{"id":22780,"date":"2019-02-20T17:34:24","date_gmt":"2019-02-20T16:34:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=22780"},"modified":"2020-02-26T15:30:55","modified_gmt":"2020-02-26T14:30:55","slug":"ah-ti-grozni-novinari-ili-zasto-ljudi-zele-ubiti-glasnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/02\/ah-ti-grozni-novinari-ili-zasto-ljudi-zele-ubiti-glasnika\/","title":{"rendered":"Ah ti grozni novinari! Priru\u010dnik za \u010ditatelje koji misle da znaju sve o medijima"},"content":{"rendered":"\n<p>Na novinare se najlak\u0161e ljutiti. Oni su donosioci lo\u0161ih vijesti, naporni su i dosadni, ne daju ljudima \u017eivjeti i bave se \u017eutilom. Sve navedeno je ponekad to\u010dno. A ponekad nije. No bez obzira na sve, novinari su de\u017eurni krivci. Sakupili smo nekoliko naj\u010de\u0161\u0107ih prigovora i na njih odgovorili. Pro\u010ditajte kako sve to izgleda iz perspektive novinara. Mo\u017eda promijenite mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">1. &#8220;Vi samo prepisujete vijesti! Ovo \u0161to ste sad objavili, pro\u010ditala sam ju\u010der na jednom britanskom portalu.&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Vi ste to mo\u017eda pro\u010ditali na britanskom portalu, no ve\u0107ina na\u0161ih \u010ditatelja ne prati portale na drugim jezicima. Trebaju li oni zbog toga ostati uskra\u0107eni za informaciju? Ili to zna\u010di da o jednom doga\u0111aju smije izvijestiti samo jedan medij?<\/p>\n\n\n\n<p>Koliko se svaki dan na svijetu dogodi stvari koje zaslu\u017euju svoje mjesto u novinama, ne mo\u017ee se niti pretpostaviti.&nbsp;O\u010dekivati da bi svaka redakcija trebala poslati svog \u010dovjeka da u\u017eivo prati ba\u0161 sve doga\u0111aje na svijetu i o njima izvje\u0161tava, nije ba\u0161 realno.<\/p><div id=\"mojev-3724944392\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Zato su tu agencije i drugi portali koji objave neku vijest, a druge redakcije to onda prenesu od njih. To se tako radi i na taj na\u010din je jedino mogu\u0107e popratiti sve va\u017ene doga\u0111aje u svijetu. Isto vrijedi i u obrnutom smjeru. Kad se u na\u0161oj zemlji dogodi ne\u0161to zanimljivo, o tome \u0107e pisati na\u0161i mediji, a strani mediji \u0107e tu vijest prenijeti i prilagoditi svojim \u010ditateljima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nije vjerojatno (niti mogu\u0107e) da \u0107e se, na primjer, radi povratka rode Klepetana, u Hrvatsku sjatiti predstavnici ba\u0161 svih medijskih ku\u0107a na svijetu, zar ne? A opet, zahvaljuju\u0107i preno\u0161enju vijesti, svi na svijetu \u0107e mo\u0107i doznati da se Klepetan vratio.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">2. &#8220;Prvo ste rekli da je ubojica susjed, sad ka\u017eete da je ujak, a sutra \u0107ete tvrditi ne\u0161to sasvim tre\u0107e. Za\u0161to objavljujete la\u017ei?&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Vijesti se objavljuju onako kako sti\u017eu. Pa ako je policija objavila da za neko ubojstvo sumnji\u010di susjeda, mediji \u0107e to tako prenijeti. Kad daljnja istraga poka\u017ee da je krivac zapravo ujak, mediji \u0107e to opet objaviti i obrazlo\u017eiti za\u0161to se ranije sumnjalo na susjeda.<\/p>\n\n\n\n<p>Mediji objavljuju informacije koje su u tom trenutku dostupne i to \u0161to \u0107e se s vremenom mo\u017eda pokazati da je prva informacija bila neto\u010dna, ne zna\u010di da su mediji svjesno lagali. Ovakvi slu\u010dajevi ne spadaju u tzv. <em>fake news<\/em> ve\u0107 u objavljivanje trenutno dostupnih informacija. <em>Fake news<\/em> ili la\u017ene vijesti su vijesti koje neki neodgovorni mediji svjesno objavljuju znaju\u0107i da je u pitanju la\u017e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">3. &#8220;Najbolje mi je kad pro\u010ditam da su ne\u0161to utvrdili znanstvenici. Pa oni stalno mijenjaju mi\u0161ljenje.&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Da, znanstvenici mijenjaju mi\u0161ljenje kad god su suo\u010deni s novim dokazima. To je bit znanstvenog dokazivanja. Evo primjera: Prvo se mislilo da su odre\u0111ene masno\u0107e jako \u0161tetne, no kasnije se novim pokusima ustanovilo da su korisne. Znanost nije dogmatska i mijenja se s obzirom na nove spoznaje. Upravo zbog toga znanstvenicima vjerujemo, jer su spremni nadograditi i korigirati zastarjelo znanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne mislite valjda da su mediji dovijeka trebali objavljivati \u010dlanke o \u0161tetnosti masno\u0107a unato\u010d novim znanstvenim saznanjima? Tako\u0111er, neke stvari (npr. oblik Zemlje) definitivno su utvr\u0111ene kao to\u010dne i oko njih vi\u0161e ne\u0107e biti spora. O drugim stvarima znanstvenici \u0107e jo\u0161 raspravljati i, eventualno, mijenjati mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">4. \u201eTo nije istina! Novinari la\u017eu! Moje iskustvo pokazuje da je to la\u017e!\u201c<\/h3>\n\n\n\n<p>Ovakve komentare \u010ditamo ispod tekstova koji, naj\u010de\u0161\u0107e, govore o nekim istra\u017eivanjima. Recimo, objavimo nove spoznaje o \u0161tetnosti pu\u0161enja po dugovje\u010dnost, a netko odgovori da je njegova ujna pu\u0161ila svaki dan kutiju Drine i \u017eivjela 100 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010di li to da je pu\u0161enje zdravo? Ili da je spomenuta ujna tek manji dio \u0161iroke slike koji odstupa od ve\u0107ine kojoj pu\u0161enje skra\u0107uje \u017eivot? Ne bi li ujna \u017eivjela jo\u0161 du\u017ee da nije pu\u0161ila?<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakva istra\u017eivanja se provode upravo s tom namjerom da se utvrdi utjecaj ne\u010dega na ve\u0107inu i zato se rizici objavljuju u postocima i omjerima. Po\u017eelite li osporiti rezultate nekog istra\u017eivanja, ne napadajte novinare. Prou\u010dite izvor, utvrdite gre\u0161ku i kontaktirajte znanstvenike koji iza njega stoje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">5. &#8220;Opet nas zatrpavate vijestima o tim osrednjim pjeva\u010dicama koje nikome nisu va\u017ene? Tko to \u010dita?&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Na veliku \u017ealost, prije svega novinara, ljudi navi\u0161e \u010ditaju ba\u0161 takve &#8220;\u017eute&#8221; vijesti. Pitate li bilo kojeg novinara, potvrdit \u0107e vam da je uvijek vijest o novom Severininom skandalu \u010ditanija od vijesti o tome koje se knjige najvi\u0161e posu\u0111uju u knji\u017enicama.<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo svi mediji ovise o svojim ogla\u0161iva\u010dima koji se u pravilu \u017eele ogla\u0161avati na medijima koji su \u010ditani pa je prema tome razumljivo za\u0161to novinari objavljuju popularne &#8220;\u017eute&#8221; vijesti. Ukratko, da publika vi\u0161e \u010dita vijesti iz kulture ili znanosti, takvih bi vijesti bilo vi\u0161e. S obzirom da ljudi najvi\u0161e klikaju \u0161und, takvih je stvari u medijima vi\u0161e. \u017delite li to promijeniti, drugi put kliknite na \u010dlanak o lansiranju sonde na Jupiter, a ne na vijest o boji ga\u0107ica neke pjeva\u010dice. Ne ljutite se na novinare \u0161to su vam dali prete\u017eno ono \u0161to upravo vi najvi\u0161e \u010ditate, poku\u0161avaju\u0107i u to &#8220;podvaliti&#8221; i neki kvalitetniji sadr\u017eaj. Tu\u017ena istina je da vjerojatno te &#8220;\u017eute&#8221; vijesti financiraju proizvodnju kvalitetnih priloga koje nitko ne \u010dita. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">6. &#8220;Za\u0161to ne pi\u0161ete o ovome ili onome? Samo gluposti moramo \u010ditati.&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Ova je kritika su\u0161tinski povezana s prethodnom. Postoji izlaz iz ove situacije, a zove se: naplata informacije. Ba\u0161 kao \u0161to su nekada svaku dobivenu informaciju \u010ditatelji, gledatelji i slu\u0161atelji pla\u0107ali; kupovanjem novina ili pla\u0107anjem pretplate. Taj su novac izdava\u010di ulagali u novinarski rad u skladu sa segmentom publike koji su pokrivali. I svatko je imao medij po svojoj mjeri.<\/p>\n\n\n\n<p>No koliko nas je spremno kupovati novine ili pla\u0107ati pretplatu na portale? Nove tehnologije dovele su do toga da \u010ditatelj <strong>potpuno besplatno<\/strong> koristi informaciju i pri tome <strong>misli da ima pravo<\/strong> zahtijevati bolje, vi\u0161e i u skladu s njegovim \u017eivotnim, ideolo\u0161kim ili politi\u010dkim afinitetima. S druge strane, izdava\u010di moraju prona\u0107i najbolju strategiju kako bi privukli \u0161to vi\u0161e \u010ditatelja, a to, vjerujte nam govore sve statistike \u010ditanosti, nisu prilozi o lijepoj knji\u017eevnosti ili filozofski ogledi. A izdava\u010di novinarima moraju isplatiti pla\u0107e, jer i novinari moraju jesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">7. &#8220;Koga to uop\u0107e zanima?&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Pitanje koje to i nije, jer se na njega ne o\u010dekuje odgovor. Redovito se pojavljuje ispod naj\u010ditanijih tekstova zabavnog karaktera, a zadatak mu je istaknuti &#8220;uzvi\u0161enost&#8221; onog koji ga postavlja u odnosu na medij ili autora. Za ostatak tuma\u010denja pro\u010ditati to\u010dku 5 i 6. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">8. \u201eZa\u0161to uop\u0107e pi\u0161ete o tome? To nas sigurno ne\u0107e izvu\u0107i iz krize pa da bolje \u017eivimo!\u201c<\/h3>\n\n\n\n<p>I ova kritika ulazi u kategoriju <strong>&#8220;Hrvatska &#8211; zemlja s najmanje 2 milijuna urednika&#8221;<\/strong>. Iako su politika i gospodarstvo teme s kojima se novinari intenzivno bave, nije posao novinara &#8220;izvla\u010denje iz krize i bolji \u017eivot&#8221;, niti novinari to mogu. Novinare niste birali na izborima, niti ste im svojim neizlaskom na birali\u0161te osigurali mandat. Uz to, novinarstvo se sastoji od puno komponenti; od stra\u0161no ozbiljnih preko servisnih do zabavnih. Zabava je zdrava i potrebna. Isto kao \u0161to je potrebno ponekad i osvijetliti pro\u0161lost da bismo bolje vidjeli budu\u0107nost. Nisu zabavni tekstovi uzrok krize, kao \u0161to ni kriza ne bi prestala, ako bi se prestali pisati zabavni tekstovi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">9. &#8220;Va\u0161i novinari nisu neutralni, a mediji bi morali biti neutralni!&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Ovo je obi\u010dno primjedba desni\u010dara na priloge lijevo orijentiranih novinara ili primjedba lijevih na desno orijentirane novinare. Istina je da svaki medij ima svoju ure\u0111iva\u010dku politiku i skup vrijednosti koje zastupa. To, recimo, mo\u017ee biti otvoreno dru\u0161tvo, slobodno tr\u017ei\u0161te, neka mirovinska politika ili pojedina ljudska prava. Novinari imaju pravo iznijeti svoje mi\u0161ljenje. Oni ne moraju biti neutralni, no trebaju biti objektivni. Neutralnost i objektivnost nisu istozna\u010dnice. Objava informacija &#8220;bez okusa, boje i mirisa&#8221; je posao novinskih agencija, a ne portala, televizija, tiska ili radija. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">10. &#8220;Za\u0161to nam novinari govore kako da i \u0161to da mislimo? Ja to ne \u017eelim. Imam svoju glavu!&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Ovu primjedbu \u010ditatelji iznose kada se ne sla\u017eu s novinarevim mi\u0161ljenjem, a nikada kada se s njim sla\u017eu. Novinar ima pravo iznijeti svoje mi\u0161ljenje. Vi imate pravo ne slo\u017eiti se s time. Kao \u0161to i sami ka\u017eete, imate svoju glavu. Znamo da rastemo i u\u010dimo sve dok smo spremni saslu\u0161ati druge i promisliti o njegovim argumentima.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi eksperimenti koje smo do sada proveli pokazuju da se stavovi i odluke \u010desto donose na temelju nedovoljne informiranosti i logi\u010dkih pogre\u0161aka. Naime, \u010ditatelji sve manje \u010ditaju, a sve \u010de\u0161\u0107e konzumiraju samo naslov koji ne mo\u017ee sadr\u017eavati cjeloviti informaciju. Tako\u0111er, \u010desto ne barataju s osnovnim logi\u010dkim alatima za dono\u0161enje ispravnog zaklju\u010dka pa padaju na logi\u010dkim pogre\u0161kama poput &#8220;post hoc ergo propter hoc&#8221; ili &#8220;slamnatog \u010dovjeka&#8221; ili bifurkacije. Posao novinara je ukazati i na to. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">11. &#8220;Za\u0161to se uop\u0107e pi\u0161e o tome, ako je sve po zakonu?&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010cesto, pogotovo kada pi\u0161emo o povlasticama koje stekne odre\u0111ena skupina gra\u0111ana, neki \u010ditatelji budu iznimno nezadovoljni. Pogotovo ako su sami u toj skupini ili je u njoj netko iz njihove obitelji. Zbog toga su skloni \u010dak i objavu najogoljenije informacije iza\u0161le iz, recimo, nekog ministarstva protuma\u010diti senzacionalizmom. Pa pitaju: &#8220;Komu je to va\u017eno, ako je sve po zakonu? I za\u0161to se to objavljuje?&#8221; Odgovor je: &#8220;Zato \u0161to je to javni interes.&#8221; Neizgovorena istina je da bi nezadovoljni komentatori svoj probitak voljeli sakriti od javnosti koja ga, naj\u010de\u0161\u0107e, financira. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">12. &#8220;Novinari su obi\u010dna nju\u0161kala i piskarala! Stalno zabadaju nos gdje im nije mjesto!&#8221;<\/h3>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jednom \u0107emo naglasiti re\u010deno u prethodnim odgovorima. Novinari pi\u0161u ono \u0161to je va\u017eno i \u0161to publika \u017eeli \u010ditati. Iako ima svakakvih novinara, i eti\u010dnih i manje eti\u010dnih, svima je zajedni\u010dko da pi\u0161u o onome \u0161to publiku zanima. Novinari su ogledalo dru\u0161tva, a kad se ljudima ne svi\u0111a vlastiti odraz u tom ogledalu, lak\u0161e im je ljutiti se na novinare nego na sebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Podsje\u0107amo i na to da su upravo novinari otkrili sve afere u Hrvatskoj koje su rezultirale kasnijim optu\u017enicama i sudskim procesima. Zar smatrate da u slu\u010dajevima kriminala, korupcije ili pronevjere novinari nisu trebali &#8220;zabadati svoj nos&#8221;?<\/p>\n\n\n\n<p>Da nije novinara, Agrokorovi savjetnici dobili bi jo\u0161 214 milijuna kuna, ne biste znali koliko neki ministri &#8220;vole stiropor&#8221;, a biv\u0161i ministar Crnoja jo\u0161 bi &#8220;\u017eivio u stra\u0107ari&#8221;, napisalo je ovih dana i Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo. Da nije novinara, ne bismo se mogli boriti za zlostavljanje i obespravljene, za bolesnu djecu koja trebaju skupe lijekove, za \u017eene kojima se uskra\u0107uje anestezija na ginekolo\u0161kim zahvatima, a romska djeca bila bi izba\u010dena iz vladina akcijskog plana. Ili, kako je to danas u sabornici rekao saborski zastupnik Bojan Glava\u0161evi\u0107: &#8220;Novinari nisu problem, oni su rje\u0161enje.&#8221; <em>(S. Novak, S. Bogdani\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n<div id=\"mojev-1755072491\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div id=\"midasWidget__12219\"><\/div>\r\n<script async src=\"https:\/\/cdn2.midas-network.com\/Scripts\/midasWidget-22-1763-12219.js\"><\/script><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kad god pro\u010ditamo ne\u0161to \u0161to nam nije po volji, okrivimo novinare. \u010citamo li o plja\u010dki ili ubojstvu, lak\u0161e je mrziti novinara koji nam je donio lo\u0161u vijest, nego po\u010dinitelja zlo\u010dina. Za\u0161to je to tako i \u0161to se najvi\u0161e zamjera novinarima? <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":8846,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,1008],"tags":[417,516,1333,952,1344],"class_list":["post-22780","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-nema-predaje","tag-drustvo","tag-mediji","tag-medijska-pismenost","tag-nemapredaje","tag-novinarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22780","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22780"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22780\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}