{"id":20277,"date":"2018-12-12T10:10:19","date_gmt":"2018-12-12T09:10:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=20277"},"modified":"2018-12-13T18:23:24","modified_gmt":"2018-12-13T17:23:24","slug":"nasilje-nad-roditeljima-cesce-je-nego-se-misli-nasilnici-zele-novac-i-imovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/12\/nasilje-nad-roditeljima-cesce-je-nego-se-misli-nasilnici-zele-novac-i-imovinu\/","title":{"rendered":"Nasilje nad roditeljima \u010de\u0161\u0107e je nego se misli, nasilnici \u017eele novac i imovinu"},"content":{"rendered":"<p><em>&#8220;\u0160okantan zlo\u010din dogodio se u Zagrebu. 41-godi\u0161nji mu\u0161karac nakon kratke sva\u0111e ubio je oca u stanu u kojem je prije 21 godinu ubio majku.&#8221;\u00a0<\/em><em>&#8220;U obiteljskom stanu u Dubrovniku prona\u0111eno je tijelo \u017eenske osobe u dobi od 65 godina.\u00a0Prema neslu\u017ebenim informacijama s kojima raspola\u017eemo, sin (34) je ubio majku (65).&#8221;\u00a0<\/em><em>&#8220;19-godi\u0161nji mladi\u0107 prvo je pi\u0161toljem ubio oca, a onda i majku. Ka\u017ee da su mu i\u0161li na \u017eivce jer su mu stalno prigovarali radi njegovog stila \u017eivota.&#8221;<\/em><\/p>\n<p>Svi ovi novinski napisi \u0161okirali su nas u protekloj godini. Svima je zajedni\u010dko jedno: izuzetno okrutno i neshvatljivo nasilje prema vlastitim roditeljima. Ovo su samo naj\u0161okantniji slu\u010dajevi kad je do\u0161lo i do onog najgoreg, do ubojstva, no nasilje mo\u017ee biti i verbalno, emotivno, psihi\u010dko&#8230;\u00a0O tome za\u0161to se doga\u0111a da se djeca okrenu protiv vlastitih roditelja, porazgovarali smo s prof.dr.sc. <strong>Jasminkom Zlokovi\u0107<\/strong>, s Katedre za obiteljsku pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.<\/p>\n<p>&#8220;Tijekom duge povijesti obiteljsko se nasilje smatralo isklju\u010divo privatnim problemom. Danas, s obzirom na op\u0107e prihva\u0107ene norme ljudskih prava to nikako nije (isklju\u010divo) privatni problem. Ipak, nasilje se u obitelji na razli\u010ditim socijalnim razinama jo\u0161 uvijek tretira kao <strong>privatni problem i obiteljska tajna<\/strong>. Marginaliziranje i negiranje problema posebice se odnosi na nasilje djece nad roditeljima. Nasilje nad roditeljima ne doga\u0111a se samo unutar obitelji, ve\u0107 i na javnim mjestima na kojima se roditelji poni\u017eavaju ili izla\u017eu tjelesnoj boli. Problem nasilja nad roditeljima osim \u0161to je socijalni i obiteljski problem mo\u017ee biti i predmetom krivi\u010dnoga pona\u0161anja&#8221;, ka\u017ee profesorica Zlokovi\u0107.<\/p><div id=\"mojev-297820801\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p><strong>Imamo li kakve brojke vezane uz nasilje djece nad roditeljima: koliki postotak djece zlostavlja svoje roditelje? Pove\u0107ava li se ili se mo\u017eda smanjuje njihov broj?<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje koje sam provela 2014. godine na uzorku srednjo\u0161kolaca pokazuje da \u00a0je 16%\u00a0 maloljetnih ispitanika te\u0161ko manipulira roditeljima, psiholo\u0161ki nasilno prema svojim roditeljima pokazuje se njih 14%, materijalno ih iskori\u0161tava 10%, a tjelesno je nasilno prema roditelju 4,8% maloljetnih ispitanika. Rezultate koje smo dobili ne mo\u017eemo generalizirati ali pokazuju postojanje jednog od kompleksnih obiteljskih problema i tabua. Primjeri iz prakse mogli bi ukazivati na trend porasta i ovog i mnogih drugih asocijalnih i problema u pona\u0161anju kod djece i mladih, no nisu jo\u0161 provedena adekvatna istra\u017eivanja koja bi to i potvrdila.<\/p>\n<p><strong>O kakvom se zlostavljanju naj\u010de\u0161\u0107e radi?<\/strong><\/p>\n<p>Nasilje nad roditeljem ili roditeljima bez obzira na dob \u017ertve i dob po\u010dinitelja nije uobi\u010dajeno i prihvatljivo pona\u0161anje. Ono \u010desto po\u010dinje kao verbalno maltretiranje i iskazivanje bijesa koje u mnogim slu\u010dajevima eskalira ili prelazi u druge oblike nasilja. \u017drtve su naj\u010de\u0161\u0107e subjekti vi\u0161estrukih tipova nasilja \u2013 tjelesnoga, emocionalnoga, materijalnoga iskori\u0161tavanja. Naj\u010de\u0161\u0107e su to prijetnje, drskost, provociranje, nerealni zahtjevi. Ukoliko roditelj ne poslu\u0161a, prijeti se uni\u0161tavanjem predmeta u stanu,\u00a0 tjelesnim napadom i drugim krajnje grubim prijetnjama od kojih se na\u017ealost mnoge i ostvare.<\/p>\n<p>Tinejd\u017eeri koji zlostavljaju svoje roditelje znaju igrati s njima nemoralne &#8216;umne igre&#8217; tjeraju\u0107i roditelja da pomi\u0161lja kako s njihovim mentalnim stanjem ne\u0161to nije u redu. Neki adolescenti zlostavljaju roditelje na na\u010din da materijalno iskori\u0161tavaju sve njihove resurse. Nezadovoljni postignutim tjelesno napadaju svoje roditelje, guraju po stepenicama, udaraju, pljuskaju, pljuju, \u010dupaju i sl. Mnogi su roditelji istovremeno tjelesno i emocionalno zlostavljani i materijalno iskori\u0161teni. Neki roditelji nisu po\u0161te\u0111eni niti seksualnog zlostavljanja, a mentalno zdravlje po\u010dinitelja je upitno.<\/p>\n<p><strong>Koje su naj\u010de\u0161\u0107e dobi djeca zlostavlja\u010di?<\/strong><\/p>\n<p>Razli\u010dita jer \u017eivotna dob,\u00a0 problem se mo\u017ee zamijetiti ve\u0107 i od 4-5 godine \u017eivota, ali uslijed niza objektivnih i subjektivnih okolnosti te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u ustvrditi da se radi o zlostavljanju roditelja. Prema slu\u010dajevima iz klini\u010dke i\u00a0 stru\u010dne prakse naj\u010de\u0161\u0107a dob po\u010dinitelja nasilja maloljetne djece nad roditeljima je od 14-17 godine \u017eivota. S obzirom na spol nalazimo gotovo podjednako i dje\u010dake i djevoj\u010dice u skupini nasilnika prema svojim roditeljima.<\/p>\n<p><strong>Imate li kakve podatke o zlostavljanju roditelja od strane ve\u0107 odrasle djece?<\/strong><\/p>\n<p>Za razliku od nasilja maloljetne djece nad roditeljima, istra\u017eivanja nasilja odrasle djece prema ostarjelim roditeljima su ne\u0161to prisutnija u posljednjih dvadesetak godina.\u00a0 I sama sam u jednom sudjelovala kao vanjska suradnica. Rezultati su vrlo razli\u010diti s obzirom na tip uzorka,\u00a0 mjesto provedbe (obiteljski dom ili institucija..), obrazovanje po\u010dinitelja i \u017ertve kao i niz drugih varijabli koje mogu utjecati na kona\u010dni podatak o incidenciji. Okvirno govorimo izme\u0111u 15-20 posto starijih koji su do\u017eivjeli ili do\u017eivljavaju neki ili vi\u0161e oblike nasilja.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i po\u010dinitelji su u 90% slu\u010dajeva \u010dlanovi obitelji, a vi\u0161e od polovine su \u017eene, k\u0107erke, snahe koje u pravilu skrbe o starijoj osobi. Pojava nasilja nad roditeljima je mnogo ra\u0161irenija nego \u0161to se to pretpostavlja. A ako govorimo o starijima onda je\u00a0 vrijedno obratiti pozornost na\u00a0 tendenciju da \u0107e do 2025. godine broj starijih udvostru\u010diti u svjetskoj populaciji. Nasilnici od starijih naj\u010de\u0161\u0107e \u017eele imovinu, novac, stan, a briga o njima im predstavlja nepotrebno tro\u0161enje vremena i novaca. Te\u0161ke su sudbine mnogih starijih osoba zbog toga \u0161to su nekima u stanju u\u010diniti vlastita djeca i \u010dlanovi obitelji.<\/p>\n<p><strong>\u0160to se mo\u017ee re\u0107i o uzrocima radi kojih dijete postaje nasilno prema vlastitim roditeljima? Za\u0161to se to doga\u0111a? Tko je zapravo kriv?<\/strong><\/p>\n<p>Unato\u010d poku\u0161ajima istra\u017eivanja etiologije nasilja nije mogu\u0107e jednozna\u010dno odgovoriti za\u0161to neki adolescenti (ili odrasla djeca) ozlje\u0111uju svoje roditelje pa sve i do smrtnih posljedica. Ponavljanje modela pona\u0161anja svojih roditelja, alkoholizam, ovisnost, bolest, siroma\u0161tvo, osje\u0107aj odba\u010denosti bilo od vlastitih roditelja ili \u0161ire socijalne okoline kao\u00a0 i osje\u0107aji besperspektivnosti, neki su od \u010dinitelja nasilja u me\u0111usobnoj interakciji. Agresivno je pona\u0161anje mogu\u0107 simptom nekoga psihi\u010dkog poreme\u0107aja, dijagnoze koja kod roditelja poti\u010de osje\u0107aj (nove) krivnje, srama, bezna\u0111a.<\/p>\n<p>\u010cinjenice pokazuju kako je veliki broj djece\u00a0 i mladih (kao i njihovih roditelja)\u00a0 izlo\u017eeno razli\u010ditim eksternim i osobnim stresovima, egzistencijalnim problemima,\u00a0 socijalnoj marginalizaciji, a istovremeno sna\u017enim pritiscima okoline da biti uspje\u0161an i prihva\u0107en zna\u010di treba \u201eimati\u201c i\u00a0 biti bogat. Istovremeno djeci i mladima se putem svakodnevnih odnosa i medija poru\u010duje da obitelj i\u00a0 moral, empati\u010dnost prema drugim ljudima pa i samim roditeljima nije vi\u0161e \u201ein\u201c. Nasilje kao pojava, na ulici, u ustanovama,\u00a0 obitelji&#8230;.. tolerira se i djeci poru\u010duje kako je nasilje ok, prihvatljivo, nasiljem\u00a0 se posti\u017eu ciljevi, rje\u0161avaju problemi. Zaboravljamo kao odrasle osobe koje bi trebale biti odgovorne prema djeci da agresija ra\u0111a agresiju.<\/p>\n<p>Mnogi roditelji iz razli\u010ditih &#8220;razloga&#8221; ne mare za svoju djecu, njihove potrebe\u00a0 i probleme, abdiciraju od svojih temeljnih roditeljskih funkcija, a nadasve one odgojne, socijalizacijske i emocionalne potpore. Mnogi roditelji i djeca \u017eive jedan pokraj drugoga ali ne i jedan s drugim i tu vidim posebno krupan problem. Me\u0111usobna nezainteresiranost,\u00a0 okrenutost sam sebi i svojim potrebama (problemima),\u00a0 prebacivanje odgovornosti na druge institucije&#8230; Problem je nadasve kompleksan pa ga valja sagledavati osim u obiteljskom i u \u0161irem socijalnom kontekstu, ipak kvalitetu me\u0111usobnih odnosa i odgovornosti svih \u010dlanova u obitelji smatram klju\u010dnom.\u201c<\/p>\n<p><strong>U slu\u010daju da znamo za neki slu\u010daj zlostavljanja ili smo i sami \u017ertve, \u0161to se preporu\u010duje napraviti u takvim slu\u010dajevima?<\/strong><\/p>\n<p>Izlo\u017eenost nasilju niti jedna osoba bez obzira na spol i \u017eivotnu dob ne smije tolerirati, trpjeti, pre\u0161utjeti. Problem nije nastao sam od sebe niti \u0107e nestati sam od sebe. Iako su na\u0161e stru\u010dne slu\u017ebe \u010desto prespore u pru\u017eanju pomo\u0107i ljudima,\u00a0 \u010dak niti ova \u010dinjenica nije dovoljna da \u017ertva trpi nasilje. Prijave\u00a0 idu \u00a0prema policiji, centru za socijalnu skrb,\u00a0 lije\u010dniku, dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu. Oni su du\u017eni reagirati. Osobno najbolja iskustva i saznanja imam s obzirom na prijave upu\u0107ene dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu. \u0160to se ti\u010de pru\u017eanja sekundarne pomo\u0107i povratne informacije koje dobijem nakon mnogih upita nevoljnih ljudi kome se obratiti za daljnju pomo\u0107,\u00a0 proizlaze iz pomo\u0107i Obiteljskog centra u Rijeci s kojima vrlo intenzivno i kvalitetno sura\u0111ujem. i drugi ve\u0107i gradovi u RH imaju oformljene Obiteljske centre.<\/p>\n<p>Ve\u0107 i obra\u0107anje stru\u010dnoj slu\u017ebi \u0161kole ukoliko se radi o maloljetniku mo\u017ee biti zna\u010dajan prvi korak u procesu obiteljskog tretmana. Valja zapamtiti da su sve one osobe koje su u dnevnom kontaktu sa djecom i mladima du\u017ene ne samo moralno ve\u0107 i profesionalno prijaviti nadle\u017enim ustanovama svako saznanje da je neka osoba njima povjerena izlo\u017eena bilo kojem obliku nasilja (nastavnici,\u00a0 odgojitelji,\u00a0 lije\u010dnici,\u00a0 medicinske sestre,\u00a0 treneri itd.)<\/p>\n<h5><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.\u00a0<\/em><\/h5>\n<div id=\"mojev-2689534187\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nasilje nad roditeljem ili roditeljima bez obzira na dob \u017ertve i dob po\u010dinitelja nije uobi\u010dajeno i prihvatljivo pona\u0161anje. Ono \u010desto po\u010dinje kao verbalno maltretiranje i iskazivanje bijesa koje u mnogim slu\u010dajevima eskalira ili prelazi u druge oblike nasilja. \u017drtve su naj\u010de\u0161\u0107e subjekti vi\u0161estrukih tipova nasilja \u2013 tjelesnoga, emoconalnoga, materijalnoga iskori\u0161tavanja.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20287,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,1008],"tags":[120,952,1450,312],"class_list":["post-20277","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-nema-predaje","tag-djeca","tag-nemapredaje","tag-obiteljsko-nasilje","tag-roditelji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20277"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20277\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}