{"id":24807,"date":"2019-04-14T17:26:19","date_gmt":"2019-04-14T15:26:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=24807"},"modified":"2019-04-14T17:40:57","modified_gmt":"2019-04-14T15:40:57","slug":"kontroverza-izrasla-na-mjestu-pakla-zasto-jugoslavija-nije-dala-istrazivati-jasenovac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/04\/kontroverza-izrasla-na-mjestu-pakla-zasto-jugoslavija-nije-dala-istrazivati-jasenovac\/","title":{"rendered":"Kontroverza izrasla na mjestu pakla: Za\u0161to Jugoslavija nije dala istra\u017eivati Jasenovac?"},"content":{"rendered":"\n

O svjedo\u010danstvima pre\u017eivjelog logora\u0161a \u0110or\u0111a Mili\u0161e<\/strong>, ali i zabrani istra\u017eivanja Jasenovca u Jugoslaviji Deutsche Welle<\/a><\/strong> je razgovorao s povjesni\u010darom Mariom Kevom<\/strong> koji je napisao predgovor pretiska Mili\u0161ine knjige iz 2011. godine. <\/p>\n\n\n\n

Nekada\u0161nji logor smrti nije mjesto tihog komemoriranja \u017ertava, ve\u0107 arena politi\u010dke borbe. I ove su godine organizirane dvije komemoracije: jedna dr\u017eavna, a druga prosvjedna koja je upozorila i na relativizaciju usta\u0161tva. Istovremeno znanstvenici iz dokumenata i svjedo\u010denja pre\u017eivjelih poku\u0161avaju slo\u017eiti mozaik zlo\u010dina. Jedan od tih malobrojnih sretnika koji su iznijeli \u017eivu glavu iz jasenova\u010dke \u017eice je \u0110or\u0111e Mili\u0161a koji je svoja sje\u0107anja na svirepe egzekucije i \u017eivot u usta\u0161kom logoru objavio odmah po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata u knjizi “U mu\u010dili\u0161tu-paklu Jasenovac”. Ustvrdio je tada da je na tom mjestu umoreno vi\u0161e od 700.000 \u017didova, Srba, Roma i nepo\u0107udnih Hrvata. Neo\u010dekivano, knjigu su spalile komunisti\u010dke vlasti.<\/p>\n\n\n\n

DW<\/a>: Tko je Mili\u0161a? Jure ili \u0110or\u0111e? Hrvat, Jugoslaven, komunist, orjuna\u0161? \u0160to je od toga bio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mario Kevo: Od svega pomalo. Studirao je pravo i medicinu, a od sredine 20-ih godina profesionalno se bavio novinarstvom. Ina\u010de je iz hrvatske obitelji, ro\u0111en u Drni\u0161u 1896. godine. Kasnije je bio povezan s Organizacijom jugoslavenskih nacionalista (ORJUNA) pa je promijenio ime u \u0110or\u0111e. Bio je i komunist. Kad je stvorena Nezavisna dr\u017eava Hrvatska, svi koji su bili nepo\u0107udni re\u017eimu bili su jednostavno uhap\u0161eni pa tako i on 1941. godine. U Zagrebu su iz zatvora na Savskoj cesti bili naj\u010de\u0161\u0107e otpremani u jasenova\u010dki logor.<\/p>\n\n\n\n

Zna li se slu\u017ebeno obja\u0161njenje njegova zatvaranja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U njegovim biografskim podacima se ne navodi za\u0161to je zatvoren. Jedna mogu\u0107nost je njegova politi\u010dka opredijeljenost, a druga je ta \u0161to je bio novinar. Ako uzmete prethodno razdoblje u kojem je bio orjuna\u0161, novom re\u017eimu je bio potpuno nepo\u017eeljan. Mnogi su zavr\u0161ili u logoru, a on je na njegovu sre\u0107u pre\u017eivio Jasenovac i Staru Gradi\u0161ku. Umro je 1973. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Mario Kevo (foto: Sini\u0161a Bogdani\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U samom logoru Jasenovcu je proveo, ka\u017eu, 33 dana?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e vremena je proveo u logoru Stara Gradi\u0161ka. Nakon tri godine je pu\u0161ten i vratio se u Zagreb. Poslije zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata svi koji su pre\u017eivjeli Jasenovac gledani su podozrenjem s obzirom da se po\u010deo stvarati mit o najve\u0107em koncentracijskom logoru. Pre\u017eivjelima je uvijek visio upitnik nad glavom \u2013 jesu li sura\u0111ivali s re\u017eimom kad su uspjeli pre\u017eivjeti takvu strahotu? U svojoj knjizi objavljenoj 1945. godine opisuje mnoge doga\u0111aje iz Jasenovca, vi\u0161e iz Stare Gradi\u0161ke. Pitanje je koliko su to objektivni podaci. Naime, dobar dio zapisa prenosi ono \u0161to mu je netko rekao.<\/p>\n\n\n\n

Zato neki i dovode u pitanje koliko je on toga mogao vidjeti u 33 dana Jasenovca?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bio je novinar pa pretpostavljam da je imao oko za detalje. Ali rekao sam da je u dobrom dijelu knjige prepri\u010davao \u0161to mu je netko rekao, bez mogu\u0107nosti provjeravanja odgovara li to istini ili je subjektivno fabuliranje sugovornika. Za to bi trebalo izvesti vrlo op\u0161irnu analizu i usporedbu sa sje\u0107anjima pre\u017eivjelih logora\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Postoje navodi i da je sam Mili\u0161a sura\u0111ivao s usta\u0161ama i da je bio dijelom uprave. Gdje je njegova pozicija bila?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

I sami pre\u017eivjeli zato\u010denici koji su ga kritizirali zbog knjige pi\u0161u da je Mili\u0161a jednostavno poku\u0161ao pre\u017eivjeti. Pre\u017eivljavanje je, naravno, svojstveno svakom ljudskom bi\u0107u. A to je zna\u010dilo i podila\u017eenje logorskoj upravi. Me\u0111utim, takvih je slu\u010dajeva bilo puno vi\u0161e. Ipak, mo\u017eda je kao nepo\u0107udan i prijeratnom re\u017eimu, re\u017eimu za vrijeme rata i poslije rata, bio kritiziran vi\u0161e no \u0161to je zaslu\u017eio.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, on je s obzirom na to da je bio pismen, a radi se o ratnim vremenima (1941.-1945.) kada to nije bilo pravilo, radio kao nekakav pisar u logoru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da, kao logora\u0161 je pomagao upravi. Znao je \u010ditati i pisati pa su ga koristili gdje su mogli. Takvih slu\u010dajeva je bilo dosta. Ako su pre\u017eivjeli, nakon rata su kritizirani da su sura\u0111ivali s logorskom upravom. Logora\u0161i koji su pre\u017eivjeli prozivali su ga, osobito nakon izlaska knjige, da uljep\u0161ava sliku logora navode\u0107i doga\u0111aje poput organiziranja predstava, koncerata\u2026 Me\u0111utim, sama knjiga je bila zabranjena sudskom odlukom, povu\u010dena iz prodaje i spaljena, iako se i nekoliko mjeseci nakon zabrane mogla na\u0107i u slobodnoj prodaji. Sud je odlu\u010dio da knjiga iskrivljuje istinu o jasenova\u010dkom logoru i zbog napada na vlast nakon Drugog svjetskog rata, jer “\u0161iri la\u017ene vijesti koje ugro\u017eavaju narodne interese te vr\u0161i te\u0161ku povredu morala i poticanja na kriminal”.<\/p>\n\n\n\n

Kako to da je Mili\u0161a iza\u0161ao iz logora?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Postojalo je nekoliko na\u010dina. Osobe koje su bile vezane uz partizanski pokret su bile zamjenjivane za pripadnike usta\u0161kog pokreta. No bilo je i prigoda poput Paveli\u0107evog ro\u0111endana, Dana NDH ili Bo\u017ei\u0107a u kojima su odabrani zato\u010denici bili pu\u0161tani na slobodu. To su samo iznimke koje potvr\u0111uju pravilo. Broj stradalih se kre\u0107e oko 83 tisu\u0107e, dok se broj onih koji su dobili odluku o pu\u0161tanju kre\u0107e od 1 do 1,5 tisu\u0107e. Najve\u0107i dio njih je bio u kontingentu osoba koje su bile zamijenjene. Me\u0111utim, treba dodati da su postojale dvije vrste logora\u0161a; oni koji su zatvoreni bez ikakvih dokumenata, dok su drugi imali slu\u017ebenu “odluku o upu\u0107ivanju na preodgoj u sabirne i radne logore”. Tako je bilo slu\u010dajeva da su pu\u0161tani na slobodu kada je kazna izdr\u017eana do kraja. Za usta\u0161ke vlasti su bili “preodgojeni”, ali i dalje pod stalnim nadzorom.<\/p>\n\n\n\n

Name\u0107e se pitanje kako su \u017eivjeli nakon pu\u0161tanja; i u NDH, a i u novoj Jugoslaviji.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mnogi su nakon rata skrivali da su bili u Jasenovcu kako ih ne bi proglasili suradnicima s prethodnim re\u017eimom. Znam slu\u010daj \u010dovjeka koji se javio prije petnaestak godina, a nikada nigdje nije bio zaveden kao logora\u0161 o \u010demu je dao i pisano svjedo\u010danstvo. Naime, bio je rat i nije se imalo \u0161to jesti, a on je iza\u0161ao, pobjegao, tako da su njegovi roditelji stra\u017eara podmitili svinjom. Mili\u0161a je nakon izlaska iz logora, vrlo vjerojatno, bio nadziran, a kada je do\u0161ao novi re\u017eim, opet je postao nepo\u0107udan. Naime, knjigu je 1945. godine objavio u vlastitoj nakladi, \u0161to je bilo vrlo neobi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Preslika Mili\u0161ine knjige iz 1945. godine<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Pa opet, uz opise zvjerstava, pi\u0161e o kazali\u0161tu, nogometu, knji\u017enici u logoru. To sada kao argument koriste oni koji tvrde da Jasenovac nije bio logor smrti. Jesu li te pogodnosti bile posebnost Jasenovca u odnosu na druge logore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Je li to bila praksa u Jasenovcu i Staroj Gradi\u0161ki? Da. Ali to je bila praksa kad god je bio najavljen neki posjet pa se “friziralo” stanje da bi slika izgledala bolje no \u0161to je u stvari i bila. Logora\u0161i su stradavali od bolesti i gladi, ali bilo bi neozbiljno re\u0107i da nije bilo likvidacija, \u0161to otvara i pitanja broja \u017ertava. Tako imate one koji tvrde da ih je bilo malo, ali i one koji tvrde da ih je bilo vi\u0161e od milijuna. To se davno trebalo razrije\u0161iti, ali s obzirom na sustav koji smo imali do 1990. godine, nije bilo po\u017eeljno previ\u0161e “kopati” po tome.<\/p>\n\n\n\n

Sloboda istra\u017eivanja tog dijela povijesti nije postojala u Jugoslaviji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pa ba\u0161 i ne. Popise su radile razli\u010dite institucije 1946., 1950. i 1964. godine. Posljednji popis iz 1964. proveo je Savezni zavod za statistiku, a popisivani su stradali u ratu na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Trebalo je do\u0107i do onog broja od 1.706.000 stradalih koji je naveden nakon zavr\u0161etka rata, prvenstveno zbog potra\u017eivanja reparacija od Njema\u010dke. Popisali su oko 600 tisu\u0107a \u017ertava kao posljedicu njema\u010dkog napada i kolaboracionista, pa se postavilo pitanje gdje je razlika – jesu li nepopisani stradali na drugoj strani? Stoga su rezultati popisa bili slu\u017ebena dr\u017eavna tajna, a prvi put su objavljeni u inozemstvu krajem 80-ih godina. Iz tog popisa je tada nastala tzv. “Plava knjiga” u kojoj je pobrojano oko 59.000 \u017ertava usta\u0161kih logora Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka, \u0161to, naravno, nije bio i kona\u010dan popis. Bilo je onih hrabrijih koji su ne\u0161to poku\u0161avali istra\u017eivati, a bilo je i onih koji su preuveli\u010davali pa su govorili o 700 tisu\u0107a pa i vi\u0161e od milijun \u017ertava pripisivanih samo logoru u Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se s logorom doga\u0111alo nakon 1945. godine? Postoje navodi prema kojima je radio i nakon uspostave komunisti\u010dke vlasti. Je li smisleno istra\u017eivati u tom smjeru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom da se do 1990. godine tako ne\u0161to nije moglo istra\u017eivati, smisleno je. Sama ideja se pojavila osamdesetih godina u hrvatskoj emigraciji. No uvijek su popra\u0107ena preuveli\u010davanjima ili umanjivanjem onoga \u0161to se dogodilo. Istina je da su njema\u010dki ratni zarobljenici radili na podru\u010dju jasenova\u010dkog logora. Ra\u0161\u010di\u0161\u0107avali su ga. Nepobitno je da je nakon proboja logora\u0161a u travnju 1945. usta\u0161ki re\u017eim poku\u0161ao uni\u0161titi logorske objekte. Upitno je \u0161to je ostalo i \u0161to se moglo uop\u0107e upotrijebiti. Postoje opisi povjesni\u010dara s hrvatske i srpske strane da su neki objekti i dio logorske infrastrukture bili upotrebljivi. Naravno, drugi tvrde da ni\u0161ta nije bilo sa\u010duvano, neki ka\u017eu da je ostalo djelomi\u010dno o\u010duvano i do tri \u010detvrtine pojedinih logorskih objekata. Me\u0111utim, treba re\u0107i kako je u nedalekom Sisku postojao logor za ratne zarobljenike, a oni su slani na rad u Jasenovac. Ostaje tek nejasno za\u0161to neki koji su se bavili tom problematikom tvrde da se, nakon rata, radilo tek o radnoj grupi iako i sami navode da je u mjestu Jasenovac postojala zgrada stare \u0160umarije opasana bodljikavom \u017eicom u kojoj su bili smje\u0161teni ratni zarobljenici koji su bili na prisilnom radu u Jasenovcu i njegovoj okolici. Netko bi rekao da mije\u0161amo kru\u0161ke i jabuke.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Zagrljaj Bre\u017enjeva i Tita<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Je li istina da Josip Broz, do\u017eivotni predsjednik Jugoslavije, nikad nije posjetio Spomen-podru\u010dje Jasenovac?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neosporna je \u010dinjenica kako je obilazio cijelu Jugoslaviju, ali nikada nije posjetio Spomen-podru\u010dje. To je ostalo misterija. Mo\u017eemo naga\u0111ati da je to zbog preuveli\u010davanja broja \u017ertava s \u010dime se mo\u017eda nije slagao, ali jasenova\u010dki je mit ve\u0107 za\u017eivio svojim \u017eivotom. Mo\u017eda mu nije odgovaralo \u0161to se logor nalazio na podru\u010dju Hrvatske. Uzmemo li u obzir pretjerivanja s brojem \u017ertava (i milijun), \u0161to jugoslavenske vlasti nisu demantirale, ali nisu ni dopu\u0161tale znanstveno utemeljena istra\u017eivanja, jasno je da takav zlo\u010din onda nisu mogli po\u010diniti pojedinci\u2026 Ostaje \u010dinjenica da nikada nije posjetio Jasenovac, ali i da nemamo obja\u0161njenja za\u0161to to nije u\u010dinio, iako je za to imao 35 godina vremena.<\/p>\n\n\n\n

Dok razgovaramo \u017didovi, Srbi, Romi, antifa\u0161isti\u010dke i ljudsko prava\u0161ke organizacije odr\u017eavaju u Jasenovcu komemoraciju, odvojenu od dr\u017eavne komemoracije. Mnogi od njih sada\u0161njem postavu Javne ustanove Spomen-podru\u010dja Jasenovac zamjeraju da je preblag, da ne prikazuje stvaran karakter Jasenovca.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ljudi koji prigovaraju obi\u010dno misle da sve razumiju, a zapravo vjerojatno o tome jako malo znaju. To nas prati desetlje\u0107ima, pogotovo u kontroverznim temama. Izlo\u017ebeni postav do 1990. godine bio je, kao \u0161to ste rekli, iznimno brutalan. Sura\u0111ivao sam na aktualnom izlo\u017ebenom postavu koji je ograni\u010den s nekoliko bitnih stvari. Sva muzejska gra\u0111a je za vrijeme Domovinskog rata odnesena. Jedno vrijeme se navodno nalazila u privatnoj ku\u0107i u Dubici pa je navodno premje\u0161tena u drugu ku\u0107u nakon \u010dega je zavr\u0161ila u susjednoj BiH, na podru\u010dju RS-a. U suradnji s va\u0161ingtonskim Memorijalnim muzejom Holokausta dio tog fundusa je vra\u0107en, iako najvrjedniji dijelovi nisu vra\u0107eni. Oko tre\u0107ine fundusa nedostaje.<\/p>\n\n\n\n

Ali zamjeraju upravo to da nije izlo\u017een\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim toga, tamo nema previ\u0161e prostora s obzirom na samo arhitektonsko rje\u0161enje muzeja i spomenik Bogdana Bogdanovi\u0107a. Izlo\u017ebeni prostor je iznimno mali, pa je stalni izlo\u017ebeni postav ra\u0111en prema suvremenim muzeolo\u0161kim spoznajama. Stavljen je naglasak upravo na \u017ertvu, na pojedinca, \u0161to se najjednostavnije, s obzirom na spomenuta ograni\u010denja, moglo rije\u0161iti multimedijalnim prikazom. Naravno i djeli\u0107 fundusa je izlo\u017een, ali i prija\u0161nje izlo\u017ebe, kakve god da su bile, izlagale su tek djeli\u0107 muzejskog fundusa. De\u017eurnim kriti\u010darima naravno nikada ni\u0161ta ne odgovara, a s obzirom na ovu podjelu na “usta\u0161e” i “partizane” koja svake godine naj\u010de\u0161\u0107e prati rano prolje\u0107e, uvijek \u0107ete na\u0107i nekoga kome ne\u0107e ni\u0161ta odgovarati. Me\u0111utim, stje\u010de se dojam da je sve drugo bitnije, samo ne odavanje pijeteta osobama koje su tamo stradale. (Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle<\/a>)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dr. Mario Kevo ro\u0111en je 1977. godine u Vara\u017edinu. Radio je u JU Spomen-podru\u010dje Jasenovac i na Hrvatskom institutu za povijest. Izme\u0111u ostalog, u znanstvenom radu bavio se logorskim sustavom u NDH. Danas je pro\u010delnik Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekada\u0161nji logor smrti nije mjesto tihog komemoriranja \u017ertava, ve\u0107 arena politi\u010dke borbe. I ove su godine organizirane dvije komemoracije: jedna dr\u017eavna, a druga prosvjedna koja je upozorila i na relativizaciju usta\u0161tva. Istovremeno znanstvenici iz dokumenata i svjedo\u010denja pre\u017eivjelih poku\u0161avaju slo\u017eiti mozaik zlo\u010dina. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24814,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1680,188,714,110,1100],"class_list":["post-24807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-jasenovac","tag-jugoslavija","tag-komunizam","tag-tito","tag-ustase"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24807"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24807\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}