Znanstvenici su nedavno pitali vi\u0161e od 2000 Amerikanaca i Europljana \u0161to misle o genetski modificiranoj hrani. Tako\u0111er, provjerili su koliko ispitanici doista znaju o GM hrani i op\u0107enito znanosti, postaviv\u0161i im seriju od 15 pitanja na koje je trebalo odgovoriti s da ili ne. Na ovaj na\u010din \u017eeljeli su ispitati neobi\u010dan fenomen. Naime, ljudi op\u0107enito vrlo lo\u0161e prosu\u0111uju vlastito znanje odnosno neznanje.<\/p>\n\n\n\n
Studija provedena u tri zemlje, SAD-u, Francuskoj i Njema\u010dkoj, pokazala je da ekstremni protivnici GM hrane imaju “zapanjuju\u0107e slab uvid u vlastito znanje”. Naime, znaju najmanje, a misle da znaju najvi\u0161e. “\u0160to manje ljudi znaju, vi\u0161e se protive \u010dinjenicama oko kojih postoji znanstveni konsenzus”, zaklju\u010dak je autora studije. “Popularizatori znanosti ula\u017eu velik trud da educiraju javnost kako bi njihove stavove usuglasili sa stavovima stru\u010dnjaka”, ka\u017ee se u \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu Nature Human Behaviour<\/a>.<\/p>\n\n\n\n No osobe s napuhanim osje\u0107ajem o onome \u0161to zapravo znaju \u2013 dakle, upravo oni kojima je u\u010denje najpotrebnije \u2013 ujedno su i najmanje spremne prihvatiti nove informacije. “Studija sugerira da je osnovni preduvjet za promjenu ne\u010dijeg stava, prvo ga nagovoriti da prihvati rupe u vlastitom znanju”, pi\u0161u autori studije.<\/p>