{"id":23923,"date":"2019-03-19T18:10:59","date_gmt":"2019-03-19T17:10:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=23923"},"modified":"2019-03-19T18:13:37","modified_gmt":"2019-03-19T17:13:37","slug":"vjezba-nas-ne-moze-spasiti-unos-secera-je-kriv-za-sve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/03\/vjezba-nas-ne-moze-spasiti-unos-secera-je-kriv-za-sve\/","title":{"rendered":"Vje\u017eba nas ne mo\u017ee spasiti, unos \u0161e\u0107era je kriv za sve"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U fascinantnom \u010dlanku koji je iza\u0161ao u <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/bjsm.bmj.com\/content\/49\/15\/967.full\" target=\"_blank\">Britanskom \u010dasopisu za sportsku medicinu<\/a>, tri autora tvrde kako je ideja o vje\u017ebi kao klju\u010du gubitka tjelesne te\u017eine i zdravlja pogre\u0161na, iako op\u0107eprihva\u0107ena, kao i da se ona mora iskorijeniti. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokaza da je na\u010din prehrane puno bitniji od vje\u017ebanja ima sve vi\u0161e, ka\u017eu autori. Mo\u017eemo tr\u010dati do mjeseca i natrag i jo\u0161 uvijek biti debeli zbog sveg \u0161e\u0107era i ugljikohidrata koje jedemo. A jo\u0161 vi\u0161e zbunjuje \u010dinjenica \u0161to mo\u017eemo aktivno vje\u017ebati i biti normalne tjelesne te\u017eine bez ikakve garancije da \u0107e nam to donijeti dobro zdravlje ukoliko se lo\u0161e hranimo. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, autori ka\u017eu da nam je potrebno temeljito redefiniranje pojma zdravlja koje mora obuhvatiti i mo\u0107nu PR ma\u0161ineriju prehrambene industrije, s obzirom da je ona dobrim dijelom odgovorna za stvaranje ovakve krive predod\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Fizi\u010dka aktivnost ne poti\u010de gubitak te\u017eine<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavni zaklju\u010dak tima autora \u2013 koji tvrde da javnost jo\u0161 uvijek to ne razumije \u2013 jest da vje\u017eba sama po sebi ne vodi do gubitka tjelesne mase. Ona mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih pozitivnih u\u010dinaka na zdravlje, ali gubitak te\u017eine \u2013 osim ako ne smanjite unos kalorija \u2013 ne\u0107e biti jedan od njih. &#8220;Redovita fizi\u010dka aktivnost smanjuje rizik od razvijanja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, demencije i nekih karcinoma za barem 30%&#8221;, ka\u017eu autori. &#8220;Ipak, fizi\u010dka aktivnost ne poti\u010de gubitak te\u017eine.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nadalje, tijekom zadnjih 30 godina, stupanj aktivnosti ukupne populacije po pitanju tjelovje\u017ebe bio je na podjednakoj razini dok se u istom periodu postotak pretilih u populaciji drasti\u010dno pove\u0107ao. Dakle ne\u0161to drugo je odgovorno za pretilost \u2013 prehrambene navike. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prehrambene navike su se polako ali sigurno srozavale, s obzirom da su visoko procesuirana hrana i za\u0161e\u0107erena pi\u0107a sve vi\u0161e postajale redoviti dio standardne prehrane. Istra\u017eivanja pokazuju, tvrde autori, da lo\u0161a prehrana sada prouzrokuje vi\u0161e bolesti nego fizi\u010dka neaktivnost, alkohol i pu\u0161enje zajedno. Ovo je krajnje zabrinjavaju\u0107a statistika. A stvarnost je jo\u0161 gora od toga.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vje\u017ebanje uz lo\u0161u prehranu ne koristi zdravlju<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107i problem povezan s tim je da i ljudi normalne te\u017eine koji aktivno vje\u017ebaju, ukoliko se lo\u0161e hrane, tako\u0111er imaju metaboli\u010dke markere koji ih stavljaju u skupinu visokog rizika za kroni\u010dne bolesti i ranu smrt. &#8220;Do 40% osoba s normalnom tjelesnom te\u017einom \u0107e imati neke metaboli\u010dke poreme\u0107aje koji se obi\u010dno povezuju s prekomjernom tjelesnom te\u017einom poput hipertenzije, dislipidemije, bolesti masne jetre i kardiovaskularnih bolesti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sr\u017e problema je u sljede\u0107em: &#8220;Kontinuirano nam se prodaje ideja kako iza epidemije pretilosti stoji nedostatak tjelovje\u017ebe, tj. sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota. Provedene su mnoge studije i napisani su mnogi \u010dlanci koji tvrde da je sjedenje razlog na\u0161eg propadanja. Umjesto da \u0161alju efektne poruke o ulozi prehrane u zdravlju koje su u skladu sa znanosti, javnost se bombardira nezdravim sugestijama o odr\u017eavanju normalne tjelesne te\u017eine putem brojanja kalorija&#8221;, ka\u017ee tim autora koji dodaje: &#8220;Mnogi jo\u0161 uvijek vjeruju da je pretilost isklju\u010divo rezultat nedovoljne tjelovje\u017ebe. Ova la\u017ena predod\u017eba je ukorijenjena u ma\u0161ineriji prehrambene industrije za odnose s javno\u0161\u0107u, a ona koristi taktiku zastra\u0161uju\u0107e sli\u010dnu onoj duhanske industrije.\u201c<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160e\u0107er poti\u010de glad, a masti sitost<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istina je puno jednostavnija: &#8220;Kalorije \u0161e\u0107era poti\u010du stvaranje masti i glad, a kalorije masti donose puno\u0107u tj. sitost.&#8221; Sa svakih dodatnih 150 kalorija \u0161e\u0107era (tj. jednom limenkom gaziranog napitka) koju osoba konzumira dnevno, rizik od dijabetesa raste 11 puta bez obzira na koli\u010dinu tjelovje\u017ebe. Najbolje \u0161to ljudi mogu napraviti kako bi smr\u0161avili, ka\u017eu autori, je smanjiti unos kalorija &#8211; i jo\u0161 bitnije za naglasiti, smanjiti unos kalorija \u0161e\u0107era.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, ako je to\u010dno sve ono \u0161to njihovo istra\u017eivanje sugerira, kako \u0107emo se mijenjati? Moramo se jako potruditi kako bi promijenili na\u010dina na koji razmi\u0161ljamo o prehrani, pogotovo stoga \u0161to su mediji zasi\u0107eni reklamnim porukama koji tvrde da su ugljikohidrati dobri za nas. Na\u010din na koji se hrana reklamira, ka\u017eu autori, a mo\u017eda i na\u010din na koji se hrana stvara, trebala bi se mijenjati. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izlo\u017eeni ste PR ma\u0161ineriji proizvo\u0111a\u010da prehrambenog sme\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Javnost bi trebala biti bombardirana porukom da visokoprosesuirane namirnice treba izbaciti iz prehrane, a cjelovite i prirodne namirnice koristiti \u0161to \u010de\u0161\u0107e, kad god je to mogu\u0107e. Ako poku\u0161avate smr\u0161aviti, smanjite unos kalorija s naglaskom na \u0161e\u0107ere i nemojte o\u010dekivati da \u0107ete smr\u0161aviti isklju\u010divo vje\u017ebanjem. A \u010dak i ako niste pretili, ne mo\u017eete biti zdravi ako se nezdravo hranite.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autori zavr\u0161avaju s ovom sna\u017enom porukom: &#8220;Vrijeme je da se popravi \u0161teta koju je po\u010dinila PR ma\u0161inerija prehrambene industrije sme\u0107a. Sru\u0161imo mitove o fizi\u010dkoj neaktivnosti i pretilosti. Lo\u0161u prehranu ne mo\u017eete popraviti nikakvom aktivnosti.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mo\u017eemo tr\u010dati do mjeseca i natrag i jo\u0161 uvijek biti debeli zbog sveg \u0161e\u0107era i ugljikohidrata koje jedemo. A jo\u0161 vi\u0161e zbunjuje \u010dinjenica \u0161to mo\u017eemo aktivno vje\u017ebati i biti normalne tjelesne te\u017eine bez ikakve garancije da \u0107e nam to donijeti dobro zdravlje ukoliko se lo\u0161e hranimo. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5513,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[42,391,295],"class_list":["post-23923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-prehrana","tag-pretilost","tag-vjezbanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23923\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5513"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}