{"id":22822,"date":"2019-02-22T08:27:04","date_gmt":"2019-02-22T07:27:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=22822"},"modified":"2019-02-22T08:30:50","modified_gmt":"2019-02-22T07:30:50","slug":"provodi-li-se-kroz-mirovinske-fondove-nova-privatizacijska-pljacka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/02\/provodi-li-se-kroz-mirovinske-fondove-nova-privatizacijska-pljacka\/","title":{"rendered":"Sprema li nam se kroz mirovinske fondove nova privatizacijska plja\u010dka?"},"content":{"rendered":"\n<p>Neuspje\u0161ni bankovni mirovinski fondovi ponovno zahtijevaju svoj privatizacijski ulazak u hrvatska strate\u0161ka javna poduze\u0107a. \u010cini se, me\u0111utim, da od njih najvi\u0161e koristi imaju banke i fondovski menad\u017ement, pi\u0161e<a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/klimavi-drugi-stup-mirovinskog-osiguranja-u-hrvatskoj\/a-47621235\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" Deutsche Welle (opens in a new tab)\"> Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavnici kapitaliziranih obaveznih mirovinskih fondova u RH zatra\u017eili su pro\u0161li tjedan da se otpo\u010dne s privatizacijom velikih javnih poduze\u0107a \u010dije bi dionice \u017eeljeli posjedovati. Posrijedi su privatno-bankovna dru\u0161tva tzv. drugog stupa mirovinskog osiguranja. Ona ve\u0107 dva desetlje\u0107a raspola\u017eu \u010detvrtinom ukupnih radni\u010dkih davanja za mirovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali, sve izrazitije se pokazuje da ne uspijevaju ostvariti cilj \u2013 ve\u0107a primanja za budu\u0107e umirovljenike &#8211; nego bi ih potonji dobili samo iz tradicionalnog sustava me\u0111ugeneracijske solidarnosti, poznatog i kao bismarckovski, nazvanog po prvom kancelaru njema\u010dkog carstva s kraja 19. stolje\u0107a, koji ga je uveo. Doti\u010dni fondovi imaju zada\u0107u &#8220;oplo\u0111ivanja&#8221; \u0161tednje na tr\u017ei\u0161tu trgovanjem dionicama i obveznicama, no do\u0161la je do izra\u017eaja \u010dinjenica da vi\u0161e koristi od toga imaju same banke i fondovski menad\u017ement, kroz visoke naknade koje uzimaju za poslovanje.<\/p><div id=\"mojev-2512362608\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dvostruka \u0161teta kroz manje mirovine i zadu\u017eivanje dr\u017eave<\/h3>\n\n\n\n<p>Fondovi su tako pro\u0161le godine zabilje\u017eili <strong>drugi najni\u017ei prinos<\/strong> za ra\u010dun \u0161tedi\u0161a u teku\u0107em desetlje\u0107u. Tome je pridonio i vi\u0161e nego dvotre\u0107inski njihov portfelj u dr\u017eavnim obveznicama \u010dija vrijednost fluktuira. Paralelno se dr\u017eava, dakle, ostav\u0161i bez \u010detvrtine sredstava za isplatu aktualnih mirovina, svake godine od tih istih banaka zadu\u017euje za desetak milijardi kuna.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatske politi\u010dke vlasti, me\u0111utim, i dalje ne pokazuju namjeru da zaustave daljnje generiranje takve <strong>javne \u0161tete<\/strong>. Da neutraliziraju, ukinu ili nacionaliziraju drugi stup, kao \u0161to je to u\u010dinila ve\u0107ina europskih postsocijalisti\u010dkih zemalja kojima ga je eksluzivno bila namijenila globalna financijska industrija. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u017deljko Gara\u010da<\/strong>, profesor splitskoga Ekonomskog fakulteta i njegov biv\u0161i dekan, nedavnim je istra\u017eivanjem pokazao sve lo\u0161e posljedice takve politike za Hrvatsku. S njim smo porazgovarali o tome modelu koji je prosje\u010dnom radniku i dalje uvelike netransparentan, uslijed bankovnog marketinga.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Privatizacija javnih dobara i dr\u017eavne imovine je dvojbena sama po sebi, a postaje vrlo problemati\u010dna kad se radi o privatizaciji putem obveznih mirovinskih fondova. Ulaganja u privatni sektor putem tr\u017ei\u0161ta kapitala nemaju pozitivan u\u010dinak na gospodarski rast. Razlog tomu su preveliki &#8216;tranzicijski tro\u0161kovi&#8217; mirovinske reforme koji se moraju podmiriti prikupljanjem dodatnih poreznih prihoda te se novac iz realnog sektora prelijeva u financijski sektor&#8221;, tvrdi Gara\u010da.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako privatizirati poduze\u0107e i preuzeti ga bez vlastitog novca<\/h3>\n\n\n\n<p>On smatra da su rasprave o tome ho\u0107e li mirovine biti ve\u0107e iz prvog ili drugog stupa &#8211; <strong>prikrivanje pravog problema<\/strong>. I da \u0107e zbog mirovinske reforme i jedne i druge biti znatno manje nego da te mirovinske reforme nema. Njome se ne otvaraju nova radna mjesta i poti\u010de gospodarski rast, ve\u0107 samo postoje\u0107a imovina mijenja vlasnika na \u0161tetu svih gra\u0111ana. Uvjeren je da glavni motiv nametanja mirovinske reforme od strane Svjetske banke nije bila briga za ve\u0107e mirovine, ve\u0107 upravo <strong>privatizacija javne i dr\u017eavne imovine<\/strong> u skladu s neoliberalnom doktrinom.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Takav tip privatizacije smo ve\u0107 iskusili <strong>90-tih godina<\/strong>&#8220;, nastavlja Gara\u010da,&#8221;a mehanizam preuzimanja kroz fondove je sli\u010dan famoznim &#8216;menad\u017eerskim kreditima&#8217;: kako privatizirati poduze\u0107e i ste\u0107i vlasni\u0161tvo bez vlastitog novca. Sada se igra sa znatno ve\u0107im ulozima. Financijski sektor \u0107e se do\u010depati na\u0161e imovine na\u0161im novcem i jo\u0161 \u0107emo mu ostati du\u017eni.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Pesimisti\u010dan je i <strong>Drago Jakov\u010devi\u0107<\/strong>, profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: &#8220;To je novi poku\u0161aj privatizacije strate\u0161kih javnih poduze\u0107a &#8216;na mala vrata&#8217;. Tako bismo uveli privatne banke, k tome inozemne, u vlasni\u0161tvo Hrvatske elektroprivrede ili Hrvatskih autocesta, \u0161to je krajnje opasno po javni interes. Fondovi bi se morali dr\u017eati ulaganja s izlistanim kotacijama  na tr\u017ei\u0161tu. Ako toga nema, kako \u0107emo izvu\u0107i svoj novac iz npr. HEP-a, ukoliko tamo do\u0111e do problema? Ako se treba izvu\u0107i iz takve investicije, naime, prodati je \u010dim prije da se ne bi sutra izgubilo jo\u0161 vi\u0161e.2<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Predstavnici banaka ne smiju sjediti u vodstvima poduze\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p>Jakov\u010devi\u0107 nam je rekao i da problemati\u010dnim dr\u017ei zahtjev fondova dr\u017eavi da se, u nadzornim odborima i upravama poduze\u0107a \u010dije dionice posjeduju, dopusti sudjelovanje kadru povezanom s njima. &#8220;Oni ne smiju do\u0107i tamo, vezani su vlasni\u010dkom stegom. Ako taj netko odjednom proda dionice, s obzirom na veze s bankom, svi \u0107e znati da je do\u0161lo do problema u poduze\u0107u.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u017deljko Gara\u010da pak isti\u010de da je glavni privatizacijski argument &#8211; <strong>lo\u0161e upravljanje dr\u017eave<\/strong>. No i da nas iskustvo privatizacije u Hrvatskoj u\u010di da privatno vlasni\u0161tvo nije nikakav jamac uspje\u0161nosti. &#8220;Dru\u0161tva za upravljanje mirovinskim fondovima pokazala su da ne znaju upravljati ni fondovima za koje su zadu\u017eeni te nema mjesta o\u010dekivanju da bi dobro upravljala privatiziranim poduze\u0107ima. Naime, neto vrijednost imovine obveznih mirovinskih fondova je manja od ukupnog iznosa koji su osiguranici i dr\u017eava uplatili&#8221;, ka\u017ee ovaj na\u0161 sugovornik.<\/p>\n\n\n\n<p>Jer, vrijednost starih dr\u017eavnih obveznica s vremenom \u0107e se istopiti do nominalne vrijednosti ili jo\u0161 ni\u017ee. Gara\u010da napominje da su financijski tokovi prikriveni transformacijom, budu\u0107i da se ne radi doslovno o istom novcu, ali se radi o istim iznosima, promatrano bilan\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ukidanje drugog stupa \u2013 jedino, ali malo vjerojatno rje\u0161enje<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Problem privatizacije dr\u017eavnog i javnog le\u017ei i u odre\u0111ivanju vrijednosti imovine. Drasti\u010dan primjer je bio poku\u0161aj monetizacije autocesta. Nekome je trebalo prodati autoceste za tri milijarde eura, a da nama ostane dug od \u010detiri milijarde po osnovi zadu\u017eenja za izgradnju autocesta. O\u010dekivati je da \u0107e veliki dio \u0161tedi\u0161a biti za privatizaciju kroz mirovinske fondove, na temelju iluzije da \u0107e biti vlasnici vrijedne imovine. No iluzija \u0107e se raspr\u0161iti u trenu umirovljenja, jer njihova imovina tad prestaje biti njihova te trajno i nepovratno postaje vlasni\u0161tvo mirovinskih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava ili drugog kupca&#8221;, zaklju\u010dio je \u017deljko Gara\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Po mi\u0161ljenju ove dvojice neovisnih stru\u010dnjaka, jedini izlaz iz te situacije je <strong>ukidanje drugog mirovinskog stupa<\/strong>. Ali oni vjeruju i da su \u0161anse za to jako malene, bez obzira na visoku cijenu koju pla\u0107a narod u RH. Ipak, za po\u010detak bi zacijelo ve\u0107 i obrana javnih poduze\u0107a od privatizacije, naro\u010dito zami\u0161ljene po interesu mirovinskih fondova, bila itekako dragocjena. <em>(Igor Lasi\u0107, <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/klimavi-drugi-stup-mirovinskog-osiguranja-u-hrvatskoj\/a-47621235\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Deutsche Welle (opens in a new tab)\">Deutsche Welle<\/a>)<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-3253448088\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mehanizam preuzimanja kroz fondove je sli\u010dan famoznim &#8216;menad\u017eerskim kreditima&#8217;: kako privatizirati poduze\u0107e i ste\u0107i vlasni\u0161tvo bez vlastitog novca. Sada se igra sa znatno ve\u0107im ulozima. Financijski sektor \u0107e se do\u010depati na\u0161e imovine na\u0161im novcem i jo\u0161 \u0107emo mu ostati du\u017eni.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5034,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1002,1049],"class_list":["post-22822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovinski-fondovi","tag-privatizacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22822"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22822\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5034"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}