{"id":25993,"date":"2019-04-27T14:34:53","date_gmt":"2019-04-27T12:34:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=25993"},"modified":"2019-04-27T14:35:57","modified_gmt":"2019-04-27T12:35:57","slug":"postoji-li-sesto-culo-ili-smo-intuiciju-umislili","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/04\/postoji-li-sesto-culo-ili-smo-intuiciju-umislili\/","title":{"rendered":"Postoji li intuicija ili smo \u0161esto \u010dulo umislili?"},"content":{"rendered":"\n

“Koliko mi, bilo kada, znamo? Vjerujem, mnogo vi\u0161e nego \u0161to znamo da znamo! Ali ne mo\u017eemo se probiti do tog podzemnog znanja! Ono je ondje, ali ga ne mo\u017eemo dosegnuti!” Tako razmi\u0161lja junak romana “Otrovno pismo” (The moving finger)<\/em> slavne spisateljice Agathe Christie<\/strong> i vjerojatno se ve\u0107ina nas lako mo\u017ee poistovjetiti s njim u tim mislima.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto mo\u017eemo \u010duti tu\u0111e pri\u010de, ili se prisjetiti situacija iz vlastitog iskustva u kojima smo donosili odluke na temelju osje\u0107aja umjesto oslanjanja na konkretne, vidljive \u010dinjenice. “Ne\u0161to mi nije dalo mira\u2026”, “Imao\/la sam taj neki osje\u0107aj\u2026”, “Vuklo me srce\u2026”, “Ne\u0161to unutra mi je govorilo\u2026”, “Imao\/la sam \u0161purijus….”. <\/p>\n\n\n\n

Sve su to opisi za ono ne\u0161to neopipljivo, nekonkretno, neempirijsko, ali nedvojbeno prisutno i dovoljno sna\u017eno da nas vrlo konkretno usmjerava u na\u0161im djelima i odlukama. Taj unutarnji glas, \u0161esto osjetilo, osje\u0107aj, ili kako ga engleski jezik zanimljivo opisuje the gut feeling<\/em> (osje\u0107aj u trbuhu\/crijevima), na\u0161a je intuicija. <\/p>\n\n\n\n

Od filozofije do znanosti <\/h3>\n\n\n\n

Iako tek odnedavno predmet empirijskog prou\u010davanja, fenomen\nje to koji je kroz ljudsku povijest bio dosljedno prisutan u filozofiji,\numjetnosti, pa i u znanosti. Ideja intuicije od davnina je bila interesantna\nfilozofima, koji su je razumijevali i tuma\u010dili na razli\u010dite na\u010dine. Aristotel\ngovori o intelektualnoj intuiciji, podrazumijevaju\u0107i pod tim pojmom vrstu\nindukcije kojom se univerzalno prikazuje kao ono \u0161to je sadr\u017eano u jasno shva\u0107enom\nposebnom. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, za\u010detnikom intuicionizma kao filozofskog u\u010denja smatra se Platon, koji koristi pojam noezis<\/em>, odnosno intuitio<\/em>, smatraju\u0107i intuiciju savr\u0161enim izvorom znanja i prave istine, kojim se prepoznaje stvarnost bez posrednika. <\/p>\n\n\n\n

Sam pojam potje\u010de od latinske re\u010di intuitio, \u0161to zna\u010di “gledanje\/motrenje”. Me\u0111utim, rije\u010d je o vrlo specifi\u010dnom promatranju, koje se ne odvija o\u010dima, a prema nekim tuma\u010denjima, ni racionalnim dijelom na\u0161eg bi\u0107a. U razli\u010ditim kulturama i razli\u010ditim podru\u010djima intuicija se razli\u010dito identificira i definira: u isto\u010dnja\u010dkim kulturama povezuje se s religijom i duhovno\u0161\u0107u, dok se u zapadnja\u010dkima povezuje s podsvijesti. <\/p>\n\n\n\n

\u0160vicarski psiholog Carl Jung<\/strong> opisuje intuiciju kao jednu od \u010detiri osnovne psihi\u010dke funkcije \u010dovjeka , pored opa\u017eanja, mi\u0161ljenja i osje\u0107aja. Prema njegovoj teoriji, intuicija je iracionalna psihi\u010dka funkcija koja predstavlja nesvjesno opa\u017eanje i vrstu nesvjesnog razumijevanja odre\u0111enih sadr\u017eaja. To je ne\u0161to \u0161to nije percepcija osjetilima, niti osje\u0107aj, niti razumsko zaklju\u010divanje, iako se mo\u017ee pojaviti u nekom od tih oblika, ve\u0107 se javlja kao cjelovita i potpuna spoznaja za koju ne znamo odakle dolazi. To je instinktivna spoznaja, percepcija koja vjerojatno dolazi iz podsvijesti. <\/p>\n\n\n\n

Mo\u0107nija od intelekta <\/h3>\n\n\n\n

Kao \u0161to su i neki kasniji istra\u017eiva\u010di zaklju\u010dili, intuicija\nje proces koji \u010dovjeku pru\u017ea sposobnost neposrednog stjecanja znanja, bez\nprethodnog analiti\u010dkog razmi\u0161ljanja, pri \u010demu upravo intuicija predstavlja\nsponu izme\u0111u svjesnog i nesvjesnog dijela ljudskog uma. <\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo re\u0107i da intuicija dolazi u razli\u010ditim oblicima. Iz povijesti doznajemo o mnogim primjerima Eureka! trenutka, osobito u trenucima opu\u0161tanja, sna, op\u0107enito \u2013 nerazmi\u0161ljanja o konkretnom predmetu interesa. Ka\u017eu da je slavni Arhimed<\/strong> svoje zakone otkrio sasvim slu\u010dajno, putem intuicije. <\/p>\n\n\n\n

Stolje\u0107ima kasnije, iz nekih Mozartovih<\/strong> pisama doznajemo da su mu najve\u0107a nadahnu\u0107a dolazila u trenucima kada nije radio, ve\u0107 je mo\u017eda \u0161etao, ili se vozio u ko\u010diji, ili po no\u0107i, kada ne bi mogao spavati. Sli\u010dne pri\u010de doznajemo i o drugim velikim umjetnicima, poznatim skladateljima, glazbenicima, piscima, pjesnicima, ali i znanstvenicima. Naprimjer, razni izvori navode da je ruski kemi\u010dar Dmitrij Ivanovi\u010d Mendeljejev<\/strong>, koji je radio na klasifikaciji elemenata prema njihovim kemijskim svojstvima, kompletan periodni sustav vidio u snu, a ujutro ga je samo zapisao. <\/p>\n\n\n\n

Kao jedan od primjera mo\u017ee se izdvojiti onaj iz autobiografije Conrada Hiltona<\/strong>, osniva\u010da me\u0111unarodnog lanca hotela “Hilton”. On navodi kako je u aukciji sa zatvorenim ponudama za tvrtku “Stevens Corporation” najprije ponudio 165.000 dolara, ali mu je neki osje\u0107aj stalno nametao cifru od 180.000 dolara. U zadnji \u010das ponudu je promijenio na vi\u0161i iznos i za samo 200 dolara nadma\u0161io drugu najvi\u0161u ponudu. Taj sna\u017ean predosje\u0107aj Hiltonu je u ovom slu\u010daju osigurao dobru poslovnu odluku i velik profit. <\/p>\n\n\n\n

Majka i dijete<\/h3>\n\n\n\n

Zasigurno je najpoznatiji oblik intuicije, i vjerojatno naj\u010de\u0161\u0107e prepri\u010davan, onaj koji majku upozori na opasnost vezanu uz njezino dijete. Brojne fantasti\u010dne, nevjerojatne pa i zabavne anegdote o tome kako je majka, u odsustvu ikakvog vidljivog upozorenja, pa \u010dak i s velikih fizi\u010dkih udaljenosti, sprije\u010dila nesre\u0107u, tragediju ili samo dje\u010dju nesta\u0161nost, danas se mogu lako prona\u0107i u osobnim pri\u010dama i na internetu. <\/p>\n\n\n\n

Taj sna\u017ean predosje\u0107aj, za koji zasad ne znamo kako i odakle\ndolazi, opisuje se kao neposredno i trenuta\u010dno razumijevanje, znanje ili\nsvijest o ne\u010demu, a koji nisu rezultat svjesnog, racionalnog promi\u0161ljanja, ve\u0107\nsu automatski. U anegdotalnom kontekstu, primjera intervencije razli\u010ditih vrsta\nintuicije ima mnogo. No, \u0161to mo\u017eemo re\u0107i o intuiciji sa znanstvenog gledi\u0161ta? <\/p>\n\n\n\n

Trnci u ki\u010dmi <\/h3>\n\n\n\n

Dugo se intuiciju nije promatralo na taj na\u010din zato \u0161to je\ntaj koncept te\u0161ko obuhvatiti i izazvati ga u laboratorijskim uvjetima. Ipak,\ndanas postoje razli\u010dita istra\u017eivanja koja poku\u0161avaju rasvijetliti tajnu\nporijekla intuicije i mehanizama kojima se ona odvija. <\/p>\n\n\n\n

Znanstvenim otkri\u0107ima o radu mozga polako je i u javnosti prihva\u0107ena percepcija lijeve polutke mozga kao analiti\u010dara i logi\u010dara, a desne polutke kao intuitivnog kreativca. Iako asimetrija u radu i funkcijama dviju polutki doista postoji, o mozgu jo\u0161 uvijek premalo znamo. Pretpostavlja se da se bljeskovi intuicije ipak oslanjaju na niz percepcija kojih nismo svjesni, a koje se u podsvijesti, u odre\u0111enim okolnostima integriraju izme\u0111u polutki i “isplivaju na povr\u0161inu”. <\/p>\n\n\n\n

Drugo pitanje, koje se tako\u0111er postavlja u znanstvenom\nsvijetu, jest: imaju li svi intuiciju ili je ona rezervirana samo za neke, posebne\nskupine ljudi? I mo\u017ee li se intuicija uvje\u017ebati? Pretpostavka je da, iako je ta\nsposobnost mogu\u0107a kod svakog \u010dovjeka, postoje neke zna\u010dajke koje utje\u010du na to\nho\u0107e li osoba biti manje ili vi\u0161e sklona intuiciji. Vezano za to, istra\u017euje se\nutjecaj karakteristika li\u010dnosti, spola, ali i hormona na intuitivnost osobe.<\/p>\n\n\n\n

Neki stru\u010dnjaci pretpostavljaju da bi specifi\u010dno sna\u017ena maj\u010dinska intuicija mogla biti povezana s prisutno\u0161\u0107u genetskog materijala djeteta u maj\u010dinom mozgu. Naime, studije su pokazale da tijekom trudno\u0107e DNK prolazi kroz placentu, a prisutnost stanica s mu\u0161kim kromosomom Y prona\u0111ena je u mozgu \u017eena. Mogu\u0107ost takve poveznice u intuitivnom smislu ipak nije jednostavno dokaziva.<\/p>\n\n\n\n

S dono\u0161enjem brzih, intuitivnih procjena u kompleksnim situacijama, znanstvenici dovode u vezu i poseban tip neurona, takozvane Von Economo neurone ili skra\u0107eno VEN neurone. Oni nastaju uglavnom nakon ro\u0111enja i razvijaju se do \u010detvrte godine \u017eivota. Ti neuroni odgovorni su za na\u0161 tzv. “socijalni mozak”. Kako je utvr\u0111eno da se u poreme\u0107ajima iz autisti\u010dkog spektra ti neuroni ne razvijaju normalno, pretpostavlja se da bi to mogao biti djelomi\u010dan uzrok pote\u0161ko\u0107a u socijalnom dijelu \u017eivota koje karakteriziraju te poreme\u0107aje, a proizlaze iz pogre\u0161aka intuitivnog do\u017eivljavanja i zaklju\u010divanja. <\/p>\n\n\n\n

S obzirom na brojne iskaze o sna\u017enim tjelesnim senzacijama u trenucima pro\u017eivljavanja intuitivnih spoznaja, koji se naj\u010de\u0161\u0107e opisuju kao trnci niz ki\u010dmu, te\u017eina u prsima i, osobito \u010desto, kao osje\u0107aj u trbuhu (odakle se, vjerojatno, razvio engleski izraz “the gut feeling”<\/em>), prou\u010dava se veza intuicije i vegetativnog \u017eiv\u010danog sustava, a osobito interakcije mozga i \u017eiv\u010danih stanica u crijevima. Intestinalne \u017eiv\u010dane stanice sadr\u017eavaju ve\u0107inu serotonina u tijelu. Serotonin je neurotransmiter koji utje\u010de na kardiovaskularni i gastrointestinalni sustav, ali i na emocije. No, istra\u017eivanja u toj domeni jo\u0161 su u povojima i zasad se vrlo malo zna o tome.  (Izv. prof. dr. sc. Vesna \u0160endula Jengi\u0107, dr. med., <\/em>Narodni zdravstveni list<\/em><\/a>) <\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Pre\u010dica do skrivenih znanja <\/h3>\n\n\n\n

U procesu dono\u0161enja odluka u modernoj medicini, onoj temeljenoj na dokazima, za intuiciju, tu misti\u010dnu i neuhvatljivu pojavu, dugo vremena nije bilo mjesta, barem ne javno i eksplicitno. Danas se o njoj sve vi\u0161e znanstveno raspravlja. Intuicija je odraz niza nesvjesno prikupljenih informacija, koje se iskustvom akumuliraju i utje\u010du na klini\u010dko prosu\u0111ivanje. Na neki na\u010din, mo\u017eemo je smatrati pre\u010dicom u skriveno znanje svih onih trenutaka u kojima smo ne\u0161to vidjeli, spoznali i nau\u010dili, premda ih se ne mo\u017eemo svjesno prisjetiti. \u010cesto je upravo intuicija ona koja donese najbolje odluke, ali treba je znati prepoznati i razlikovati od razli\u010ditih drugih stanja i emocija, koje ponekad mo\u017eemo pogre\u0161no protuma\u010diti kao intuiciju.  <\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zasigurno je najpoznatiji oblik intuicije, i vjerojatno naj\u010de\u0161\u0107e prepri\u010davan, onaj koji majku upozori na opasnost vezanu uz njezino dijete. Brojne fantasti\u010dne, nevjerojatne, pa i zabavne anegdote ispri\u010dane su o tome kako je majka, u odsustvu ikakvog vidljivog upozorenja, pa \u010dak i s velikih fizi\u010dkih udaljenosti, sprije\u010dila nesre\u0107u, tragediju ili samo dje\u010dju nesta\u0161nost.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":26002,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1704,1705,1028],"class_list":["post-25993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-intuicija","tag-osjetila","tag-paranormalno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25993"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25993\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/26002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}