, Osijeku, Sisku, Vara\u017edinu i Karlovcu, a 11 postaja smje\u0161teno je u ruralnim i za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima kao \u0161to su Kopa\u010dki rit, Desini\u0107, Bilogora, Plitvi\u010dka jezera, Parg, Vi\u0161njan, Pola\u010da-Ravni kotari, Vela stra\u017ea-Dugi otok, Hum-otok Vis, Opuzen-delta Neretve i \u017darkovica-Dubrovnik.<\/p>\n<p>Rezultati mjerenja kvalitete zraka sa svih mjernih postaja uspostavljenih na podru\u010dju Republike Hrvatske kontinuirano se dostavljaju u bazu <a href=\"http:\/\/iszz.azo.hr\/iskzl\/\">\u201eKvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj\u201c<\/a> i objavljuju svakog sata na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoli\u0161 i prirodu, stoji na Sredi\u0161njem dr\u017eavnom portalu RH.<\/p>\n<h3>Kakva je kvaliteta zraka u Hrvatskoj?<\/h3>\n<p>Najlo\u0161iju kvalitetu zraka u Hrvatskoj ima Slavonski Brod i to zbog one\u010di\u0161\u0107enja koje sti\u017ee iz rafinerije u susjednoj BiH. No i brojni drugi gradovi, poput Rijeke, imaju problema, osobito s tzv. lebde\u0107im \u010desticama i ozonom. Sisak takvih problema, nasre\u0107u ili na\u017ealost, vi\u0161e nema jer tamo\u0161nja rafinerija gotovo da vi\u0161e i ne radi. Spomenute lebde\u0107e \u010destice stvaraju razli\u010diti izvori dima, od pe\u0107i za grijanje do automobila i industrije, ukratko sve \u0161to gori.\u00a0Najvi\u0161e lebde\u0107i\u010d \u010destica ima u kontinentalnoj Hrvatskoj zimi, posebno za vrijeme dugotrajnih magli.<\/p>\n<p>Ozona pak najvi\u0161e ima u priobalnom podru\u010dju. On mo\u017ee djelovati nadra\u017euju\u0107e na di\u0161ni sustav i izazvati crvenilo o\u010diju.\u00a0Zanimljivo je spomenuti da mjerenja pokazuju i da je zrak u Plominu prili\u010dno \u010dist, povremeno \u010di\u0161\u0107i nego u Rijeci ili Zagrebu.<\/p>\n<h3>Koje bolesti uzrokuje zaga\u0111en zrak?<\/h3>\n<p>Dugotrajno izlaganje zaga\u0111iva\u010dima mo\u017ee dovesti do respiratornih infekcija i simptoma u op\u0107oj populaciji, a naro\u010dito u djece. \u010cestice koje se nalaze u zaga\u0111enom zraku izazivaju upalne u\u010dinke, \u0161to se odra\u017eava na zdravlje respiratornog i kardiovaskularnog sustava. Posebno su opasne vrlo sitne \u010destice koje izazivaju sna\u017eniji upalni odgovor organizma nego ove ve\u0107e.<\/p>\n<p>Ozon, koji je glavni sastojak smoga, izaziva jake iritacije di\u0161nog sustava, dovodi do dispneje i bolova u prsima, a dugotrajna izlo\u017eenost ozonu, dovodi do malog ali trajnog o\u0161te\u0107enja plu\u0107ne funkcije. \u010cestice koje zaga\u0111uju zrak pove\u0107avaju stopu smrtnosti od svih uzroka, posebno od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.<\/p>\n<h3>Kako se za\u0161tititi od zaga\u0111enog zraka?<\/h3>\n<p>Da biste se za\u0161titili od zaga\u0111enog zraka, potrebno je smanjiti kretanje na otvorenom, naro\u010dito u jutarnjim i ve\u010dernjim satima, sve do pojave padalina ili jakog vjetra koji \u0107e popraviti kvalitetu zraka. Tijekom razdoblja visokog zaga\u0111enja, kroni\u010dnim bolesnicima i djeci preporu\u010duje se odlazak u prirodu, na planine ili bilo gdje izvan grada i zaga\u0111enog podru\u010dja. Iako se tjelovje\u017eba preporu\u010duje u gotovo svim prilikama, tijekom velikih zaga\u0111enja bolje je ne vje\u017ebati i ne tr\u010dati na otvorenom jer se tada, zbog dubokog disanja, u plu\u0107a unosi vi\u0161e one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih \u010destica. Tako\u0111er, preporu\u010duje se smanjiti ili u potpunosti odustati od pu\u0161enja, te nositi za\u0161titne maske kad zaga\u0111enje zraka dostigne alarmantnu razinu.<\/p>\n<h5><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.\u00a0<\/em><\/h5>\n<div id=\"mojev-424263530\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se me\u0111u deset najzaga\u0111enijih gradova u svijetu nalazi \u010dak pet s ovih prostora. Ispitali smo kako se mjeri zaga\u0111enost zraka, koje bolesti uzrokuje te kako se za\u0161tititi. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":18010,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[680,952,1294,1463],"class_list":["post-19910","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-bolesti","tag-nemapredaje","tag-zagadenje","tag-zrak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19910","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19910"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19910\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18010"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19910"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19910"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19910"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}