{"id":23857,"date":"2019-03-18T16:40:39","date_gmt":"2019-03-18T15:40:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=23857"},"modified":"2019-03-18T16:40:40","modified_gmt":"2019-03-18T15:40:40","slug":"ponekad-biste-trebali-postiti-procitajte-zasto-i-kako","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/03\/ponekad-biste-trebali-postiti-procitajte-zasto-i-kako\/","title":{"rendered":"Ponekad biste trebali postiti, pro\u010ditajte za\u0161to i kako"},"content":{"rendered":"\n<p>Stanice u na\u0161em tijelu se neprestano raspadaju kako bi potom reciklirale svoje dijelove. 2016. godine, Dr. <strong>Yoshinori Ohsumi<\/strong> iz Japana dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za otkri\u0107e mehanizma koji stoji iza ovog procesa poznatog pod nazivom autofagija. Ve\u0107ina tkiva u na\u0161im tijelima redovito mijenja svoje stanice novima. Svaki organ treba odre\u0111enu koli\u010dinu vremena kako bi se potpuno obnovio.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, neka tkiva nikad ne mijenjaju svoje stanice, pi\u0161e portal <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/brightside.me\/inspiration-health\/what-happens-to-your-body-if-you-practice-fasting-710410\/\" target=\"_blank\">Bright Side<\/a>. Evo kako iskoristiti nevjerojatna otkri\u0107a Dr. Ohsumija.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje koje je urodilo plodom<\/h3>\n\n\n\n<p>Dr. Ohsumi, japanski molekularni biolog, potro\u0161io je godine prou\u010davaju\u0107i kako ljudske stanice recikliraju vlastiti otpad. Ovaj proces poznat je pod nazivom autofagija. Sastavljena je od gr\u010dkih rije\u010di <em>auto<\/em> (samo) i <em>phagein <\/em>(jedenje) \u2013 dakle samojedenje. Zvu\u010di pomalo uznemiruju\u0107e, ali ovaj proces vam poma\u017ee da odr\u017eite stabilnost organizma. <\/p><div id=\"mojev-333190629\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Pomo\u0107u lizosoma (organela odgovornih za razgradnju intracelularnog materijala), va\u0161e tijelo razgra\u0111uje razli\u010dite proteinske strukture i pretvara ih u aminokiseline, a kasnije koristi te iste aminokiseline kako bi izgradilo nove stanice.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161e tijelo mo\u017ee koristiti vlastite zalihe bjelan\u010devina u obliku o\u0161te\u0107enih stanica i mikroorganizama. Prosje\u010dna osoba konzumira oko 70 grama bjelan\u010devina dnevno, \u0161to je nedovoljno da se stvore potrebne nove stanice. Kad se koristi \u201eproteinski otpad\u201c, tada  tijelo mo\u017ee dobiti dovoljnu koli\u010dinu materijala za obnovu. <\/p>\n\n\n\n<p>Kada prirodni mehanizmi recikliranja prestanu funkcionirati, o\u0161te\u0107ene stanice i njihove komponente po\u010dinju se nakupljati u tijelu. Organizam izgubi sposobnost neutralizacije stanica raka i inficiranih stanica, \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee rezultirati mnogim ozbiljnim bolestima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako potaknuti autofagiju<\/h3>\n\n\n\n<p>U svojoj studiji, Dr. Ohsumi je koristio post kako bi potaknuo tijelo da razgra\u0111uje toksi\u010dne stanice i rije\u0161i se otpada. Kada postite, va\u0161e stanice \u017eive du\u017ee i proizvode vi\u0161e energije. U tijelu je manje upalnih procesa. Osim toga, ako smanjite unos kalorija, razina du\u0161ikova oksida u tijelu \u0107e se pove\u0107ati \u2013 a to je molekula koja nam poma\u017ee u detoksikaciji i pomla\u0111ivanju organizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako prakticirate povremeni post tako \u0161to izmijenjujete periode konzumiranja hrane s periodima posta, poma\u017eete tijelu da se o\u010disti. Dodatno, post vam poma\u017ee da smr\u0161avite i ubrzate metabolizam. Zdravstvene blagodati prakticiranja posta su brojne, uklju\u010duju smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti, neurolo\u0161kih problema, dijabetesa, kao i smanjenja upala, oksidativnog stresa i krvnog tlaka. Postoje mnoge vrste posta pa mo\u017eete odabrati strategiju koja \u0107e se najbolje uklopiti u va\u0161 stil \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">24 satni post<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako naginjete prema ovoj metodi, trebali biste odabrati jedan dan u tjednu kada ne\u0107ete jesti. Ako vam vi\u0161e odgovara mo\u017eete pojesti doru\u010dak u 8 ujutro i ne jesti ni\u0161ta do sljede\u0107eg jutra u isto vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Isprekidani post<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako ste odabrali ovu opciju, trebali biste jesti normalno jedan dan a onda postiti sljede\u0107i dan. Ovo ne zna\u010di da ne biste smjeli uop\u0107e jesti na dane posta ve\u0107 biste trebali smanjiti unos kalorija, npr konzumirati 2.000 kalorija na regularne dane i 500 kalorija na dane posta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Preskakanje obroka<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako vam je svijet posta nov i djeluje zastra\u0161uju\u0107e, po\u010dnite preskakati obroke. Generalno, preskakanje samo jednog obroka dnevno ubrzava metabolizam i poti\u010de procese \u010di\u0161\u0107enja u va\u0161em tijelu. Zapamtite da se nakon presko\u010denog obroka ne biste smjeli prejedati prilikom sljede\u0107eg.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ograni\u010deni post<\/h3>\n\n\n\n<p>Ograni\u010deni post je vrta isprekidanog posta. Kako biste ga primijenili, trebate jesti unutar osam sati svakoga dana. Ovaj post se tako\u0111er naziva &#8220;16\/8 post&#8221; zbog toga \u0161to tijekom preostalih 16 sati u danu ne jedete. Ako vam je ova metoda nova, probajte manje striktni raspored. Npr. pojedite ru\u010dak u 8 ujutro i ve\u010deru u 6 popodne. Tako \u0107ete provesti samo 14 sati bez hrane. Jednom kad se naviknete na ovo, smanjite broj sati u kojem si dozvoljavate hranu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vodeni post<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako odlu\u010dite slijediti ovu strategiju, morate izabrati jedan dan u tjednu u kojem \u0107ete piti samo vodu ili svje\u017ee sokove bez \u0161e\u0107era. Najbolje vrijeme za ovo je prolje\u0107e, iako se mo\u017ee prakticirati tijekom cijele godine.<\/p>\n<div id=\"mojev-2484855375\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div id=\"midasWidget__12219\"><\/div>\r\n<script async src=\"https:\/\/cdn2.midas-network.com\/Scripts\/midasWidget-22-1763-12219.js\"><\/script><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dr. Ohsumi, japanski molekularni biolog, potro\u0161io je godine prou\u010davaju\u0107i kako ljudske stanice recikliraju vlastiti otpad. Ovaj proces poznat je pod nazivom autofagija. Sastavljena je od gr\u010dkih rije\u010di \u201eauto\u201c ili \u201esamo\u201c i \u201ephagein\u201c ili \u201ejedenje\u201c \u2013 dakle samojedenje. Zvu\u010di pomalo uznemiruju\u0107e, ali ovaj proces vam poma\u017ee da odr\u017eite stabilnost organizma. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23868,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[677,42],"class_list":["post-23857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dijeta","tag-prehrana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23857"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23857\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23868"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}