{"id":24654,"date":"2019-04-08T15:11:29","date_gmt":"2019-04-08T13:11:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=24654"},"modified":"2019-04-08T15:11:30","modified_gmt":"2019-04-08T13:11:30","slug":"zasto-u-danasnjem-svijetu-ima-vise-baki-i-djedova-nego-unucadi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/04\/zasto-u-danasnjem-svijetu-ima-vise-baki-i-djedova-nego-unucadi\/","title":{"rendered":"Za\u0161to u dana\u0161njem svijetu ima vi\u0161e baki i djedova nego unu\u010dadi?"},"content":{"rendered":"\n

Prema UN-u, prvi put u povijesti \u010dovje\u010danstva na svijetu ima vi\u0161e staraca nego djece, pi\u0161e BBC<\/a>. Brojke pokazuju da je na kraju 2018. godine broj ljudi starijih od 65 godina nadma\u0161io broj djece mla\u0111e od 5 godina. Na planeti danas \u017eivi oko 705 milijuna ljudi starijih od 65 godina, dok je djece u dobi do \u010detiri godine ne\u0161to manje, oko 680 milijuna.<\/p>\n\n\n\n

\u0160irenje jaza<\/h3>\n\n\n\n

Trenutni trendovi ukazuju na rastu\u0107i disparitet izme\u0111u najstarijeg i najmla\u0111eg segmenta populacije pa se o\u010dekuje da \u0107e do 2050. godine populacija staraca dvostruko nadma\u0161ivati onu od djece. Ovaj rastu\u0107i jaz predstavlja trend na koji demografi upozoravaju ve\u0107 desetlje\u0107ima: u ve\u0107ini zemalja danas \u017eivimo du\u017ee i ne ra\u0111amo dovoljno djece. Ali kako \u0107e se ovo odraziti na vas? Da li mo\u017eda ve\u0107 utje\u010de?<\/p>\n\n\n\n

Nema dovoljno “dolazaka”<\/h3>\n\n\n\n

Christopher Murray<\/strong>, direktor Instituta za zdravstvenu metriku na Sveu\u010dili\u0161tu u Washingtonu, izjavio je sljede\u0107e: “Imati \u0107emo velik broj starijih od 65 i jako malo djece a to \u010dini odr\u017eavanje globalnog dru\u0161tva vrlo problemati\u010dnim.”<\/p>\n\n\n\n

Murray je i autor rada iz 2018. u kojem isti\u010de da gotovo polovica zemalja na svijetu pati od pada nataliteta \u2013 dakle nemaju dovoljan broj novoro\u0111enih kako bi odr\u017eavale veli\u010dinu populacije “Zamislite dubinu dru\u0161tvenih i ekonomskih posljedica \u010dinjenice da dru\u0161tvo danas ima vi\u0161e djedova i baka nego unu\u010dica i unuka”, dodje Murray.<\/p>\n\n\n\n

Prema svjetskoj banci, 1960. godine je svjetska stopa fertiliteta iznosila skoro petero djece po \u017eeni. Skoro 60 godina kasnije, stopa fertiliteta se prepolovila na samo 2,4. Istovremeno, dru\u0161tveni i ekonomski napredak omogu\u0107io je dulji \u017eivot. U 1960. godini prosje\u010dna \u017eivotna dob znosila je malo iznad 52 godine; u 2017. godini o\u010dekivana \u017eivotna dob dosegnula je 72 godine. To zna\u010di da svi \u017eivimo dulje i tro\u0161imo sve vi\u0161e resursa kako starimo, a to pove\u0107ava pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n

Starenje populacije<\/h3>\n\n\n\n

Problem starenja populacija najizra\u017eeniji je u razvijenim zemljama. U njima postoji niska stopa nataliteta zbog spleta razloga koji imaju veze sa standardom dru\u0161tva \u2013 a to su ni\u017ee stope dje\u010dje smrtnosti, jednostavan pristup kontracepciji te skupo\u0107a podizanja djeteta. U tim dr\u017eavama, \u017eene \u010desto dobijaju djecu kasnije te imaju manje djece. Vi\u0161i \u017eivotni standard u nekoj zemlji podrazumijeva i dulji \u017eivotni vijek. Najbolji primjer je Japan gdje je o\u010dekivana \u017eivotna dob 84 godine (najvi\u0161a u svijetu), a osobe starije od 65 godina predstavljaju \u010dak 27% populacije \u2013 tako\u0111er najvi\u0161e u svijetu.<\/p>\n\n\n\n

A udio populacije mla\u0111e od 5 godina? Oko 3,85%, prema podacima UN-a. Ovaj dvostruki problem brine japanske vlasti ve\u0107 desetlje\u0107ima. Vlada je stoga pro\u0161le godine najavila podizanje dobi za umirovljenje sa 65 na 70 godina. Ako se uvede takva praksa, japanski radnici odlaziti \u0107e u mirovinu najkasnije na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Neuravnote\u017eena populacija predstavlja prijetnju i zemljama u razvoju. Kina ima puno ni\u017ei udio populacije 65+ u odnosu na Japan (samo 10,6% populacije), ali zahvaljuju\u0107i striktnom planiranju potomstva koje se provodi od 70-ih godina, druga najve\u0107a ekonomija na svijetu ima sli\u010dnu stopu fertiliteta kao i Japan \u2013 samo 1,6 djece po \u017eeni. Djeca mla\u0111a od 5 godina u Kini \u010dine manje od 6% ukupne populacije.<\/p>\n\n\n\n

Broj djece nasuprot kvaliteti \u017eivota<\/h3>\n\n\n\n

Afri\u010dke zemlje su najbolji primjer visoke stope ra\u0111anja: one su na vrhu svjetske ljestvice fertiliteta. Npr. Niger je \u201enajplodnija zemlja na svijetu\u201c sa prosje\u010dno 7,2 ro\u0111enja po \u017eeni u 2017. Ipak, iste te nacije imaju visok stupanj dje\u010djeg mortaliteta \u2013 Niger ima stopu smrtnosti od 85 djece na 1.000 ro\u0111enja, jednu od najve\u0107ih na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Stopa obnove populacije<\/h3>\n\n\n\n

Za obnovu populacije, 2,1 je magi\u010dan broj. To je stopa fertiliteta na kojoj se prema demografima populacije mogu same obnavljati. Me\u0111utim, najnoviji podaci UN-a pokazuju da tek 113 zemalja u svijetu ima dovoljnu stopu fertiliteta za to. Istra\u017eiva\u010di tako\u0111er isti\u010du da zemlje s ve\u0107om stopom smrtnosti djece i ni\u017eom o\u010dekivanom \u017eivotnom dobi trebaju stopu fertiliteta od 2,3. A to je kriterij kojemu udovoljava tek 99 zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Zbog opadanja broja ro\u0111enih, mnoge \u0107e se zemlje vjerojatno suo\u010diti sa zna\u010dajnim padom populacije uprkos globalnom pove\u0107anju popuacije \u2013 o\u010dekuje se da \u0107e ljudska populacija dosegnuti 8 milijardi do 2024. godine. Jedan od najekstremnijih slu\u010dajeva je Rusija: stopa fertiliteta od 1,75 djece po \u017eeni rezultirati \u0107e o\u0161trim padom ruske popuacije u sljede\u0107ih nekoliko desetlje\u0107a. Prema kalkulacijama UN-a ruska populacija \u0107e s trenutnih 143 milijuna pasti na 132 milijuna u 2050. godini.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomske posljedice<\/h3>\n\n\n\n

Smanjuju\u0107e i stare\u0107e populacije imaju sve manji postotak radno aktivnih ljudi, a to mo\u017ee dovesti do pada u ekonomskoj produktivnosti i gospodarstvu. Pro\u0161log studenog MMF je upozorio da bi se, zahvaljuju\u0107i starenju populacije, gospodarstvo Japana moglo smanjiti za barem 25% u sljede\u0107ih 40 godina.<\/p>\n\n\n\n

“Demografija utje\u010de na sve aspekte na\u0161ih \u017eivota \u2013 samo bacite pogled kroz prozor i promotrite ljude na ulicama, ku\u0107e, promet, potro\u0161nju. Svi su oni odre\u0111eni demografijom”, izjavio je za BBC George Leeson<\/strong>, direktor Oksford\u0161kog instituta za starenje populacija. Ho\u0107e li nam tehnologija pomo\u0107i da ubla\u017eimo u\u010dinke starenja populacija?<\/p>\n\n\n\n

Politika i politike<\/h3>\n\n\n\n

Postoji konsenzus da bi vlade trebale djelovati kako bi deaktivirale ovu “tempiranu bombu starenja dru\u0161tva”. I one to rade. Kina je revidirala svoju “politiku jednog djeteta” u 2015., a u 2018. je dala nazna\u010diti da \u0107e do kraja sljede\u0107e godine u potpunosti okon\u010dati restrikcije po pitanju ra\u0111anja djece. Uklanjanje ovih restrikcija nije se, dodu\u0161e, pokazalo u\u010dinkovitim: Kina je 2018. imala 15,2 milijuna ro\u0111enja i time je zabilje\u017eila najslabiju godinu po pitanju nataliteta u zadnjih 60 godina. <\/p>\n\n\n\n

Kineski akademici pripisali su ovaj pad tome \u0161to se dogodio pad populacije \u017eena u reproduktivnoj dobi, a obitelji odga\u0111aju planiranje djece iz finanancijskih razloga, pogotovo u obiteljima s obrazovanijim \u017eenama koje nisu sklone tradicionalnoj ulozi majke i ku\u0107anice.<\/p>\n\n\n\n

Stariji i ja\u010di<\/h3>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci za populaciju upozoravaju da politike koje promi\u010du zdravlje starije populacije moraju odigrati klju\u010dnu ulogu u prevladavanju u\u010dinaka starenja. Argumentacija je sljede\u0107a: zdraviji pojedinci mogu raditi du\u017ee i s vi\u0161e energije, a to bi moglo smanjiti tro\u0161kove zdravstvene njege i sistema. <\/p>\n\n\n\n

Ne\u0161to \u0161to se \u010desto previ\u0111a je diverzifikacija radne snage, posebno po pitanju spola: podaci iz me\u0111unarodne organizacije rada (ILO) pokazuju da je globalna stopa participacije u globalnom tr\u017ei\u0161tu rada za \u017eene zna\u010dajno ni\u017ea od one za mu\u0161karce. Radna populacija s vi\u0161e \u017eena tako\u0111er predstavlja sna\u017eno sredstvo borbe protiv siroma\u0161tva<\/p>\n\n\n\n

“Gospodarstva s ve\u0107om stopom sudjelovanja \u017eena u radnoj snazi br\u017ee rastu. Vi\u0161e \u017eena na poslu podrazmijeva ve\u0107u otpornost gospodarstva na \u0161okove kao i sredstvo borbe protiv siroma\u0161tva”, izjavio je Ekkehard Ernst<\/strong>, ekonomist u ILO-u. Sigurno je jedino da sat i dalje otkucava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po prvi puta u povijesti \u010dovje\u010danstva na svijetu ima vi\u0161e staraca nego djece. O\u010dekuje se da \u0107e do 2050. godine populacija staraca dvostruko nadma\u0161ivati onu od djece. Ovaj rastu\u0107i jaz predstavlja trend na koji demografi upozoravaju ve\u0107 desetlje\u0107ima: u ve\u0107ini zemalja danas \u017eivimo du\u017ee i ne ra\u0111amo dovoljno djece. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14924,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[205,120,80],"class_list":["post-24654","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-demografija","tag-djeca","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24654"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24654\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}